Hiki Hake ʻa e Ngaahi Nima Mateaki ʻi he Lotú
“Ko hoku loto ke fai lotu ʻe he kau tangata ʻi he potu kehekehe, ʻo hiki hake ʻa e nima maʻa [“mateaki,” NW], ʻo taʻeha ʻita pe ha talaʻa.”—1 TIMOTE 2:8.
1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e 1 Timote 2:8 ki he lotu ʻoku kau ki ai ʻa e kakai ʻa Sihová? (e) Ko e hā te tau vakai ki ai he taimi ní?
ʻOKU ʻamanekina ʻe Sihova ʻa hono kakaí ke mateaki kiate ia pea ʻiate kinautolu. Naʻe fakafehokotaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e mateakí mo e lotú ʻi heʻene tohi: “Ko hoku loto ke fai lotu ʻe he kau tangata ʻi he potu kehekehe, ʻo hiki hake ʻa e nima maʻa [“mateaki,” NW], ʻo taʻeha ʻita pe ha talaʻa.” (1 Timote 2:8) ʻOku mahino, naʻe ʻuhinga ʻa Paulá ki he lotu fakahāhā “ʻi he potu kehekehe” ʻa ia naʻe fakatahataha fakataha ai ʻa e kau Kalisitiané. Ko hai naʻe pau ke ne fakafofongaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? Ko e kau tangata māʻoniʻoni, anga-tonu loto-ʻapasia pē ʻa ia ʻoku nau tauhi ʻi he tokanga ʻa e ngaahi fatongia Fakatohitapu kotoa ki he ʻOtuá. (Koheleti 12:13, 14) Naʻe pau ke nau maʻa fakalaumālie mo fakaeʻulungaanga pea līʻoa taʻetoefehuʻia kia Sihova ko e ʻOtuá.
2 ʻOku totonu tautefito ki he kau mātuʻa he fakatahaʻangá ke nau ‘hiki hake ʻa e ngaahi nima mateaki ʻi he lotú.’ Ko ʻenau ngaahi lotu loto-moʻoni fakafou ʻia Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakahāhā ʻa e mateaki ki he ʻOtuá pea tokoniʻi kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakikihi mo e ngaahi fakahāhā ʻo e ʻitá. Ko hono moʻoní, ko ha tangata pē kuo fakamonū ke ne fakafofongaʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he lotu fakahāhaá ʻoku totonu ke ne ʻatā mei he ʻitá, loto-koví, mo e taʻemateaki kia Sihova mo ʻene kautahá. (Semisi 1:19, 20) Ko e hā ha toe ngaahi tataki faka-Tohitapu ʻoku ʻi ai maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e monū ke fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotu fakahāhaá? Pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻi heʻetau ngaahi lotu tāutahá mo e fakafāmilí?
Fai ha Fakakaukau ki Muʻa ki he Lotú
3, 4. (a) Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fai ha fakakaukau ki muʻa ki he lotu fakahāhaá? (e) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi Konga Tohitapú fekauʻaki mo e lōloa ʻo e ngaahi lotú?
3 Kapau kuo kole mai ke tau lotu fakahāhā, ngalingali te tau lava ke fai ai ha kiʻi fakakaukau ki muʻa ki heʻetau lotú. Ko hono fai ení te ne ʻai ai ke tau malava ʻo kāpui ha ngaahi meʻa mahuʻinga feʻungamālie ʻo ʻikai te tau leaʻaki ha lotu lōloa mo vilo takai noaʻia. Ko e moʻoni, ko ʻetau ngaahi lotu tāutahá ʻe lava pē ke toe fakalea. Te nau ʻi ha faʻahinga lōloa pē nai. Naʻe fakamoleki ʻe Sīsū ha pō kakato ʻi he lotu, ki muʻa ke ne fili ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12. Kae kehe, ʻi heʻene fokotuʻu ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekiá, ko ʻene lotuʻi ʻa e maá mo e uainé ʻoku mahino naʻe nounou pē. (Maake 14:22-24; Luke 6:12-16) Pea ʻoku tau ʻilo naʻa mo e ngaahi lotu nounou ʻa Sīsuú naʻe mātuʻaki fakahōifua ki he ʻOtuá.
