LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w94 7/1 p. 23-27
  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻOku ʻI Ai ʻEne Taumuʻa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻOku ʻI Ai ʻEne Taumuʻa
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e ʻOtuá ʻOku ʻI Ai ʻEne Taumuʻa
  • ʻOku Fakahā Fakalakalaka
  • Fakamaama
  • ʻOku Fili ʻa e Tokolahi Tahá ke ʻOua Te Nau ʻIlo
  • Muimui ʻi he Maama ʻo Māmaní
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Kau Tapua Atu ʻo e Maamá—Ki he Taumuʻa Fē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
    “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
  • Ko Hai ʻOku Muimui ʻi he Maama ʻo Māmaní?
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
w94 7/1 p. 23-27

Ko Sihová ko e ʻOtua ʻOku ʻI Ai ʻEne Taumuʻa

“Hange ko ʻeku fakakaukau ʻe pehe ʻene hoko; pea hange ko ʻeku tuʻutuʻuni ʻe pehe ʻene tuʻu.”​—ʻAISEA 14:24.

1, 2. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he tokolahi ʻo kau ki he taumuʻa ʻo e moʻuí?

ʻOKU ʻeke ʻe he kakai ʻi he feituʻu kotoa: “Ko e hā ʻa e taumuʻa ki he moʻuí?” Naʻe pehē ʻe ha taki fakapolitikale ʻe taha ʻi he Hihifó: “ʻOku tokolahi ange ʻa e kakai ʻi he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻoku nau ʻeke, ‘Ko hai ʻa kitautolu? Ko e hā ʻetau taumuʻá?’” ʻI hono fai ʻe ha nusipepa ha savea ki he kau talavoú ʻo kau ki he fehuʻi pe ko e hā ʻa e taumuʻa ki he moʻuí, naʻe anga pehē ni ʻa e ngaahi tali lahi: “Ke fai ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke loto ki ai.” “Ke maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku malavá mei he miniti taki taha.” “Ke moʻui fakafiefia mo fakamānako.” “Ke maʻu fānau, ke fiefia pea toki mate.” Naʻe fakakaukau ʻa e tokolahi taha ko e moʻuí pē ʻeni ia. Naʻe ʻikai ha taha naʻá ne lave ki ha taumuʻa taimi fuoloa ki he moʻui ʻi māmaní.

2 Naʻe pehē ʻe ha toko taha ako ki he fakakaukau ʻa Konifusioó: “Ko e ʻuhinga taupotu ʻo e moʻuí ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau moʻui mai pē ko e tangatá.” Fakatatau ki he meʻá ni, ʻe hokohoko atu ʻa hono fanauʻi ʻa e kakaí, ʻo nau fetakai ʻi he taʻu ʻe 70 pe 80, pea toki mate pea ʻikai toe moʻui ʻo taʻe ngata. Naʻe pehē ʻe ha toko taha saienisi ʻoku tui ki he tuputupu māmālié: “Te tau ʻunaloto nai ki ha tali ‘māʻolunga ange’​—ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa pehē.” Ki he kakai ko eni ʻoku tui ki he tuputupu māmālié, ko e moʻuí ko e fetakai pē, pea ko e maté ko e ngataʻangá pē ia. ʻOku maʻu mei he ngaahi fakakaukau fakafilōsefa peheé ʻa e anga ʻo e fakakaukau taʻe ʻi ai ha ʻamanaki ki he moʻuí.

3, 4. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ki he anga ʻo e fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ki he moʻuí?

