Ngaahi Mātuʻa—Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau “Poto ke Maʻu Ai ʻa e Fakamoʻui”
“Talu mei hoʻo kei valevalé mo hoʻo ʻilo ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻai koe ke ke poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui.”—2 TĪM. 3:15.
1, 2. Ko e hā nai ʻe hohaʻa ai ʻa e mātuʻa ʻe niʻihi ʻi he loto ʻenau fānaú ke nau fakatapui kia Sihova pea papitaisó?
KO E kau ako Tohi Tapu ʻe laui afe kuo nau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. Ko e tokolahi ai ko e toʻutupu kuo ʻohake kinautolu ʻi he moʻoní pea kuo nau fili ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. (Saame 1:1-3) Kapau ko ha mātuʻa Kalisitiane koe, ngalingali ʻokú ke fakatuʻamelie atu ki he ʻaho ʻa ia ʻe papitaiso ai ho fohá pe ʻofefiné.—Fakafehoanaki mo e 3 Sione 4.
2 Kae kehe, te ke hohaʻa nai. Kuó ke sio nai ʻi he toʻutupu ʻe niʻihi kuo nau papitaiso ka ki mui ai ʻoku nau veiveiua pe ʻoku lelei moʻoni koā kiate kinautolu ʻa e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Kuo aʻu ʻo mavahe ʻa e niʻihi mei he moʻoní. Ko ia te ke hohaʻa nai naʻa kamata ke tauhi ʻa hoʻo kiʻi tamá kia Sihova kae mole ki mui meiate ia ʻa e ʻofa naʻá ne maʻu ki muʻa ki he moʻoní. ʻE hoko nai hoʻo tamá ʻo hangē ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi ʻEfesō ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo kinautolu: “[Kuó ke] mavahe mei he ʻofa naʻá ke ʻuluaki maʻú.” (Fkh. 2:4) ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke ne tauhi ke mālohi ʻa ʻene ʻofá peá ne “tupu ʻo aʻusia ʻa e fakamoʻuí”? (1 Pita 2:2) ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tīmoté.
KUÓ KE “ʻILO KI HE NGAAHI TOHI MĀʻONIʻONÍ”
3. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Tīmote ko ha Kalisitiané, pea ko e hā naʻá ne faiʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akó? (e) Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻe tolu ʻo e akó naʻe fakahaaʻi ʻe Paula kia Tīmoté?
3 Naʻe ʻuluaki ʻaʻahi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki Līsita ʻi he taʻu 47. ʻOku ngalingali ko e taimi nai eni naʻe taʻu hongofulu tupu ai ʻa Tīmoté, naʻá ne ako ai fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akó, pea ʻi he taʻu ʻe ua ki mui ai naʻe kamata ke ne fononga mo Paula. ʻI he taʻu nai ʻe 16 mei ai, naʻe tohi ʻa Paula kia Tīmote: “Hokohoko atu ʻi he ngaahi meʻa naʻá ke ako mo fakatuipauʻi koe ke ke tui ki aí, he ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e faʻahinga naʻá ke ako ia mei aí pea talu mei hoʻo kei valevalé mo hoʻo ʻilo ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní [Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú], ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻai koe ke ke poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui fakafou ʻi he tui kia Kalaisi Sīsuú.” (2 Tīm. 3:14, 15) Fakatokangaʻi naʻe pehē ʻe Paula ko Tīmoté naʻe (1) ʻilo ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní, (2) fakatuipauʻi ke ne tui ki he ngaahi meʻa naʻá ne akó, pea (3) poto ke maʻu ʻa e fakamoʻuí fakafou ʻi he tui kia Kalaisi Sīsū.
4. Ko e hā kuó ke ngāueʻaki ʻi hono akoʻi hoʻo fānau īkí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
4 ʻI ho tuʻunga ko ha mātuʻa Kalisitiané, ʻokú ke loto ke ʻilo ʻa hoʻo kiʻi tamá ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻi he ʻaho ní ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Naʻa mo e fānau kei siʻi ʻaupitó ʻe lava ke nau ako fekauʻaki mo e kakai mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú. Kuo tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e ngaahi tohi, polosiua, mo e vitiō lahi ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú. Ko fē ʻa e ngaahi meʻa heni ʻoku ala maʻu ʻi hoʻo leá? ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Tohi Tapú koeʻuhi ke langa hake ai hano vahaʻangatae mālohi mo Sihova.
