LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 4/1 p. 25-28
  • ʻAi ʻa Sihova ko Ho ʻOtuá Ia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻAi ʻa Sihova ko Ho ʻOtuá Ia
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ‘Nae Tui kia Jihova’ ʻa ʻĒpalahame
  • Tui Hangē ko ʻĒpalahamé he ʻAhó Ni
  • Ko ha Tangata Naʻe Tatau Hono Lotó mo e Finangalo ʻo Sihová
  • Taimi ʻOku Tau Faihala Aí
  • “Ko ha Tangata mo e Ngaahi Ongoʻi Tatau mo Kitautolu”
  • Ko ʻEtau Fāinga Fakaeongó
  • ʻAi ʻa Sihova ko Hotau ʻOtuá Ia
  • Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Te Ke Anga-Tonu ʻo Hangē ko ʻIlaisiaá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kuo ʻi Ai Nai ha Taimi Naʻá Ke Ongoʻi Taʻelata mo Ilifia Ai?
    Akoʻi Hoʻo Fānaú
  • Naʻá Ne Kātaki ʻo Aʻu ki he Ngataʻangá
    Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 4/1 p. 25-28

ʻAi ʻa Sihova ko Ho ʻOtuá Ia

ʻI HE taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe maʻu ai ʻe he faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi ha vahaʻangatae vāofi pehē mo Sihova ʻo lau ai fekauʻaki mo ia ko honau ʻOtua. Ko e fakatātaá, ʻi he Tohi Tapú, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Sihova ko e “ʻOtua ʻo Epalahame,” “ko e ʻOtua ʻo . . . Tevita” mo e “ʻOtua ʻo Ilaisia.”—Senesi 31:42; 2 Tuʻi 2:14; 20:5.

Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kau tangatá ni taki taha ʻo maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá? Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia kinautolu koeʻuhí ke tau lava ai mo kitautolu foki ʻo langa hake mo tauhi maʻu ha vahaʻangatae mālohi fakafoʻituitui mo e Tokotaha-Fakatupú?

‘Nae Tui kia Jihova’ ʻa ʻĒpalahame

Ko ʻĒpalahame ʻa e ʻuluaki tokotaha ʻa ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne tui kia Sihová. Ko e tuí ʻa e ʻulungāanga tefito ʻo ʻĒpalahame naʻá ne maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ha hōifua pehē meia Sihova he naʻe fakahaaʻi ʻa ia tonu ki mui ʻe he Tokotaha-Fakatupú kia Mōsese ko iá ko e “ʻOtua ʻo Epalahame” pea mo hono foha mo e mokopuna, ko ʻAisake mo Sēkopé.—Senesi 15:​6, PM; Ekisoto 3:6.

Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa ʻĒpalahame ʻo maʻu ʻa e faʻahinga tui ko eni ki he ʻOtuá? ʻUluakí, naʻe langa hake ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻene tuí ʻi ha makatuʻunga fefeka. Naʻe fakahinohinoʻi nai ia ki he ngaahi founga ʻa Sihová ʻe he foha ʻo Noa ko Semí, ʻa ia ko ha tokotaha siotonu ia ʻi he ngaahi ngāue faifakamoʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Semí ko ha fakamoʻoni moʻui ia naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “tauhi pe ha toko fitu, pea valu ʻaki ʻa Noa, ʻa ia naʻa ne malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni, ʻi heʻene ʻomi ʻa e Lōmaki ki he maama ʻo e kau fakaʻotuamate.” (2 Pita 2:5) Naʻe ako nai ʻa ʻĒpalahame meia Semi ko e taimi pē naʻe talaʻofaʻaki ai ʻe Sihova ha meʻá, naʻe pau ʻa hono fakahokó. ʻI ha tuʻunga pē, ʻi he taimi naʻe maʻu tonu ai ʻe ʻĒpalahame ha talaʻofa mei he ʻOtuá, naʻá ne fiefia pea fakatuʻunga ʻa e ʻalunga ʻo ʻene moʻuí ʻi he ʻilo papau ʻe fakahoko ʻa e talaʻofá.