3 Ko e tokolahi ʻoku nau tālafili ki he ʻi ai ha taumuʻa ki he moʻuí ʻi heʻenau sio kuo fonu ʻa e moʻui ʻa e tangatá ʻi he loto-mamahi lahi. ʻI hotau kuongá, ʻi he pehē kuo aʻu ʻa e tangatá ki he tumutumu ʻo e lavameʻa fakangāué mo fakasaienisí, ʻoku fakafuofua ki he kakai ʻe toko taha piliona ʻoku nau puke lahi ʻaupito pe ʻikai te nau maʻu ha meʻakai feʻunga. ʻOku mate ʻa e fānau ʻe laui miliona ʻi he ngaahi meʻa peheé ʻi he taʻu taki taha. Pehē foki, ʻi he senituli hono 20 ni, kuo liunga fā ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga kuo mate tupu mei he ngaahi taú ʻo lahi ange ia ʻi he tokolahi naʻe mate ʻi he taʻu ʻe fāngeau ki muʻá fakakātoa. Ko e fai hiá, ko e fakamālohí, ko hono ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, ko e maumau ʻa e nofo fāmilí, ʻEITISÍ mo e ngaahi mahaki kehe ʻoku fakamafola ʻi he fehokotaki fakasinó​—ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke leleí. ʻOku ʻikai malava ke veteki ʻe he kau taki ʻi he māmaní ʻa e ngaahi palōpalema ko ʻení.

4 Koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga peheé, naʻe leaʻaki ʻe ha toko taha ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e tokolahi: “ʻOku ʻikai ha taumuʻa ia ki he moʻuí. Kapau ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko eni ʻoku koví, tā ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e moʻuí.” Pea naʻe pehē ʻe ha tangata taʻumotuʻa: “ʻI he konga lahi taha ʻo ʻeku moʻuí kuó u ʻeke pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí. Kapau ʻoku ʻi ai ha taumuʻa, ʻoku ʻikai te u toe kei tokanga ki ai.” Ko ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe he fuʻu kakai tokolahi pe ko e hā ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻaʻiá, ʻoku ʻai ai kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga fakatupu-mamahi ʻi he māmaní ke ʻoua te nau maʻu ha ʻamanaki moʻoni ki he kahaʻú.

5. Ko e hā ʻoku toe kau atu ai ʻa e ngaahi lotu ʻo e māmaní ki he puputuʻu ʻo kau ki he taumuʻa ʻo e moʻuí?

5 Naʻa mo e kau taki lotú ʻoku ʻikai te nau loto-tatau pea ʻoku kei taʻe mahino kiate kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí. Naʻe pehē ʻe ha faifekau pule lahi ki muʻa ʻi he Fale Lotu Lahi ko Sā Paulá ʻi Lonitoni: “ʻI heʻeku moʻuí fakakātoa kuó u fāinga ke ʻilo ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí. . . . Kuo ʻikai te u lavameʻa ʻi he feinga ko ení.” Ko e moʻoni, ʻoku akoʻi ʻe he kau faifekau tokolahi ʻo pehē, ʻi he hoko ʻa e maté ʻoku ʻalu ʻa e kau faileleí ki hēvani pea ʻoku ʻalu ʻa e kau faikoví ki he afi ko helí ʻo taʻe ngata. Ka ko e anga ʻo e fakakaukau peheé ʻokú ne kei tuku ʻa e kakai ʻi māmaní ke hokohoko atu ʻi he ʻalunga fakamamahi. Pea kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke moʻui ʻa e kakaí ʻi hēvani, ko e hā naʻe ʻikai te ne sinaki ʻai ai kinautolu ko e ngaahi meʻa moʻui ʻi hēvaní, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he kau ʻangeló, pea ʻe ʻikai ke aʻusia ai ʻe he kakaí ʻa e fuʻu mamahi lahí ni? Ko ia ʻoku mafolalahia ʻa e puputuʻu ʻo kau ki he taumuʻa ʻo e moʻui ʻi māmaní pe ko e fakafisi ke tui ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ki he moʻuí.

Ko e ʻOtuá ʻOku ʻI Ai ʻEne Taumuʻa

6, 7. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Tohi Tapú ʻo kau ki he Hau Fakalevelevá?