“FAKATUIPAUʻI KOE KE KE TUI”
5. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ‘fakatuipauʻi ke tuí’? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe fakatuipauʻi ʻa Tīmote ke ne tui ki he ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsuú?
5 ʻOku ʻikai feʻunga pē ʻa hono akoʻi ʻa e fānaú fekauʻaki mo e kakai pea mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú. Manatuʻi ko Tīmoté naʻe toe ‘fakatuipauʻi ia ke ne tui.’ Ko e kupuʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki heni ʻe Paulá ʻoku ʻuhingá ko e “fakapapauʻi” pe “fakalotoʻi mo ʻai ke pau ʻa e moʻoni ʻo ha meʻa.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Tīmote ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú mei he “kei valevalé,” ʻa ia, mei he taimi naʻá ne kei siʻi ʻaupito aí. Ki mui ai, naʻá ne tuipau ko Sīsū ʻa e Mīsaiá. Naʻe mātuʻaki mālohi ʻa e tui ʻa Tīmoté ʻo ne papitaiso ai peá ne ngāue mo Paula ko ha misinale.
6. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau langa hake ʻa e tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
6 ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau langa hake ʻa e tuí hangē ko ia naʻe fai ʻe Tīmoté, koeʻuhi ke nau hoko ai foki ʻo ‘fakatuipauʻi ke tui’? ʻUluakí, kātaki. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke langa hake ai ha tui mālohi. Pea ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa hoʻo tui ki ha meʻá ʻoku ʻikai ʻuhinga ai iá ʻe ʻotomētiki pē ʻa e tui ki ai foki ʻa hoʻo fānaú. Ko e kiʻi tama taki taha ʻoku fiemaʻu ke ne ngāueʻaki ʻa ʻene “mafai fakaefakaʻuhingá” tonu ke langa hake ai ʻene tui ki he Tohi Tapú. (Lau ʻa e Loma 12:1.) ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻá, ʻe lava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke ʻai ke mālohi ʻenau tuí, tautefito ʻi he taimi ʻoku nau ʻeke ai ha ngaahi fehuʻí. Tau sio angé ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha tamai.
7, 8. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe ha tamai Kalisitiane ʻa e kātaki ʻi heʻene akoʻi ʻa hono ʻofefiné? (e) Ko fē ʻa e taimi naʻe fiemaʻu ai ke ke kātaki fekauʻaki mo hoʻo kiʻi tamá?
7 Ko Thomas, ʻa ia ʻoku taʻu 11 ʻa hono ʻofefiné, ʻokú ne pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻeke ange ai ʻe hono ʻofefiné kiate ia ha ngaahi fehuʻi hangē ko ení: “ʻE lava ke pehē naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ʻevalūsioó ke fakatupu ʻaki ʻa e moʻui ʻi he māmaní?” Pe “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau kau ai ʻi he meʻa fakakoló, ko e fakatātaá ʻi he filí, ʻi he feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá?” ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe pau ai ke ne talitekeʻi ʻa ʻene loto ke tala ange pē kiate ia ʻa e meʻa ke ne tui ki aí. ʻOku ʻiloʻi ʻe Thomas ko e meʻa ʻokú ne fakatuipauʻi ki ha taha fekauʻaki mo e moʻoní ʻoku ʻikai ko ha foʻi moʻoni lahi pē ʻe taha ka ko e fanga kiʻi kongokonga fakamoʻoni lahi.
