LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 2/1 p. 28-31
  • ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Veiveiuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Veiveiuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga ki he Veiveiuá
  • ‘Ilo Bau oe Amanakí’
  • Ngaahi Tāpuaki Lolotonga ʻi he Maluʻanga Fakalaumālié
  • Falala kia Sihova ʻi he Ofi Mai ʻa e Ngataʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Maluʻanga Moʻoni​—He Taimí Ni pea Taʻengata
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Maʻu ʻa e ʻAmanakí ʻi ha Māmani Fonu Faingataʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ko Sihova, Hotau ‘Hufanga ʻi he Taimi Faingataʻá’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 2/1 p. 28-31

ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Veiveiuá

“KO E moʻoni!” “Ko e meʻa pau!” “Fakapapauʻi!” ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ke fanongo tuʻo lahi ʻi he ngaahi kupuʻi lea pehē. Kae kehe, ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻoku ʻikai ha meʻa lahi ai ʻe lava ke tau fakapapauʻi. ʻOku mātuʻaki ʻikai ala ʻiloʻi ʻa e moʻuí ʻo tau faʻa fifili ai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke tau fakapapauʻi fakaʻaufuli. Ko e filingauá mo e veiveiuá ʻoku hā ngali ko ha konga ia ʻo e moʻuí.

ʻOku lava ke mahino, ʻa e holi ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ki ha maluʻanga mo e fiefia kia kinautolu mo honau fāmilí. ʻOku nau ngāue mālohi ʻaupito ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau tui te ne ʻai kinautolu ke nau fiefia mo malú—ʻa ia ʻoku faʻa hoko ko e paʻangá mo e ngaahi koloa fakamatelié. Kae kehe, ko ha mofuike, ko ha afā, ko ha fakatuʻutāmaki, pe ko ha faihia fakamālohi ʻe lava ke ne tafiʻi vave atu ʻa e ngaahi koloa peheé. Ko e puke lahí, vete malí, pe taʻemaʻungāué ʻe lava ke ne liliuʻi vave ʻa e ngaahi moʻuí. Ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa peheé ʻe ʻikai nai ke hoko moʻoni ia kia koe. Neongo ia, ko hono ʻiloʻi pē ʻe lava ke hoko ha meʻa fakalilifu ʻi ha taimi peé ko ha ongo fakahohaʻa ia mo fakamamahi. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē.

Ko e veiveiuá ʻoku ʻuhinga tatau ia mo e filingauá, pea ʻoku fakamatalaʻi ʻe ha tikisinale ʻe taha ʻa e “filingauá” ko e “veiveiua fekauʻaki mo e tui pe fakakaukau ʻa ia ʻoku faʻa fepaki mo hono fai ʻa e filí.” ʻIkai ko ia pē, fakatatau ki he tohi Managing Your Mind, “ko e veiveiua fekauʻaki mo ha meʻa mahuʻingá ʻa e tupuʻanga lahi ʻo e loto-moʻuá mo e loto-hohaʻá.” Ko e filingaua ʻoku ʻikai fakapapauʻí ʻe lava ke taki atu ia ki he loto-moʻua, feifeitamaki, mo e ʻita. ʻIo, ko e hohaʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko pe ʻikai nai ke hokó ʻe lava ke ne maumauʻi ʻetau moʻui lelei fakaʻatamaí mo fakaesinó.

Ko hono olá, ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku nau hangē ko e talavou Pelēsila ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko e hā ke hohaʻa ai fekauʻaki mo e meʻa ʻoku teu ke hokó? Ko e ʻaho ní ko e ʻahó ni, pea ko ʻapongipongí ko ʻapongipongi.” Ko e fakakaukau fakatupu mate ko ia “tau kai mo inu” ʻe iku pē ia ki he siva ʻa e ʻamanakí, loto-mafasia, mo e mate mutukia. (1 Kolinito 15:32) ʻOku lelei mamaʻo ange kia kitautolu ke hanga ki he Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo ia, ‘oku ʻikai i ai ha fetooaki, be koe ata oe feliliuakí.’ (Semisi 1:​17, PM) Kapau ʻoku tau sivisiviʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, te tau maʻu ai ʻa e akonaki mo e tataki lelei ki he founga ke fekuki ai mo e ngaahi veiveiua ʻi he moʻuí. ʻE lava ke ne toe tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku lahi pehē ai ʻa e veiveiuá.