6 Ka, ko e tohi ʻoku lahi taha hono fakamafola ʻi he hisitōliá, ko e Tohi Tapú, ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ko Sihová, ko e Hau ʻo e ʻunivesí, ko e ʻOtua ia ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa. ʻOku fakahā ʻe he tohí ni ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa taimi fuoloa, pea ko hono moʻoní, ko ʻene taumuʻa taʻe ngata ki he kakai ʻi he māmaní. Pea ʻi he taumuʻa ʻa Sihova ke hoko ha meʻa, ʻoku pau ʻa ʻene hokó. ʻOku pehē ʻe he ʻOtuá, hangē tofu pē ko e ʻuhá ʻokú ne ʻai ʻa e tengá ke tupu “ʻe pehe pe mo ʻeku lea ʻoku ʻalu atu mei hoku ngutu: ʻe ʻikai foki ngeʻesi mai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne u loto ki ai, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne u fekau atu ai ia.” (ʻAisea 55:​10, 11) Tatau ai pē pe ko e hā ʻoku folofola ʻa Sihova te ne faí, “ʻe pehe ʻene tuʻu” ʻa e meʻa ko iá.​—ʻAisea 14:24.

7 Ko kitautolu ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lava ke tau falala pau ʻe fakahoko ʻe he Māfimafí ʻene ngaahi talaʻofá, he ko e ʻOtuá “oku ikai aubito loi.” (Taitusi 1:​2, PM; Hepelū 6:18) ʻI heʻene pehē te ne fai ha faʻahinga meʻa, ko ʻene folofolá ko e fakapapau ia ʻe hoko ʻa e meʻá ni. ʻOku hangē kuo ʻosi fakahoko iá. ʻOkú ne pehē: “Ko au pe ʻa Ela, pea ʻoku ʻikai hano ua; ko e ʻOtua au, pea ʻoku ʻikai haku tuha; heʻeku tala mei he kamataʻanga ʻa e meʻa ʻe hoko ʻamui, mo tala mei he kuonga muʻa ʻa e meʻa kuo teʻeki fai; ʻo u pehe, Ko ʻeku fakakaukau ʻe tuʻu, pea ko e meʻa kotoa ʻoku ou loto ki ai, te u fai. . . . naʻe ʻikai te u lea pe, ka ʻoku ʻou fakahoko foki; naʻa ku teu, pea u fai foki.”​—ʻAisea 46:​9-11.

8. ʻE lava ke ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻe kinautolu ʻoku nau saiʻia loto-moʻoni ke ʻilo iá?

8 ʻIkai ko ia pē, ko Sihová ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe.” (2 Pita 3:9) Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ʻikai te ne loto ai ke ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻo kau kiate Iá. Naʻe pehē ʻe ha palōfita ko hono hingoá ko ʻAsalaia: “Kapau te mou kumi [ki he ʻOtuá] te ne tuku ke mou ʻilo; ka ʻo kapau te mou liʻaki ia, te ne liʻaki kimoutolu.” (2 Kalonikali 15:​1, 2) Ko ia ai, ko kinautolu ʻoku nau saiʻia loto-moʻoni ke ʻilo ʻa e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá ʻoku pau ʻe lava ke hoko ia ʻo kapau te nau fai ha feinga ke kumi kiate ia.

9, 10. (a) Ko e hā ʻa e meʻa kuo tokonaki mai maʻá e faʻahinga ʻoku nau loto ke nau ʻilo ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kumi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fai ʻa e hā?

9 Ka ke nau kumi ʻi fē? Kuo tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻene Folofolá, ko e Tohi Tapú, maʻá e faʻahinga ʻoku nau kumi moʻoni kiate iá. Naʻe tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tangata anga-tonú ke nau tohi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo ki ai ʻo kau ki heʻene ngaahi taumuʻá ʻo fakafou mai ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ko e ivi ngāue tatau pē ia naʻá ne ngāueʻaki ke fakatupu ʻa e ʻunivesí. Hangē ko ení, naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ʻo fekauʻaki mo e kikite ʻi he Tohi Tapú: “He kuo teʻeki siʻi ke ʻomeia ha palofisai ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangata: ka naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.” (2 Pita 1:21) ʻI he founga meimei tatau, naʻe fakahā ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni: koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.”​—2 Tīmote 3:​16, 17; 1 Tesalonaika 2:13.