4 Tau pehē pē ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke fakafofongaʻi ha fāmili ʻi he lotu ki muʻa ʻi ha kai. Ko ha lotu pehē ʻe lava pē ke kiʻi nounou—ka ko e hā pē ʻoku leaʻakí ʻoku totonu ke fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia ʻi he meʻakaí. Kapau ʻoku tau lotu fakahāhā ki muʻa pe ʻi he hili ha fakataha faka-Kalisitiane, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau fai ha lotu lōloa ʻo kāpui ai ha ngaahi poini lahi. Naʻe fakaangaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau sikalaipé ʻa ia naʻa nau ‘mounu ʻaki ʻenau lotu lōloá.’ (Luke 20:46, 47) Ke ʻoua ʻaupito naʻa fiefai pehē ʻe ha tokotaha anga-fakaʻotua. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe feʻungamālie nai ai ha kiʻi lotu fakahāhā lōloa ange. Hangē ko ení, ko ha mātuʻa kuo fili ke ne fai ha lotu tuku ʻi ha ʻasemipilī ʻoku totonu ke ne fai ha fakakaukau ki ai ki muʻa pea ʻe fiemaʻu nai ke lave ki ha ngaahi poini ʻe niʻihi. Ka, naʻa mo ha lotu pehē ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fuʻu lōloa.
Fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻAki ʻa e Loto-ʻApasia
5. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi he taimi lotu fakahāhaá? (e) Ko e hā ke lotu ai ʻi ha founga fakangeingeia mo fakaʻapaʻapá?
5 ʻI he lotu fakahāhaá ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ko ʻetau leá ki ha tangata. Ka, ko e ngaahi meʻamoʻui angahalaʻia kitautolu ʻoku tau tautapa ki he ʻEiki Hau ko Sihová. (Sāme 8:3-5, 9; 73:28) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fakahāhā a e manavahē loto-ʻapasia ʻi hano taʻefakahōifuaʻi ia ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí mo e founga ʻo ʻetau fakahaaʻi iá. (Palovepi 1:7) Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvita: “Ka ko au—ʻi he lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa te u hu ki ho fale; te u punou ʻo hanga ki ho temipale tapu ʻi he manavahe.” (Sāme 5:7) Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e fakakaukau ko iá, ʻe anga-fēfē haʻatau lea he taimi kuo kole mai ai ke tau lotu fakahāhā ʻi ha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Sai, kapau ko ʻetau lea ki ha tuʻi fakaetangata, te tau fai ia ʻi he fakaʻapaʻapa mo e fakangeingeia. ʻIkai ʻoku totonu ke toe fakangeingeia mo fakaʻapaʻapa lahi ange, koeʻuhi he ko ʻetau lotú kia Sihova, ko e “Tuʻi ʻo e ngaahi Kuonga”? (Fakahā 15:3) Ko ia, ʻi he fai ha lotu te tau fakaʻehiʻehi ai mei he faʻahinga lea hangē ko e “Mālō e lelei ki he pongipongí ni, Sihova,” “ʻOku ʻoatu homau ʻofa kiate koe,” pe, “ʻOfa ke ke maʻu ha ʻaho lelei.” ʻOku fakahā ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ko e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne lea ki heʻene Tamai fakahēvaní ʻi he founga ko iá.
6. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi he taimi ʻoku tau ‘fakaofiofi ai ki he taloni ʻo e ʻofa maʻataʻataá’?