ʻUhinga ki he Veiveiuá

ʻOku tokonaki mai ʻe he ngaahi konga Tohi Tapú ha vakai totonu ki he moʻuí pea tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e vakai totonu ki he tuʻunga veiveiuá mo e liliú. Neongo ko e ngaahi fehokotaki fakafāmilí, tuʻunga fakasōsialé, mohu ʻatamaí, moʻui leleí, mo e hā fua ʻe tokonaki mai nai ai ha tuʻunga ʻo e malu, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻikai lava ke tau pehē ʻe tuʻu taʻeliliu ai pē ʻa e ngaahi meʻa peheé pe ʻamanekina ke tataki ha moʻui fakalata. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Solomone poto: “Ko e pue ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻa e veʻevave pe, pea ko e tau ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻa e kau mafi pe; pehe foki ko e meʻakai ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻa e poto pe, mo e koloa ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻa e maʻu ʻatamai pe.” Ko e hā ʻoku ʻikai aí? “He ʻoku hokonoa ki he faʻahinga kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.” Ko ia naʻe fakatokanga ai ʻa Solomone: “Hange ko ha ika ʻoku moʻua ʻi ha kupenga matatonu, pea hange ko e fanga misi ʻoku moʻua ʻi he hele—hange ko e faʻahinga ko ia ʻoku maʻu puke ʻa e hako ʻo e tangata ʻi ha faingatamaki ʻo ka hoko fakafokifa pe ia kiate kinautolu.”—Koheleti 9:​11, 12.

Naʻe toe lea ʻa Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo ha taimi ʻo e loto-moʻua mo e veiveiua tōtuʻa ʻa ia ʻe hoko mai ki ha toʻutangata fakakātoa ʻo e kakaí. ʻI ha lea mālohi, naʻá ne pehē: “ʻE ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻi he laʻa, mo e māhina, mo e ngaahi fetuʻu; pea ʻi māmani ʻe mamahi ʻa e ngaahi kakai, ko ʻenau puputuʻu ʻi he longoaʻa ʻo e tahi mo e peau: ʻe to ʻa e mănava ʻo e kakai ko ʻenau ilifia, mo e fakatuʻatāmaki ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko hifo ki māmani: koeʻuhi ʻe ngatōtō ʻa e ngaahi malohinga ʻo e ngaahi langi.” Neongo ia, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa pau ki he kakai loto-faitotonu he ʻaho ní: “Ka mou ka vakai kuo hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia, pea mou ʻilo kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (Luke 21:​25, 26, 31) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ʻikai ke hoko ʻo manavahē fekauʻaki mo ha kahaʻu taʻepaú, ʻoku tau maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio fakalaka atu ai ʻi he veiveiuá ki ha kahaʻu fakaofo mo malu.

‘Ilo Bau oe Amanakí’

Neongo ʻe ʻikai lava ke tau ongoʻi pau fekauʻaki mo e meʻa kotoa ʻoku tau fanongo, lau, pe sio ki aí, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke falala ai ki he Tokotaha-Fakatupú. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko e Toko Taha Aoniú kae toe pehē foki ko ha Tamai ʻofa ʻa ia ʻokú ne tokanga ki heʻene fānau fakamāmaní. Fekauʻaki mo ʻene folofolá tonu, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “ʻE ʻikai foki ngeʻesi mai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne u loto ki ai, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne u fekau atu ai ia.”—Aisea 55:11.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e moʻoni mei he ʻOtuá, pea ko e tokolahi naʻe fanongo kiate iá naʻa nau tali ia fakataha mo e tuipau pea mo e fakapapauʻi. Ko e fakatātaá, naʻe tala ange ʻe ha kulupu ʻo e kau Samēlia loto-faitotonú ki he fefine naʻe ʻuluaki fanongo kia Sīsuú: “ʻOku ʻikai te mau kei tui koeʻuhi pe ko hoʻo talanoa naʻe fai; he kuo mau fanongo tonu ki ai ʻe kimautolu, pea ʻoku mau ʻilo, ko eni moʻoni ia ʻa e Fakamoʻui ʻo mamani.” (Sione 4:42) Hangē pē ko ia he ʻaho ní, neongo ʻa e moʻui ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻikai ha maluʻangá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau veiveiua fekauʻaki mo e meʻa ke tui ki aí.