10 Fakatokangaʻi, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ʻoua ʻe sāuni fakakonga pe taʻe kakato kitautolu, ka ke “tuʻu kakato . . . kuo ʻosi sāuni.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOkú ne tokoniʻi ha taha ke ne ʻilo pau pe ko hai ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻene ngaahi taumuʻá, pea mo e meʻa ʻokú ne fie maʻu mei heʻene kau sevānití. Ko e meʻa ia ʻe ʻamanekina ʻe maʻu mei ha tohi ko hono toko taha faʻu-tohí ko e ʻOtuá. Pea ko e Tohi Tapú ko e matavai pē ia ʻe lava ke tau kumi ki ai ke maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau ki he ʻOtuá. (Palōvepi 2:​1-5; Sione 17:3) ʻI heʻetau fai peheé, he ʻikai te tau “kei tamaiki, ʻo felīlīʻaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi fakaakonaki kotoa pe ʻoku tupu ʻi he fiemuʻa ʻa e kakai, ʻi he kākā ʻoku ngaue ke māu ʻa e meʻa fakahē.” (ʻEfesō 4:​13, 14) Naʻe leaʻaki ʻe he tangata tohi sāmé ʻa e anga ʻo e fakakaukau totonú: “Ko hoʻo [ko e ʻOtua] folofola ko e tuhulu ki heʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.”​—Sāme 119:105.

ʻOku Fakahā Fakalakalaka

11. Kuo fakahā fēfē ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi taumuʻá ki he kakaí?

11 ʻI he kamataʻanga pē ʻo e fāmili ko e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe fakahā ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi taumuʻa ki he māmaní pea mo e kakai ʻi aí. (Sēnesi 1:​26-30) Ka, ʻi hono talitekeʻi ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá, naʻe tō ai ʻa e kakaí ki he fakapoʻuli fakalaumālié pea mo e maté. (Loma 5:12) Ka neongo ia, naʻe ʻilo ʻe Sihova ʻe ʻi ai ha faʻahinga te nau loto ke tauhi ia. Ko ia ai, ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, kuó ne fakahā fakalakalaka ai ʻa ʻene ngaahi taumuʻá ki heʻene kau sevāniti anga-tonú. Naʻe kau ki he faʻahinga ko eni naʻá ne fetuʻutaki ki aí ʻa ʻĪnoke (Sēnesi 5:24; Siutasi 14, 15), Noa (Sēnesi 6:​9, 13), ʻĒpalahame (Sēnesi 12:​1-3), mo Mōsese (ʻEkisoto 31:18; 34:​27, 28). Naʻe tohi ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko ʻĒmosi: “Talaʻehai ʻe fai ʻe Atonai Sihova ha meʻa, ka te ne fukefuke ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palofita ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni.”​—ʻĒmosi 3:7; Tāniela 2:​27, 28.

12. ʻI he founga fē naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ʻa e maama lahi ange ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá?

12 ʻI he ʻi māmani ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi, ʻi he taʻu nai ʻe 4,000 hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe fakahā ai ʻa e toe ngaahi fakaikiiki lahi ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. Naʻe tautautefito ʻa e hoko ʻa e meʻá ni ʻi he fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻi hēvani ke pule mai ki he māmaní. (Tāniela 2:44) Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e Puleʻanga ko iá ko e kaveinga ia ʻo ʻene faiakó. (Mātiu 4:17; 6:10) Ko Sīsū pea mo ʻene kau ākongá naʻa nau akoʻi ʻe fakahoko ʻe he Puleʻangá ʻa e ʻuluaki taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he māmaní pea mo e kakaí. ʻE liliu ʻa e māmaní ko ha palataisi ʻo nofoʻi ʻe he kakai haohaoá, ʻa ia te nau moʻui ʻo taʻe ngata. (Sāme 37:29; Mātiu 5:5; Luke 23:43; 2 Pita 3:13; Fakahā 21:4) ʻIkai ngata ai, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū pea mo ʻene kau ākongá ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he māmani foʻou ko iá ʻaki ʻa e ngaahi mana naʻe fakaiviʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau faí.​—Mātiu 10:​1, 8; 15:​30, 31; Sione 11:​25-44.