6 Naʻe pehē ʻe Paula: “Ke tau . . . fakaofiofi ʻaki ʻa e lea tauʻatāina ki he taloni ʻo e ʻofa maʻataʻatā.” (Hepelu 4:16, NW) ʻE lava ke tau fakaofiofi kia Sihova ʻaki ʻa e “lea tauʻatāina” neongo ʻa hotau tuʻunga angahalaʻiá koeʻuhi ko ʻetau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí. (Ngāue 10:42, 43; 20:20, 21) Ka, ko e “lea tauʻatāina” peheé ʻoku ʻikai ʻuhinga ai ia ʻoku tau pōtalanoa mo e ʻOtuá; pea ʻoku ʻikai totonu ke tau leaʻaki ha ngaahi meʻa taʻefakaʻapaʻapa kiate ia. Kapau ko ʻetau ngaahi lotu fakahāhaá ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova, kuo pau ke fai kinautolu ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa mo e fakangeingeia totonu, pea ʻe taʻefeʻunga ke ngāueʻaki kinautolu ke fai ai ha ngaahi fanongonongo, akonakiʻi ha faʻahinga tāutaha, pe valokiʻi ha kau fanongo.
Lotu mo ha Laumālie Anga-Fakatōkilalo
7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Solomone ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi heʻene lotu ʻi he fakatapui ʻo e temipale ʻo Sihová?
7 Pe ʻoku tau lotu fakahāhā pe tāutaha, ko ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu mahuʻinga ke fakakaukau ki ai, ko e totonu ko ia ke tau fakahāhā ha fakakaukau anga-fakatōkilalo ʻi heʻetau ngaahi lotú. (2 Kalonikali 7:13, 14) Naʻe fakahaaʻi ʻe Tuʻi Solomone ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi heʻene lotu fakahāhā ʻi he fakatapui ʻo e temipale ʻo Sihova ʻi Selusalemá. Ko e hili pē ia hono fakakakato ʻe Solomone ʻa e taha ʻo e ngaahi langa fisifisimuʻa taha kuo fai ʻi he māmaní. Neongo ia, naʻá ne lotu anga-fakatōkilalo: “ʻE nofo moʻoni koā ʻa e ʻOtua ʻi mamani? Vakai, naʻa mo e langi, ʻio, mo e langi ʻo e ngaahi langi, ka ʻoku ʻikai hao ai ʻa e ʻAfiona; kae huanoa ʻa e fale ni kuo u langa!”—1 Tuʻi 8:27.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he lotu fakahāhaá?
8 ʻI he hangē ko Solomoné, ʻoku totonu ke tau anga-fakatōkilalo ʻi he taimi ʻoku tau fakafofongaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotu fakahāhaá. Neongo ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he leʻo fuʻu māʻoniʻoni faú, ʻe lava ke fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he tō ʻo hotau leʻó. Ko e ngaahi lotu anga-fakatōkilaló ʻoku ʻikai ke fakahīkihikiʻi tōtuʻa pe fāsiʻa. ʻOku nau tohoaki ʻa e tokangá, ʻikai ki he tokotaha lotú, ka ki he Tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e leá. (Mātiu 6:5) ʻOku toe fakahaaʻi foki ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi he lotú. Kapau ʻoku tau lotu anga-fakatōkilalo, ʻe ʻikai ke ongo ia ʻo hangē ʻoku tau kounaʻi ke fai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa pau ʻi heʻetau foungá. Ka, te tau tautapa kia Sihova ke ngāue mai ʻi ha founga ʻa ia ʻoku fehoanaki mo hono finangalo toputapú. Naʻe fakahāhaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e fakakaukau totonu ʻi heʻene kōlenga: “‘Tauange mo Sihova ke ne fakamoʻui muʻa!’ ‘Tauange mo Sihova ke ne fakamonuʻia!’”—Sāme 118:25; Luke 18:9-14.
Lotu mei he Lotó
9. Ko e hā ʻa e akonaki lelei naʻe fai ʻe Sīsū ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 6:7, pea ʻe lava fēfē ke ngāueʻaki ia?