ʻI heʻene hoko mai ki he tui fakalotú, ʻoku tui ʻa e tokolahi ʻo pehē ʻi he ʻikai fiemaʻu ke feinga ke mahinoʻí, ʻoku totonu ke tau tui pē. Kae kehe, ko e tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Luké naʻe ʻikai te ne kau ʻi he tui ko iá. Naʻá ne fai ʻa e fekumi pea ʻomai ʻa e fakamatala totonu koeʻuhi ke lava ʻa e niʻihi kehé ʻo “ʻilo kanokano ki he moʻoni ʻo e ngaahi fakamatala” naʻá ne tohí. (Luke 1:4) Koeʻuhi ko e fāmili mo e ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau tuí ʻoku nau ilifia nai naʻa iku ʻo ʻikai toe ʻi ai haʻatau ʻamanaki pea ʻamanaki-tōnoa, ʻoku mahuʻinga ke tau malava ʻo maluʻi ʻetau tuí. (1 Pita 3:​15) Ko hono toki ʻiloʻi totonu pē ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku tau tui ki aí ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke falala ki he ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihova ʻi he ngaahi leá ni: “Ko Makatuʻu ia—ʻoku haohaoa ʻene ngaue; ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone: ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni, pea taʻe haʻane hala, ko e faitotonu ia mo haohaoa.”—Teutalonome 32:4.

Fakakaukau angé ki he fakamatala fakamuimuí: “Ko e faitotonu ia mo haohaoa.” Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ke fakapapauʻi ai ʻa e meʻá ni? Naʻe tuipau kakato ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo e foʻi moʻoni ko iá. Naʻá ne tala ki ha ʻōfisa Loma mo hono fāmilí: “Ta ko ʻene toki mahino mai e kiate au, ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pe ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngaue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Ngāue 10:​34, 35) Naʻe leaʻaki ʻe Pita ʻa e ngaahi leá ni koeʻuhí naʻá ne toki sio pē ki he tataki ʻe he toʻukupu tonu ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhi ke hoko ai ha fāmili ʻo e kau Senitailé, ʻa ia naʻe vakai ki ai ki muʻa naʻa nau taʻemaʻa mo taʻefakahōifuá, ʻo fakahōifua kiate Ia. ʻI he hangē ko Pitá, ʻe lava foki ke tau hoko ʻo tuipau ki he taʻefilifilimānako mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau sio ʻaki hotau matá tonu ki ha ‘fuʻu tokolahi’ ʻo e kakaí—ʻoku tokolahi hake he toko ono milioná—mei he fonua laka hake ʻi he 230 takatakai ʻi he māmaní ʻa ia kuo nau liʻaki ʻenau founga moʻui ki muʻá pea ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní.​—Fakahā 7:9; Aisea 2:​2-4.

ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau loto ke hoko ʻo ʻikai māfana tōtuʻa pe fakamatematé, kae anga-fakatōkilalo mo fakaʻatuʻi. Neongo ia, ʻoku ʻikai te tau veiveiua fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí pea mo e meʻa ʻoku tau ʻamanekina ʻi he kahaʻú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí: “Ko ho mau loto, ke taki taha fakaha ekimoutolu ae faa fakakukafi koia ki he ilo bau oe amanaki lelei o aʻu ki he gataaga.” (Hepelu 6:​11, PM) ʻI he founga tatau, ko e ongoongo lelei mei he Tohi Tapú kuó ne ʻomai kia kitautolu ʻa e “ilo bau oe amanaki.” Ko e ʻamanaki ko iá, ʻi heʻene makatuʻunga fefeka ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, “talaʻehai ko e meʻa fakamā,” hangē ko ia naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Paulá.—Loma 5:5.