13. Ko e hā ʻa e liliu naʻe hoko ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S. ʻi he fekauʻaki mo e feangainga ʻa e ʻOtuá mo e kakaí?

13 ʻI he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ko e ʻaho ʻe 50 ia hili ʻa e toe tuʻu ʻa Sīsuú, naʻe lilingi hifo ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki he fakatahaʻanga ko e kau muimui ʻo Kalaisí. Naʻe fetongi ʻe he fakatahaʻangá ni ʻa ʻIsileli taʻe anga-tonu ʻi he hoko ko e kakai ʻoku ʻi he fuakava mo Sihová. (Mātiu 21:43; 27:51; Ngāue 2:​1-4) Ko hono lilingi hifo ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi he taimi ko iá ko e fakahā ia, talu mei he taimi ko iá, ʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni ʻo kau ki heʻene ngaahi taumuʻá ʻo fakafou mai ʻi he fakatahaʻanga foʻou ko ʻení. (ʻEfesō 3:10) ʻI he lolotonga ʻo e ʻuluaki senituli T.S., naʻe fokotuʻu ai ʻa e faʻunga fakaekautaha ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané.​—1 Kolinitō 12:​27-31; ʻEfesō 4:​11, 12.

14. ʻOku malava fēfē ke ʻilo pau ʻe he kau kumi ki he moʻoní ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní?

14 ʻI he ʻaho ní, ʻe lava ke ʻilo pau ʻe he kau kumi ki he moʻoní ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní ʻaki ʻene fakahā maʻu ai pē ʻa e ʻulungāanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻOtuá, ko e ʻofá. (1 Sione 4:​8, 16) Ko hono moʻoní, ko e ʻofa fakatokouá ko e meʻa ia ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” “Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni aʻaku, Ke mou feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e ʻofa ne u fai kiate kimoutolu.” (Sione 13:35; 15:12) Pea naʻe fakamanatu ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻakimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu.” (Sione 15:14) Ko ia ko e kau sevāniti moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e lao ʻo e ʻofá. ʻOku ʻikai te nau lea pē ʻo kau ki ai, koeʻuhi he “ʻoku mate ʻa e tui ʻo ka mavahe mo e ngaue.”​—Sēmisi 2:26.

Fakamaama

15. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke tui pau ki ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?

15 Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻo pehē ʻi he faai mai ʻa e taimí ʻe fakamaama lahi ange ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne talaʻofa ki hono kau muimuí: “Ka ko e Taukapo, ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamai ʻi hoku hingoa, ko e Toko Taha ko ia te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē.” (Sione 14:26) Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Pea ko eni, ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻe au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (Mātiu 28:20) Ko ia ai, ʻoku fakautuutu ʻa e fakamaama ʻo kau ki he moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi taumuʻá ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻIo, “ko e ʻalunga ʻo haʻa faitotonu ʻoku hange ko e maama hengihengi, ʻa e fakautuutu ʻene maama ʻo aʻu ki he hoʻatā malie.”​—Palōvepi 4:18.

16. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hā mei he maama fakalaumālie ʻoku tau maʻú ʻo kau ki he tuʻunga kuo tau aʻu ki aí ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá?