9 Kapau ko ʻetau ngaahi lotu fakahāhaá pe tāutahá ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova, kuo pau ke nau haʻu mei he lotó. Ko ia ai, heʻikai te tau toutou leaʻaki pē ha founga lotu ʻo ʻikai fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí. ʻI heʻene Malanga he Moʻungá, naʻe akonaki ʻa Sīsū: “ʻI he lotú, ʻoua ʻe toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá, he ʻoku nau mahalo [hala] ʻe fai ha fanongo kiate kinautolu ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea lahí.” ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOua ʻe valelau noaʻia; ʻoua ʻe toutou leaʻaki ʻa e ngaahi lea taʻeʻaonga.”—Mātiu 6:7, NW; fakamatala ʻi laló.
10. Ko e hā ʻe totonu ai ke lotu fekauʻaki mo e meʻa tatau ʻo laka hake he tuʻo tahá?
10 Ko e moʻoni, ʻe fiemaʻu nai ke tau lotu ʻo fekauʻaki mo e meʻa tatau ʻi he taimi ki he taimi. ʻE ʻikai ke hala ia koeʻuhi naʻe enginaki ʻe Sīsū: “Hanganaki kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu: hanganaki kumi, pea te mou ʻilo: hanganaki tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.” (Mātiu 7:7, NW) Mahalo pē ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu ʻo ha Fale Fakatahaʻanga foʻou koeʻuhi he ʻoku ʻai ʻe Sihova ke lakalakaimonū ʻa e ngāue fakamalanga fakalotofonuá. (Aisea 60:22) ʻE totonu leva ke hanganaki lave ki he fiemaʻu ko ení ʻi he taimi ʻo e lotu fakatāutahá pe ʻi hono fai ʻa e ngaahi lotu fakahāhā ʻi he ngaahi fakataha ʻa e kakai ʻa Sihová. Ko e fai peheé ʻe ʻikai ʻuhinga ia ai naʻa tau ‘toutou leaʻaki ʻa e ngaahi lea taʻeʻaonga.’
Manatuʻi ʻa e Fakamālō mo e Fakahīkihiki
11. ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa Filipai 4:6, 7 ki he lotu fakatāutahá mo e lotu fakahāhaá?
11 ʻOku lotu pē ʻa e kakai tokolahi ke kole ha meʻa, ka ko ʻetau ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke ʻoatu kiate ia ʻa e fakamālō mo e fakahīkihiki ʻi he lotu fakatāutahá mo fakahāhaá fakatouʻosi. “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:6, 7) ʻIo, ʻi he tānaki atu ki he ngaahi huú mo e ngaahi kolé, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e fakamālō kia Sihova ki he ngaahi tāpuaki fakalaumālié mo fakamatelié. (Palovepi 10:22) Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Feilaulau kia Elohimi ʻaki ʻa e fakafetaʻi; pea fakaai kia Elioni hoʻo ngaahi tukumoʻui.” (Sāme 50:14) Pea ʻi ha hiva loto-moʻoni ʻa Tēvita naʻe kau ai ʻa e ngaahi lea fakaueʻiloto ko ení: “Te u fakamaloʻia ʻa e huafa ʻo Elohimi ʻaki ha hiva, pea ko e fakafetaʻi te u hakeakiʻiaiia.” (Sāme 69:30) ʻIkai ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau ʻi he lotu fakahāhaá mo e lotu fakatāutahá?
12. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahoko he ʻahó ni, ʻo e Sāme 100:4, 5, pea ko e hā leva ʻe lava ke tau fakamālō ai mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá?
12 Fekauʻaki mo e ʻOtuá, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Mou hu hono ngaahi matapa he fakafetaʻi, hu hono ngaahi lotoʻa mo hono hivaʻi: ʻio, mou sani pe ia, fakamālō ki hono huafa. He ʻoku lelei ʻa Sihova; ʻoku taʻengata ʻene ʻaloʻofa; pea tuʻu maʻu ʻene fuakava ki he toʻutangata mo e toʻutangata.” (Sāme 100:4, 5) ʻI he ʻahó ni, ʻoku hū ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ki he ngaahi lotoʻā ʻo e fale toputapu ʻo Sihová, pea ki he meʻá ni ʻe lava ke tau ʻoatu ai kiate ia ʻa e fakahīkihiki mo e fakamālō. ʻOkú ke fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he ʻOtuá ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻi ho feituʻú pea fakahāhaaʻi ʻa hoʻo houngaʻiá ʻaki ʻa e fakatahataha maʻu pē ki ai mo e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá? Lolotonga hoʻo ʻi aí, ʻokú ke hiki hake ʻaufuatō ho leʻó ʻi he ngaahi hiva fakahīkihiki mo e fakamālō ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá?