ʻIkai ngata aí, ʻoku tau tuipau kakato ko hono akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e ongoongo lelei mei he Tohi Tapú ʻe lava ke ʻomai ai kia kinautolu ʻa e maluʻanga mo e tuʻunga pau fakalaumālie, pea aʻu ʻo fakaeongo mo fakaesino. ʻE lava ke tau kau fakataha mo Paula ʻi he pehē: “Talaʻehai naʻe hoko atu ʻemau Kosipeli ko e ngeʻesi lea pe, ka naʻe ō mo e malohi, pea ō mo e Laumalie Maʻoniʻoni pea mo e loto taʻetalaʻa.”—1 Tesalonaika 1:5.

Ngaahi Tāpuaki Lolotonga ʻi he Maluʻanga Fakalaumālié

Neongo ʻoku ʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻa e maluʻanga kakato ʻi he moʻui he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tataki ha moʻui ʻi ha tuʻunga tuʻumaʻu mo malu. Ko e fakatātaá, ko e feohi tuʻumaʻu mo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he ngaahi fakatahá ʻoku tokoni ia ki he tuʻumaʻú koeʻuhí he ʻoku akoʻi ai kia kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga mahuʻinga lelei. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke ke naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku koloaʻia fakaemaama ko eni, ke ʻoua te nau angahiki, ʻumaʻā ke tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe.” (1 Timote 6:17) ʻI he ako ke tuku ʻenau falalá ʻia Sihova ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié pe ngaahi fakafiefia mole vavé, kuo malava ai ʻa e tokolahi ke mavahe mei he ngaahi loto-moʻua mo e feifeitamaki naʻe pau ke nau fua ki muʻá.​—Mātiu 6:​19-​21.

ʻI he fakatahaʻangá, ʻoku tau toe maʻu ai ha fetokouaʻaki māfana, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻa e tokoni mo e poupou ʻi he ngaahi founga lahi. ʻI he tuʻunga ʻe taha ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ko e ʻapositolo ko Paulá mo hono ngaahi kaumeʻa fefonongaʻakí naʻa nau ongoʻi ʻa e “matuʻaki mafasia” pea “naʻe mole ʻaupito [ʻenau] ʻamanaki ki he moʻui.” Ko fē naʻe maʻu mei ai ʻe Paula ʻa e poupoú mo e fakafiemālié? Ko e moʻoni, ko ʻene falala ki he ʻOtuá naʻe ʻikai ʻaupito ngaue. Ka neongo ia, naʻe fakalototoʻaʻi mo fakafiemālieʻi ia ʻe he kaungā Kalisitiane ʻa ia naʻa nau haʻu ke tokoniʻi iá. (2 Kolinito 1:​8, 9; 7:​5-7) ʻI he ʻahó ni ʻi he patō ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatulá pe ngaahi faingataʻa kehé, ko e meʻa ʻoku faʻa hokó ko hotau fanga tokoua Kalisitiané ʻoku nau muʻomuʻa ke fakahoko ʻa e tokoni fakamatelie mo fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi kaungā Kalisitiané pea pehē foki ki he niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e tokoni ke feangainga ai mo e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻi he moʻuí ko e lotú. ʻE lava maʻu pē ke tau hanga ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he malumalu ai ʻo e tenge taʻeʻamanekiná. “Ka ʻe hoko ʻa Sihova ko e kolo moʻunga maʻa siʻi haveʻi: ko e hufanga ki he ngaahi taimi ʻefiʻefi.” (Sāme 9:9) ʻE ʻikai nai lavameʻa ʻa e ngaahi mātuʻa fakaetangatá ʻi hono maluʻi ʻenau fānaú. Kae kehe, ʻoku loto-lelei ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo ʻetau ngaahi manavaheé pea mo e ngaahi ongoʻi veiveiuá. ʻI hono lī atu ʻetau loto-moʻuá kia Sihova ʻi he lotú, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ʻe lava ke ne “fai maʻatautolu ʻo hulu atu noa pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau faʻa kolea pe fakakaukau ki ai.”​—Efeso 3:​20.