8 ʻOku toe ʻiloʻi foki ʻe Thomas ʻoku fiemaʻu ke ne kātaki koeʻuhí ke ne akoʻi ʻa hono ʻofefiné. Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē ke nau kātaki. (Kol. 3:12) ʻOku ʻiloʻi ʻe Thomas ʻe fiemaʻu ʻa e taimi mo e fetalanoaʻaki lahi ke tokoniʻi ʻa hono ʻofefiné ke langa hake ʻa ʻene tuipaú. ʻOku fiemaʻu ke ne fakaʻuhinga mo ia ʻi he meʻa ʻokú ne ako mei he Tohi Tapú. ʻOku pehē ʻe Thomas: “Tautefito ʻi he ngaahi poini mahuʻingá, ʻoku ou loto mo hoku uaifí ke ʻilo pe ʻoku tui moʻoni ʻa homa ʻofefiné ki he meʻa ʻokú ne akó pea ʻilo pe ʻokú ne mahinoʻi. Kapau ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi, ʻoku lelei. Ko e moʻoni, naʻá ku hohaʻa kapau naʻá ne tali ha meʻa ʻo ʻikai ʻeke ha ngaahi fehuʻi.”
9. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
9 ʻI he akonaki ʻa e ngaahi mātuʻá fakataha mo e kātakí, ʻe faifai atu pē ʻo mahinoʻi ʻe heʻenau fānaú “ʻa e fālahi mo e lōloa mo e māʻolunga mo e loloto” ʻo e tuí. (ʻEf. 3:18) ʻE lava ke tau akoʻi kinautolu ʻi ha founga ʻoku feʻungamālie mo honau taʻumotuʻá mo ʻenau mahinó. ʻI he hoko ʻo mālohi ange ʻenau tui ki he meʻa ʻoku nau akó, ʻe faingofua ange ai ke nau taukapoʻi ʻenau tuí ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai honau ngaahi kaungāakó. (1 Pita 3:15) Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe hoʻo fānaú ʻa e Tohi Tapú ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he maté? ʻOku mahino kiate kinautolu ʻa e fakamatala ʻa e Tohi Tapú?a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Manatuʻi ʻoku fiemaʻu ke ke kātaki ʻi hono tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke langa hake ʻene tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ka ʻe tuha ia mo e feinga.—Teu. 6:6, 7.
10. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo akonakí?
10 Ko e moʻoni, ko hoʻo faʻifaʻitakiʻangá tonu ʻoku toe mahuʻinga ia ʻi hono tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e tuí. Ko Stephanie, ko e faʻē ʻa ha tamaiki fefine ʻe toko tolu, ʻokú ne pehē: “Talu pē mei he kei siʻi ʻaupito ʻa ʻeku fānaú, mo ʻeku ʻeke hifo kiate au, ‘ʻOku ou talanoa ki heʻeku fānaú fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku ou tuipau ai ʻoku ʻi ai ʻa Sihova, ko ʻene ʻofá, mo e totonu ʻa ʻene ngaahi foungá? ʻE lava ke sio tonu ʻa ʻeku fānaú ʻoku ou ʻofa moʻoni kia Sihova?’ Heʻikai lava ke u ʻamanekina ʻe fakatuipauʻi ʻa ʻeku fānaú kae ʻoua kuó u tuipau.”
“POTO KE MAʻU AI ʻA E FAKAMOʻUI”
11, 12. Ko e hā ʻa e poto, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke fakatuʻunga ia ʻi he taʻumotuʻa ʻo ha tokotaha?
11 Kuo tau ako ko Tīmoté naʻá ne (1) ʻilo ʻa e Folofolá pea (2) tuipau fekauʻaki mo ʻene tuí. Ka naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Paula ʻi heʻene pehē ʻe lava ke ʻai ʻe he ngaahi tohi māʻoniʻoní ʻa Tīmote ke ne “poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui”?
12 ʻOku fakamatala ʻi he Insight on the Scriptures, Voliume 2, ʻi he Tohi Tapú, ʻoku kau ki he potó ʻa e “malava ke ngāueʻaki lavameʻa ʻa e ʻiló mo e mahinó ʻi hono solova ʻa e ngaahi palopalemá, fakaʻehiʻehi pe kalofi ʻa e fakatuʻutāmakí, maʻu ʻa e ngaahi taumuʻa pau, pe akonakiʻi ʻa e niʻihi kehé ke fai pehē. Ko e fehangahangai ia ʻo e valé.” ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku tāvani ʻa e valé ʻi he loto ʻo ha kiʻi tama.” (Pal. 22:15, fakamatala ʻi lalo) Koeʻuhi ko e potó ʻa e fehangahangai ʻo e valé, ko e potó ko e fakaʻilonga ia ʻo e matuʻotuʻa. ʻOku hoko ha tokotaha ʻo matuʻotuʻa fakalaumālie koeʻuhí ʻokú ne manavahē kia Sihova pea loto ke talangofua kiate ia, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ʻokú ne tupu ʻo taʻumotuʻa ange.—Lau ʻa e Saame 111:10.