ʻI hono maʻu ha makatuʻunga fefeká, naʻe fakaivimālohiʻi leva ai ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé ʻaki ʻa e ngaahi ngāue. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko tui naʻe talangofua ai ʻa Epalahame ʻi hono ui, ʻo ne ʻalu atu mei hono fonua ki ha potu te ne toki maʻu mōnō tofiʻa; ʻio, naʻa ne ʻalu atu, ʻo ʻikai te ne ʻilo pe ko ʻene ʻalu ki fē.” (Hepelu 11:8) Ko e ngāue talangofuá naʻe tānaki atu ia ki he tui ʻa ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻe tohi ʻa Sēmisi fekauʻaki mo ia: “ʻOku ke vakai, ko ʻene tui naʻe ngaue fakataha mo ʻene ngaahi ngaue, pea ko ʻene ngaahi ngaue naʻe fakahaohaoa mei ai ʻene tui.”—Semisi 2:22.

ʻIkai ko ia pē, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé, ʻo ʻai ai ia ke toe fefeka ange. Naʻe hoko atu ʻa Paula ʻo ne pehē: “Ko tui ne feilaulau ʻaki ai ʻe Epalahame ʻa Aisake ʻi hono ʻahiʻahi naʻe fai.” ʻOku sivi mo fakaivimālohi ʻe he ʻahiʻahí ʻa e tuí, ʻi hono ʻai ia “ko e meʻa mahuʻinga ange ʻi he koula.”—Hepelu 11:17; 1 Pita 1:7.

Neongo naʻe ʻikai moʻui ʻa ʻĒpalahame ke sio ki hono fakahoko ʻo e meʻa kotoa naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá, naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻi he sio ki he muimui ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Ko hono uaifí ʻa Sela mo e mēmipa kehe ʻe toko tolu ʻo hono fāmilí—ʻa ʻAisake, Sēkope mo Siosifa—ʻoku toe fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi he Tohi Tapú ʻi heʻenau tui tuʻu-ki-muʻá.—Hepelu 11:​11, 20-22.

Tui Hangē ko ʻĒpalahamé he ʻAhó Ni

ʻOku fiemaʻu tefito ʻa e tuí ki ha taha pē ʻoku holi ke ne ʻai ʻa Sihova ko hono ʻOtuá ia. “ʻO ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua [ʻa e ʻOtuá],” ko e tohi ia ʻa Paulá. (Hepelu 11:6) ʻE lava fēfē ke fakatupu ʻe ha sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni ʻa e tui mālohi hangē ko e tui ʻa ʻĒpalahamé?

ʻI he tuʻunga ʻo ʻĒpalahamé, kuo pau ke fokotuʻu ʻetau tuí ʻi ha makatuʻunga fefeka. ʻE lava ke fai ia ʻi he founga lelei tahá ʻaki ʻa hono ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Ko hono lau ʻo e Tohi Tapú mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku laú ʻe lava ke fakapapauʻi mai ai kia kitautolu ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ueʻi leva ai kitautolu ke liliu ʻetau founga moʻuí makatuʻunga ʻi he ʻamanaki papau ko iá. ʻOku toe fakaivimālohiʻi lahi ange ʻetau tuí ʻaki ʻa e ngaahi ngāue talangofuá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí mo e maʻu ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.​—Mātiu 24:14; 28:​19, 20; Hepelu 10:​24, 25.

ʻE ʻahiʻahiʻi moʻoni ʻetau tuí, mahalo pē ʻi he fakafepaki, puke lahi, ko e mate ʻa ha taha ʻofeina, pe ko ha meʻa kehe. Ko e mateaki ai pē kia Sihova ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí ʻokú ne fakalahi ʻetau tuí, ʻo ʻai ia ke mahuʻinga ange ʻi he koulá. Pe te tau moʻui ke sio ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá pe ʻikai, ʻe tohoakiʻi kitautolu ʻe heʻetau tuí ke ofi ange kia Sihova. ʻIkai ngata aí, ʻe fakalototoʻaʻi ʻe heʻetau faʻifaʻitakiʻangá ʻa e niʻihi kehé ke nau faʻifaʻitaki ki heʻetau tuí. (Hepelu 13:7) Ko e tuʻunga eni naʻe ʻi ai ʻa Ralph, ʻa ia naʻá ne fakatokangaʻi pea faʻifaʻitaki ki he tui ʻa ʻene ongo mātuʻá. ʻOkú ne fakamatala:

“ʻI he taimi naʻá ku nofo ai ʻi ʻapí, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e fāmilí fakakātoa ke nau ʻā hake pongipongia koeʻuhi ke lava ʻo mau lau fakataha ʻa e Tohi Tapú. Naʻa mau lau ʻa e Tohi Tapú fakakātoa ʻi he founga ko iá.” ʻOku kei lau pē ʻe Ralph ʻa e Tohi Tapú ʻi he pongipongi taki taha, pea ʻoku ʻoange ai kiate ia ha kamata lelei ki he ʻahó. Naʻe faʻa ʻalu ʻa Ralph ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí mo ʻene tamaí ʻi he uike kotoa pē. “Ko e taimi ia naʻá ku ako ai ke fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahí pea ke fai ha ngaahi ako Tohi Tapu ʻi ʻapi.” ʻOku hoko ʻa Ralph he taimí ni ko ha tokotaha ngāue pole ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻIulopé. Ko ha pale lelei ē ki he tui ʻa ʻene ongo mātuʻá!

Ko ha Tangata Naʻe Tatau Hono Lotó mo e Finangalo ʻo Sihová

Ko Tēvita, naʻe fanauʻi ʻi he taʻu nai ʻe 900 hili ʻa ʻĒpalahamé, ko ha tokotaha tuʻu-ki-muʻa ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. ʻI he fekauʻaki mo e fili ʻe Sihova ʻa Tēvita ko e tuʻi ki he kahaʻú, naʻe pehē ʻe he palōfita ko Sāmiuelá: “Kuo kumi ʻe he ʻEiki [pe Sihova] maʻana ha taha ʻoku tatau mo hono finangalo.” Naʻe mātuʻaki ofi ʻa e haʻi ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo Tēvitá ʻo lea ai ki mui ʻa e palōfita ko ʻAiseá kia Tuʻi Hesekaia fekauʻaki mo “Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻo kui ko Tevita.”—1 Samiuela 13:14; 2 Tuʻi 20:5; Aisea 38:5.

Neongo naʻe tatau ʻa e loto ʻo Tēvitá mo e finangalo ʻo Sihová, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi naʻá ne fakaʻatā ai ke ikuʻi ia ʻe heʻene ngaahi holí. Naʻá ne fai tuʻo tolu ʻa e ngaahi fehālaaki mamafa: Naʻá ne fakaʻatā ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ke ʻave taʻetotonu ia ʻi hono fakafononga ki Selusalemá; naʻá ne fai ʻa e tono mo Patisepa pea palani ʻa e mate ʻa hono husepānití, ʻa ʻUlaia; pea naʻá ne fai ha tohi-kakai ʻo e kakai ʻIsilelí mo Siutá ʻa ia naʻe ʻikai ke fekauʻi ʻe Sihova. Naʻe maumauʻi ʻe Tēvita, ʻi he taimi taki taha, ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá.​—2 Samiuela 6:​2-​10; 11:​2-​27; 24:​1-9.

Kae kehe, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Tēvita mo ʻene ngaahi angahalá, naʻá ne tali ʻa e tukuakiʻi ki aí pea naʻe ʻikai te ne tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne fakahaaʻi ko hono fakafononga ʻa e ʻAʻaké naʻe ʻikai ke fokotuʻutuʻu totonu, ʻo tānaki atu ki ai “nae ikai te tau kumi [kia Sihova] o hage ko hono aga oku totonu.” ʻI he taimi naʻe fakaeʻa ai ʻe he palōfita ko Nētané ʻa e tono ʻa Tēvitá, naʻe tali ʻa Tēvita ʻaki ʻene pehē: “Kuo u hia kia Sihova.” Pea ʻi he taimi pē naʻe lāuʻilo ai ʻa Tēvita ki he fakavalevale ʻo hono lau ʻa e kakaí, naʻá ne fakahaaʻi: “Kuo u matuʻaki hia he meʻa kuo u fai.” Naʻe fakatomala ʻa Tēvita heʻene ngaahi angahalá pea naʻá ne ofi ai pē kia Sihova.​ —1 Kalonikali 15:​13, PM; 2 Samiuela 12:13; 24:10.