ʻOua ʻAupito ʻe Mā ke Lotu
13. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku totonu ke tau hū kia Sihova ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku tau ongoʻi taʻetaau koeʻuhi ko ha halaia?
13 Neongo kapau ʻoku tau ongoʻi taʻetaau koeʻuhi ko e halaiá, ʻoku totonu ke tau hanga ki he ʻOtuá ʻi he hū fakamātoato. ʻI he taimi naʻe faiangahala ai ʻa e kau Siú ʻi heʻenau ʻave ʻa e ngaahi uaifi mulí, naʻe tūʻulutui ʻa ʻĒsela, ʻo hiki hake hono ongo nima mateakí ki he ʻOtuá, pea lotu anga-fakatōkilalo: “ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou ma: ʻio, ʻoku ou laea ke hanga hake ki he ʻAfiona ko hoku ʻOtua: he kuo fokotuʻu ʻemau kovi, ʻo fakafale mai, pea kuo hakehake ʻemau hia ʻo aʻu ki langi. Talutalu ʻemau ngaahi kui ko e koto hia pe [kimautolu], ʻo aʻu ki he ʻaho ni . . . Pea hili ʻa e fuʻu meʻa kuo hoko kiate kimautolu, koeʻuhi ko ʻemau ngaahi ngaue kovi, pea koeʻuhi ko ʻemau hia lahi—ʻosi kuo [fakaʻangeʻange] hoʻo tautea ʻemau kovi, ʻe homau ʻOtua, pea kuo ke tuku hamau fuʻu toenga pehe—pea te mau toe paetakuʻi koā hoʻo tuʻutuʻuni, ʻo fakakainga mo e kakai ʻoku fai ʻa e ngaahi fakalielia ko e? ʻIkai koā te ke houhau mai, kaeʻoua ke mau ʻosi; ʻo ʻoua ʻe ai hamau toenga, pe ha hao? ʻE Sihova, ko e ʻOtua ʻo Isileli, ʻoku tonuhia ʻa e ʻAfiona; he ʻoku ke meʻa mai ko e toenga kimautolu kuo hao: pea vakai ʻoku mau ʻi ho ʻao ko e koto hia; he ʻoku ʻikai matuʻu ha taha ʻi ho ʻao koeʻuhi ko e meʻa ko ia.”—Esela 9:1-15; Teutalonome 7:3, 4.
14. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi he ʻaho ʻo ʻĒselá, ko e hā ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá?
14 Ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, ko e vete kiate iá kuo pau ke ō fakataha mo e loto-mafesifesi mo e “fua ʻo tāu mo ha kau fakatomala.” (Luke 3:8; Siope 42:1-6; Aisea 66:2) ʻI he ʻaho ʻo ʻĒselá, ko ha fakakaukau fakatomala naʻe ō fakataha ia mo ha feinga ke fakatonutonu ʻa e fehālaakí ʻaki hono tukuange ʻa e ngaahi uaifi mulí. (Esela 10:44; fakafehoanaki mo 2 Kolinito 7:8-13.) Kapau ʻoku tau kumi ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻi ha faihala mamafa, tau fai ha vete ʻi he lotu anga-fakatōkilalo pea fakahā ʻa e ngaahi fua ʻoku taau mo e fakatomalá. Ko ha laumālie fakatomala mo ha holi ke fakatonutonu ʻa e faihalá te ne toe ueʻi kitautolu ke kumi ʻa e tokoni fakalaumālie ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané.—Semisi 5:13-15.