13. ʻE lava fēfē ke fakahaaʻi ʻe he toʻutupú ʻoku nau poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí?
13 Ko e toʻutupu ʻoku nau matuʻotuʻa fakalaumālie ʻi ha tuʻunga leleí ʻoku ʻikai ke “fepālekina holo ʻe he peaú mo feʻaveʻaki holo” ʻe heʻenau ngaahi holí pe ko e tākiekina ʻa e toʻutupu kehé. (ʻEf. 4:14) ʻI hono kehé, ko “ʻenau ngaahi mafai ʻiloʻiló” kuo akoʻi “ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá.” (Hep. 5:14) Ko ia ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke siofi ai kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá pe ko e kakai lalahi kehé. (Fil. 2:12) Ko e faʻahinga poto ko iá ʻoku fiemaʻu ia ki he fakamoʻuí. (Lau ʻa e Palōveepi 24:14.) ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e poto ko iá? ʻOku fiemaʻu ke ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koé. ʻI he meʻa ʻokú ke leaʻaki mo faí, ʻoku totonu ke nau sio ʻokú ke feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú.—Loma 2:21-23.
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e feinga hokohoko ʻa ha mātuʻa? (Sio ki he palakalafi 14-18)
14, 15. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke fakakaukau ki ai ha toʻutupu ʻoku loto ke papitaiso? (e) ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻe hoko ʻi he talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá?
14 Kae kehe, ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke langa hake ʻenau tuí, ʻoku ʻikai feʻunga pē ke tala kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá. ʻOku fiemaʻu foki ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakaʻuhinga ʻi he fehuʻi hangē ko ení: ‘Ko e hā ʻoku tapui ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā ngali fakamānakó? ʻE lava fēfē ke u fakapapauʻi ʻoku lelei maʻu pē kiate au ʻa e ngaahi tuʻunga Fakatohitapú?’—ʻAi. 48:17, 18.
15 Kapau ʻoku loto hoʻo kiʻi tamá ke papitaiso, tokoniʻi ia ke ne toe fakakaukau fakamātoato foki ki he ngaahi fatongia ʻoku haʻu fakataha mo e papitaisó. ʻOku anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo iá? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaongá? Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻá? Ko e hā ʻoku lahi ange ai ʻa e ngaahi ʻaongá ʻi he ngaahi faingataʻá? (Mk. 10:29, 30) ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni ki muʻa ke ne papitaisó. Tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke ne fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻi he talangofuá mo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e talangataʻá. Ngalingali te ne tui ange ai ko e muimui ʻi he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú ʻe lelei maʻu pē kiate ia.—Teu. 30:19, 20.
TAIMI ʻOKU FĀINGA AI HA TOʻUTUPU ʻOSI PAPITAISO MO ʻENE TUÍ
16. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá kapau ʻoku kamata ke vaivai ʻa e tui ʻa ʻenau kiʻi tama ʻosi papitaisó?
16 Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻoku kamata ke fakahaaʻi ʻe hoʻo kiʻi tamá ha veiveiua fekauʻaki mo e moʻoní ʻi he hili ʻene papitaisó? Ko e fakatātaá, ʻe tohoakiʻi nai ho fohá pe ʻofefiné ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Pe ʻoku kamata nai ke veiveiua hoʻo kiʻi tamá pe ko e moʻoni ko e muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. (Saame 73:1-3, 12, 13) Ko e anga hoʻo fakafeangai ki aí ʻe lava ke ʻi ai hono kaunga pe ʻe hokohoko atu ʻene tauhi kia Sihová. Feinga ke ʻoua ʻe kē mo hoʻo kiʻi tamá ʻi he meʻá ni, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne kei siʻi ʻaupito pe ʻokú ne taʻu hongofulu tupu he taimí ni. ʻI hono kehé, fakapapauʻi ange ke ne ʻiloʻi ʻokú ke ʻofa ʻiate ia pea loto ke tokoniʻi ia.