Taimi ʻOku Tau Faihala Aí

ʻI heʻetau ngaahi feinga ke ʻai ʻa Sihova ko hotau ʻOtuá, ʻoku fakalototoʻa ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá. Kapau naʻe malava ha tangata naʻe mātuʻaki tatau hono lotó mo e finangalo ʻo Sihová ke fai ha ngaahi angahala mamafa pehē, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke siva ʻetau ʻamanakí, ʻo kapau ʻoku tau faihala ʻi ha ngaahi taimi, pe aʻu ʻo fai ha ngaahi fehālaaki lalahi, neongo ʻetau ngaahi feinga lelei tahá. (Koheleti 7:20) ʻE lava ke tau loto-toʻa mei he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻi he taimi naʻe fakatomala ai ʻa Tēvitá, naʻe fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia ʻUvia ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú.

Ko ʻUví naʻe ngāue ia ko ha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne tō ai ki he ngaahi holi fehālaaki pea fai ʻa e ʻulungāanga taʻetaau. ʻUluakí ko ʻUvi, hangē ko Tuʻi Tēvitá, naʻá ne feinga ke fakapulipuliʻi pē ʻiate ia ʻa e meʻá, ʻi he ʻamanaki ʻe sio kehe ʻa Sihova mei heʻene laka halá. Naʻe faifai pē, ʻo uesia lahi ia ʻe hono konisēnisí ʻo ne vetehia ai ki ha kaungā mātuʻa pea naʻe fai leva ai ʻa e ngāue ke tokoni ke fakaakeake ʻa ʻUvi mei heʻene faingatāmaki fakalaumālié.

Naʻe fakatomala ʻa ʻUvi mei heʻene ngaahi angahalá pea nofo ofi ai pē kia Sihova mo e fakatahaʻangá. Naʻá ne houngaʻia lahi ʻi he tokoni naʻá ne maʻú ʻo ne tohi ai ʻi ha ngaahi uike ki mui ai ki he kau mātuʻá ʻo fakahaaʻi ʻa ʻene houngaʻia loto-moʻoni mo e ongoʻi loloto ki he tokoní. “Kuo mou tokoniʻi au ke toʻo ʻa e manukiʻi ʻo e huafa ʻo Sihová,” ko ʻene tohí ia. Naʻe malava ʻa ʻUvi ke tauhi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová pea naʻe toe fakanofo ai ia ʻi ha taimi ko ha sevāniti ʻi he fakatahaʻanga tatau.

“Ko ha Tangata mo e Ngaahi Ongoʻi Tatau mo Kitautolu”

Ko ʻIlaisiā, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he senituli hili ʻa Tēvitá, ko e taha ia ʻo e kau palōfita tuʻu-ki-muʻa ʻo ʻIsilelí. Ko ʻIlaisiaá ko ha tokotaha maluʻi ia ʻo e lotu moʻoní ʻi ha taimi ʻa ia naʻe mafolalahia ai ʻa e fakameleʻí mo e ʻulungāanga taʻetāú, pea naʻe ʻikai ʻaupito te ne ngaue ʻi heʻene līʻoa kia Sihová. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono ui ʻi ha taimi ʻa Sihova, ʻe hono fetongi ko ʻIlaisá “ko e ʻOtua ʻo Ilaisia”!—2 Tuʻi 2:14.