Maʻu ʻa e Fiemālie mei he Lotú
15. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi mei he meʻa naʻe hokosia ʻe ʻAná ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he lotú?
15 ʻI he taimi ʻoku mamahi ai hotau lotó ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiemālié ʻi he lotu. (Sāme 51:17; Palovepi 15:13) Naʻe pehē ʻa e mateaki ko ʻAná. Naʻá ne moʻui ʻi he taimi naʻe angamaheniʻaki ai ʻa e ngaahi fāmili tokolahí ʻi ʻIsileli, ka ko iá ia naʻe ʻikai te ne maʻu fānau. Ko hono husepānití, ʻa ʻElikena, naʻe ʻi ai hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine mei hono uaifi ʻe tahá, ʻa Pēnina, ʻa ia naʻá ne manukiʻi ʻa ʻAna ʻi heʻene paʻá. Naʻe lotu fakamātoato ʻa ʻAna peá ne palōmesi kapau ʻe tāpuakiʻi ia ʻaki ha foha, ‘te ne tuku ia kia Sihova ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe o ʻene moʻuí.’ ʻI hono fakafiemālieʻi ia ʻe heʻene lotú pea mo e ngaahi lea ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí, “naʻe ʻikai toe pehe [“hohaʻa,” NW]” ʻa ʻAna. Naʻá ne fanauʻi ha tamasiʻi ʻa ia naʻá ne fakahingoa ko Sāmiuela. Ki mui ai, naʻá ne tuku atu ia ki he ngāue ʻi he fale toputapu ʻo Sihová. (1 Samiuela 1:9-28) ʻI he fakamālō ki he anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate iá, naʻá ne fai ha lotu fakamālō—ko ha lotu naʻe fakavīkivikiʻi ai ʻa Sihova ko e tokotaha ʻoku ʻikai hano tatau. (1 Samiuela 2:1-10) ʻI he hangē ko ʻAná, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he lotú, ʻo loto-falala ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi kole kotoa ʻoku fehoanaki mo hono finangaló. ʻI he taimi ʻoku tau lilingi ai hotau lotó kiate iá, ʻoua te tau “toe hohaʻa,” he te ne toʻo ʻetau mafasiá, pe te ne ʻai ke tau malava ʻo fua ia.—Sāme 55:22.
16. Hangē ko ia naʻe fakahāhaaʻi ʻi he tuʻunga ʻo Sēkopé, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu ʻi he taimi ʻoku tau manavahē ai mo loto-moʻuá?
16 Kapau ʻoku fakatupunga ʻe ha tuʻunga ha manavahē, mamahi ʻo e lotó, pe loto-moʻua, ʻoua naʻa siʻaki ʻetau hanga ki he ʻOtuá ki ha fakafiemālie ʻi he lotu. (Sāme 55:1-4) Naʻe manavahē ʻa Sēkope ʻi he taimi naʻá ne teu ke fetaulaki ai mo hono tokoua fakamotumotu, ko ʻĪsoá. Ka, naʻe lotu ʻa Sēkope: “ʻE ʻOtua oʻeku kui ko Epalahame, mo e ʻOtua oʻeku tamai ko Aisake; ʻa Sihova naʻa ke folofola mai, ʻo pehe, Foki ki ho fonua, pea ki ho tupuʻanga, pea te u fai ʻofa kiate koe: ʻoku ʻikai te u tāu ke maʻu ha taha ʻo hoʻo ngaahi fuʻu meesi ni, mo hoʻo ngaahi fuʻu fakaai, ʻa ia kuo ke fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko au; he ko hoku tokotoko pe naʻaku aʻa mo au ʻi Sioatani ni, ka ko eni kuo u hoko ʻo ʻapitanga ua. ʻE, ke ke fakahaofi au mei he nima ʻo hoku tokoua, ʻio mei a Isoa: he ʻoku ou tailiili kiate ia ʻe au, naʻa ʻiloange te ne haʻu ʻo taaʻi au, ʻo talua ʻaki ʻa e faʻe mo e fanau. Ka naʻa ke folofola mai ʻe koe, Te u matuʻaki fai ʻofa kiate koe, pea te u ngaohi ho hako ke tatau mo e ʻoneʻone ʻo e tahi, ʻa ia ʻoku ʻikai malau ko ʻene lahi.” (Senesi 32:9-12) Naʻe ʻikai ke ʻohofi ʻe ʻĪsoa ʻa Sēkope mo hono kau fonongá. Ko ia ai, naʻe “fai ʻofa” ʻa Sihova kia Sēkope ʻi he taimi ko iá.