17, 18. Kapau ʻoku veiveiua ha toʻutupu, ʻe lava fēfē ke tokoniʻi ia ʻe heʻene ongo mātuʻá?
17 Ko ha toʻutupu ʻoku ʻosi papitaiso kuó ne fai ha fakatapui kia Sihova. Ko ha palōmesi eni ke ʻofa mo tauhi kiate ia ʻo māʻolunga ange ʻi he meʻa kehe kotoa pē. (Lau ʻa e Maʻake 12:30.) ʻOku vakai mai ʻa Sihova ki he fakatapuí ko ha palōmesi mafatukituki, pea ʻoku totonu ke tau pehē pē mo kitautolu. (Tml. 5:4, 5) Fakamanatu ki hoʻo kiʻi tamá ʻa e meʻá ni. Kae ʻuluaki lau mo ako ʻa e fakamatala kuo tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ki he ngaahi mātuʻá. Pea ʻi he founga anga-ʻofa pea ʻi he taimi totonú, fakamamafaʻi ki hoʻo kiʻi tamá ko ʻene fili ke fakatapui kia Sihova pea papitaisó naʻe mafatukituki ʻaupito ka ʻe ʻomi ai kiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki lahi.
18 Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e faleʻi lelei ʻi he fakamatala fakalahi “Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Ngaahi Mātuʻá,” ʻi mui ʻi he tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 1. ʻOku faleʻi ai ki he ngaahi mātuʻá ʻoku totonu ke ʻoua te nau fakavave ke fakakaukau kuo siʻaki ʻe heʻenau taʻu hongofulu tupú ʻa e moʻoní ka ʻoku totonu ke nau ʻuluaki feinga ke ʻilo ʻa e palopalema moʻoní. ʻE lava pē ke pehē ko e tenge mei he toʻumeʻá pe ko e ongoʻi tuēnoa. Pe ʻoku ongoʻi nai ʻe he kiʻi tamá ʻoku fai ʻe he toʻutupu kehé ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻiate ia. ʻOku toe lave ʻa e fakamatala fakalahí ko e ngaahi ʻīsiu ko ení ʻoku ʻikai ʻaupito ʻuhinga iá ʻoku ʻikai loto-tatau ʻa hoʻo kiʻi tamá mo hoʻo tuí. ʻOku faʻa hoko ko e tupu ia mei ha faingataʻaʻia kehe ʻokú ne hokosia. ʻOku ʻomai leva ʻe he fakamatala fakalahí ʻa e ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe ha mātuʻa ha kiʻi tama ʻokú ne veiveiua fekauʻaki mo e moʻoní.
19. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau hoko ʻo “poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui”?
19 ʻI ho tuʻunga ko ha mātuʻá, ʻokú ke maʻu ʻa e fatongia mahuʻinga mo e monū ko hono ʻohake hoʻo fānaú ʻi he “akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.” (ʻEf. 6:4) Hangē ko ia kuo tau ako ki aí, ʻoku ʻuhinga ení kuo pau ke ke akoʻi ki hoʻo fānaú ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú pea tokoniʻi kinautolu ke nau tuipau ki he meʻa ʻoku nau akó. ʻI he mālohi ʻenau tuí, ʻe ueʻi ai kinautolu ke nau fakatapui kia Sihova pea foaki kiate ia ʻenau lelei tahá. ʻOfa ke tokoniʻi hoʻo fānaú ʻe he Folofola ʻa Sihová, ko hono laumālié mo hoʻo ngaahi feingá ke nau hoko ʻo “poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui.”
a Ko e tataki fakaeako ki he tohi “Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?” ko e ngaahi meʻangāue lelei ʻaupito ia ʻoku tokoniʻi ai ʻa e toʻutupú mo e kakai lalahí fakatouʻosi ke nau mahinoʻi pea fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. ʻE lava ke ke maʻu ia ʻi he jw.org ʻi he ngaahi lea lahi. Sio ki he BIBLE TEACHINGS > BIBLE STUDY TOOLS.