ʻOkú ke hanga maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he lotu? ʻOkú ke tuipau ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotú? “Naʻe tala mai ʻe heʻeku faʻeé ʻoku totonu ke u lotu ki he ʻOtuá,” ko e lau ia ʻa ha kiʻi taʻahine ʻi São Paulo. “Ka naʻá ku ʻeke hifo kiate au: ‘Ko e hā ke lea ai ki ha toko taha ʻoku ʻikai te u ʻiloʻí?’ Kae kehe, naʻe tokoniʻi au ʻe he Palovepi 18:10 ke mahinoʻi ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá pea kuo pau ke tau lea kiate ia ʻi he lotu.” ʻOku pehē ʻe he konga Tohi Tapu ko iá: “Ko e huafa ʻo Sihova ko e taua malohi: ʻoku lele ki ai ʻa e faitotonu ʻo ne malu ai.” Ko hono moʻoní, ʻe lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e falala mo e tuipau kia Sihová kapau ʻoku ʻikai te tau ʻai ko ha tōʻonga ia ke lea kiate ia? Ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e malu fakalaumālié, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻai ʻa e lotu fakamātoato fakaʻahó ko ha tōʻonga ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka mou ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko; pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa Tangata.”—Luke 21:36.

Ko e meʻa kehe ʻa ia ʻoku lava ke tau fakapapauʻí ko ʻetau ʻamanaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi lea ʻi he Taniela 2:​44: “Ka ʻi he taimi ʻo e ngaahi tuʻi ko ia, ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; pea ko hono pule ʻe ʻikai tuku ki ha kakai kehe: ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.” Ko e ʻamanaki ko iá ʻoku fefeka pea ko e meʻa ia ʻoku lava ke tau fakapapauʻi. Ko e ngaahi talaʻofa ʻa e tangatá ʻoku faʻa taʻelavameʻa, ka ʻoku lava ke tau falala maʻu pē ki he folofola ʻa Sihová. ʻI he ʻikai hoko ʻo fakafalala ki ha meʻá, ko e ʻOtuá ʻoku hangē ha makatuʻu ʻa ia ʻoku lava ke tau falala ki aí. ʻOku lava ke tau ongoʻi ʻo hangē ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko hoku ʻOtua Makatuʻu ia, ʻa ia ʻoku fai ki ai ʻeku falala; ko ʻeku pa, mo hoku nifo fakamoʻui ia, ko hoku fuʻu taua mo hoku holaʻanga; ko hoku Taukapo; ʻoku ke taukapoʻi au mei he fakamalohia.”—2 Samiuela 22:3.

Ko e tohi Managing Your Mind naʻe lave ki ai ki muʻá ʻoku toe fakamatala ai: “Ko e lahi ange ʻa e fakakaukau ʻa ha taha fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kovi nai ʻe hokó, ko ʻenau ngalingali moʻoní ange ia, pea ko e faingataʻa ange ia ke sio ki he founga ke fekuki ai mo kinautolú.” Ko ia ai, ko e hā ke fakaʻatā ai kitautolu ke fakamafasiaʻi ʻe he ngaahi loto-moʻua mo e veiveiua ʻa e māmaní? ʻI hono kehé, fetongi ʻa e ngaahi veiveiua ʻo e māmani ko ení ʻaki ʻa e ngaahi meʻa pau ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá. ʻI he pikimaʻu ki heʻetau tui ki he ngaahi talaʻofa lavameʻa ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakapapaú ni: “ʻIlonga pe ʻa ia ʻe tui kiate ia, ʻe ʻikai fakamaʻi ia.”—Loma 10:11.

[Fakamatala ʻi he peesi 29]

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú ki he faʻahinga ʻo e tangatá

[Fakamatala ʻi he peesi 30]

“ʻIlonga pe ʻa ia ʻe tui kiate ia, ʻe ʻikai fakamaʻi ia”

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻoku ʻoatu ai ʻa e maluʻanga ki he kakaí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share