16 ʻOku maama ange ʻi he ʻahó ni ʻa e maama fakalaumālié ʻi ha toe taimi ki muʻa, he kuo tau aʻusia ʻa e taimi ʻoku fakahoko pe kuo mei fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite lahi mei he Tohi Tapú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he “gaahi aho fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu anga-fulikivanu ko ení. Ko e vahaʻa taimi eni ʻoku ui ko e “fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻú ni”; ʻe hoko atu ai ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (2 Tīmote 3:​1-5, 13, PM; Mātiu 24:​3-13, NW) Hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Tānielá, ko e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻe vavé ni ʻene “laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia [ʻoku lolotonga tuʻú], kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.”​—Tāniela 2:44.

17, 18. Ko e hā ʻa e ngaahi kikite maʻongoʻonga ʻoku lolotonga fakahoko?

17 ʻOku kau ki he ngaahi kikite ʻoku lolotonga fakahokó ʻa e kikite ʻoku hiki ʻi he veesi 14 ʻo e Mātiu vahe 24 (PM). Naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” ʻOku fai ʻi māmani kātoa ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe laui milioná ʻa e ngāue ko eni ko hono malangaʻi ʻa e Puleʻangá. Pea ʻoku laui kilu ʻa e kakai ʻoku nau kau fakataha mo kinautolu ʻi he taʻu taki taha. ʻOku fehoanaki eni mo e kikite ʻi he ʻAisea 2:​2, 3, ʻa ia ʻokú ne pehē, “ʻi he kuonga ʻamui” ʻo e māmani fulikivanu ko ení, ʻe haʻu ʻa e kakai mei he ngaahi puleʻanga lahi ki he lotu moʻoni ʻa Sihová, pea ‘te ne ako kiate kinautolu hano ngaahi ʻalunga, pea te nau fou ʻi hono ngaahi foungá.’

18 Ko e faʻahinga foʻou ko ení ʻoku nau ʻaukolo ki he lotu kia Sihová ʻo “hange ko e ʻao,” hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻi he ʻAisea vahe 60, veesi 8. ʻOku hoko atu ʻi he veesi 22: “Ko e kiʻi siʻi ʻe hoko ko e toko afe, pea ko e momoʻi meʻa ko e puleʻanga malohi: ko au Sihova te u fakavave ia ʻi hono taimi.” ʻOku fakahā ai ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá, ʻoku lolotonga hoko ʻa e meʻá ni. Pea ʻe lava ke tui pau ʻa e faʻahinga foʻoú, kuo nau hoko ʻo fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní ʻi heʻenau feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

19. Ko e hā ʻoku tau pehē ai ko e faʻahinga foʻou ʻoku nau feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau haʻu ki he fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní?

19 Ko e hā ʻoku lava ai ke tau lea fakapapau ʻaki ʻa e meʻá ni? Koeʻuhi ko e faʻahinga foʻou ko ení, fakataha mo e toko laui miliona kuo nau ʻosi kau ki he kautaha ʻa Sihová, kuo nau fakatapui ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá pea ʻoku nau fai hono finangaló. ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa e moʻui ʻo fakatatau ki he lao ʻo kau ki he ʻofa fakaʻotuá. Ko e fakamoʻoni ʻe taha ki he meʻá ni, ko e kau Kalisitiane ko ení kuo nau ‘tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heletā, mo ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao, pea ʻoku ʻikai kei fai ha ako tau.’ (ʻAisea 2:4) Kuo fai pehē kotoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí koeʻuhi ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofá. ʻOku ʻuhinga ʻení he ʻikai ʻaupito te nau ngāueʻaki ʻa e nāunau taú ʻo nau fetauʻaki pe fai tau mo ha taha kehe. ʻOku nau laulōtaha ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni​—ʻo kehe ʻaupito mei he ngaahi lotu ʻo e māmaní. (Sione 13:​34, 35; 1 Sione 3:​10-12, 15) ʻOku ʻikai te nau kau ki he mamahiʻi-fonua ʻoku fakatupu-mavahevahé, he ʻoku nau kau ki ha fetokouaʻaki ʻi māmani lahi ʻoku simaʻi ʻaki ʻa e ʻofá, “ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.”​—Kolose 3:14; Mātiu 23:8; 1 Sione 4:​20, 21.