17. ʻI he fakatatau ki he Sāme 119:52, ʻe anga-fēfē nai hono ʻomai ʻe he lotú kiate kitautolu ʻa e fiemālie ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi lahi ai kitautolú?
17 Lolotonga ʻetau ngaahi huú, ʻe lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe heʻetau fakamanatuʻi ko ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he sāme lōloa tahá—ko ha lotu fakaʻofoʻofa ia naʻe hivaʻi—ʻoku ngalingali ko Pilinisi Hesekaia naʻá ne hivaʻí: “Ne u manatu, ʻe Sihova, hoʻo fakakonisitutone talu mei tuai, pea u lelu ai.” (Sāme 119:52) ʻI he lotu anga-fakatōkilalo ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi lahi ai kitautolú, ʻe lava ke tau fakamanatuʻi ha tefitoʻi moʻoni pe lao faka-Tohitapu ʻa ia ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tuli ki ha ʻalunga ʻoku iku atu ki hano fakapapauʻi fakafiemālie ʻoku tau fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní.
Kītaki ʻi he Lotu ʻa e Faʻahinga Mateakí
18. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻe lotu ʻa e ‘tokotaha mateaki kotoa pē ki he ʻOtuá’?
18 Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá te nau “kītaki ʻi he lotu.” (Loma 12:12, NW) ʻI he Sāme hono 32, naʻe faʻu nai hili ʻa e faiangahala ʻa Tēvita mo Pātisepá, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻene mamahi ʻi he ʻikai kumi ki he fakamolemolé mo e nonga naʻe ʻomai kiate ia ʻi he fakatomala mo e vete ki he ʻOtuá. Naʻe hiva leva ʻa Tēvita: “Ko ia ai [koeʻuhi ʻoku ala maʻu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová ki he faʻahinga fakatomala moʻoní] ko e kau [mateaki] fuape te nau hu ki he ʻAfiona ha taimi taʻimalie.”—Sāme 32:6.
19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hiki hake ʻa e ngaahi nima mateaki ʻi he lotú?
19 Kapau ʻoku tau koloaʻaki hotau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá, te tau lotu ki heʻene mēsí makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú. ʻI he tui, ʻe lava ke tau fakaofiofi ki he taloni ʻo e ʻofa maʻataʻataá ʻaki ʻa e lea tauʻatāina ke maʻu ʻa e meesi mo e tokoni taimi totonu. (Hepelu 4:16) Ka ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi ʻuhinga ke lotu aí! Ko ia ai, tau “lotu taʻetuku”—ʻo faʻa fai ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e fakahīkihiki mo e fakamālō loto-moʻoni ki he ʻOtuá. (1 Tesalonaika 5:17) ʻI he ʻaho mo e pō, tau hiki hake hotau ngaahi nima mateakí ʻi he lotu.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fai ʻa e fakakaukau ki muʻa ke fai ha lotu fakahāhaá?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu ʻi ha founga fakaʻapaʻapa mo fakangeingeiá?
◻ Ko e hā ʻa e faʻahinga laumālie ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?
◻ ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau manatuʻi ke fai ha fakamālō mo ha fakahīkihikí?
◻ ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he lotú?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Naʻe fakahaaʻi ʻe Tuʻi Solomone ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi heʻene lotu fakahāhā ʻi he fakatapui ʻo e temipale ʻo Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Hangē ko ʻAná, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie mei he lotú