ʻOku Fili ʻa e Tokolahi Tahá ke ʻOua Te Nau ʻIlo

20, 21. Ko e hā ʻoku ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí? (2 Kolinitō 4:4; 1 Sione 5:19)

20 ʻI he lolotonga ʻa hono ʻai ke maama ange ʻa e maama fakalaumālie ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku ngoto hifo ʻa e toenga ʻo e kakai ʻo e māmaní ki he fakapoʻuli fakalaumālie lahi ange. ʻOku ʻikai te nau ʻilo ʻa Sihova pe ko ʻene ngaahi taumuʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa e taimi ko ení ʻi heʻene pehē: “He vakai ʻoku ʻufiʻufi ʻa mamani ʻe he poʻuli, mo e poʻuli matolu ʻa e ngaahi faʻahinga.” (ʻAisea 60:2) ʻOku hoko ʻa e meʻá ni koeʻuhi ʻoku ʻikai ke fakahā ʻe he kakaí ʻa e mahuʻingaʻia loto-moʻoni ke ako ʻo ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai te nau fakahā ha loto ke fakahōifuaʻi ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ko eni ia ʻa e fakamāu: kuo hoko mai ʻa e māma ki māmani, pea ʻofa ʻa e kakai ki he poʻuli ʻo ʻikai ki he maama; he ko ʻenau ngaahi ngaue naʻe kovi. He ʻilonga ʻa ia ʻoku ngāue kovi ʻoku ne fehiʻa ki he maama, pea ʻoku ʻikai te ne haʻu ki he maama, naʻa ʻilonga ʻene ngaahi ngaue.”​—Sione 3:​19, 20.

21 ʻOku ʻikai ke mahuʻingaʻia moʻoni ʻa e kakai peheé ke nau ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko hono kehe ʻaupitó, ʻoku nau fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he fai honau loto pē ʻonautolú. ʻOku nau ʻai kinautolu ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí ʻi heʻenau taʻe tokangaʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, he ʻoku fakahā ʻe heʻene Folofolá: “Ko ia ʻoku si telinga ke ʻoua te ne fanongo ki he lao, naʻa mo ʻene lotu ʻe fai ha fakaliliʻa ki ai.” (Palōvepi 28:9) Te nau kai ʻa e nunuʻa ʻo e ʻalunga kuo nau fili ke nau fou aí. Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi kimoutolu: talaʻehai ʻoku ala pāʻusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki.”​—Kalētia 6:7.

22. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku lolotonga fai ʻe he fuʻu kakai tokolahi ʻoku nau fie ʻilo ki he ʻOtuá?

22 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e fuʻu kakai tokolahi ʻoku nau loto ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau kumi loto-moʻoni kiate ia, pea ʻoku nau ʻunuʻunu kiate ia. ʻOku pehē ʻi he Sēmisi 4:8: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo kau ki he kakai peheé: “Ka ko ia ʻoku ne feia ʻa e moʻoni ʻoku ne haʻu ki he maama, koeʻuhi ke eʻa ʻene ngaahi ngāue, he kuo fai ia ʻi he ʻOtua.” (Sione 3:21) Pea ko e toki kahaʻu fakaofo lahi ē kuo fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻoku nau haʻu ki he maamá! ʻE lave ʻa ʻetau kupu hono hokó ki he ngaahi ʻamanaki mātuʻaki fakatupu-fiefia.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he tokolahi ʻo kau ki he taumuʻa ki he moʻuí?

◻ ʻI he founga fē ʻoku fakahā ai ʻe Sihova ko e ʻOtua ia ʻoku ʻi ai ʻa ʻene taumuʻa?

◻ Ko e hā ʻa e fakamaama lahi naʻe hoko ʻi he ʻuluaki senituli T.S.?

◻ ʻE lava fēfē ke ʻilo pau ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní ʻi he ʻahó ni?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share