Neongo ia, ko ʻIlaisiaá naʻe ʻikai ko ha tangata mālohi makehe ia. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Ko ʻIlaisiaá ko ha tangata mo e ngaahi ongoʻi tatau mo kitautolu.” (Semisi 5:​17, NW) Hangē ko ení, hili ʻene ikunaʻi lahi ʻa e kau lotu Pēali ʻi ʻIsilelí, naʻe fakamanamana ai ʻa Kuini Sisipeli ke tāmateʻi ia. Naʻe anga-fēfē ʻa ʻene talí? Naʻá ne hoko ʻo ilifia pea hola ki he toafá. ʻI he tangutu ʻi ai ʻi he malumalu ʻo ha fuʻu siunipa, naʻe tangilāulau ʻa ʻIlaisiā: “Kuo lahi, E Jihova, too atu eni a eku moui: he oku ikai teu lelei lahi hake au i he eku gaahi tamai.” Naʻe ʻikai kei loto ʻa ʻIlaisiā ke hoko ko ha palōfita ka ʻi hono kehé naʻá ne saiʻia ange ke ne mate.—1 Tuʻi 19:​4, PM.

Kae kehe, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene mahinoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ʻIlaisiaá. Naʻe fakaivimālohiʻi ia ʻe he ʻOtuá, ʻo fakapapauʻi kia ʻIlaisiā naʻe ʻikai ko ia toko taha pē, koeʻuhi naʻe toe ʻi ai mo e niʻihi kehe ʻa ia naʻa nau mateaki ki he lotu moʻoní. ʻIkai ngata aí, naʻe kei falala pē ʻa Sihova kia ʻIlaisiā pea ʻoange kiate ia ʻa e ngāue ke ne fai.—1 Tuʻi 19:​5-18.

Ko e hohaʻa fakaeongo ʻa ʻIlaisiaá naʻe ʻikai ko ha fakaʻilonga ia naʻe mole meiate ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI ha taʻu nai ʻe 1,000 ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fakasinokehe ai ʻa Kalaisi Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné, ko hai naʻe fili ʻe Sihova ke hā ʻi he vīsoné ʻi he tafaʻaki ʻo Sīsuú? Ko Mōsese mo ʻIlaisiā. (Mātiu 17:​1-9) ʻOku hā mahino, naʻe vakai ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ko ha palōfita alafaʻifaʻitakiʻanga. Neongo ko ʻIlaisiaá ko ha “tangata [pē] mo e ngaahi ongoʻi tatau mo kitautolu,” naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe he ʻOtuá ʻene ngāue mālohi ʻi hono toe fakafoki ʻa e lotu maʻá mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa Hono huafá.

Ko ʻEtau Fāinga Fakaeongó

Ko e kau sevāniti ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku nau ongoʻi loto-siʻi pe loto-moʻua nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko ha fakafiemālie ē ke ʻiloʻi naʻe hokosia ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi ongoʻi tatau! Pea he meʻa fakafiemālie ē, he ʻi he hangē tofu pē ko hono mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ʻIlaisiaá, ʻokú Ne toe mahinoʻi foki ʻetau fāinga fakaeongó.—Sāme 103:14.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá pea holi ke fai ʻa e ngāue ʻa Sihová ko hono fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku siva nai ʻetau ʻamanakí ʻi he ʻikai ha tali ki heʻetau malangá pea aʻu ʻo loto-moʻua ʻi he ngaahi fakamanamana mei he ngaahi fili ʻo e lotu moʻoní. Kae kehe, ʻi he hangē tofu pē ko hono teuʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā ke ne hokohoko atú, ʻokú Ne toe teuʻi foki ʻa ʻene kau sevāniti he ʻaho ní. Ko e fakatātaá, ko e tuʻunga ʻo Hēpeti mo Seletuté.

Ko Hēpeti mo Seletuté naʻá na papitaiso ʻo hoko ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Leipzig, ʻi he Lepupilika Temokalati Siamane ki muʻá, ʻi he 1952. Naʻe faingataʻa ʻi he taimi ko iá ʻa e moʻuí ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi naʻe ʻi he malumalu ʻo e tapuí ʻa ʻenau ngāue fakafaifekau ki he kakaí. Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Hēpeti fekauʻaki mo e malanga fale ki he falé?

“Naʻá ma loto-moʻua ʻaupito ʻi ha ngaahi taimi. ʻI heʻema ʻalu fale ki he falé, naʻe ʻikai te ma ʻiloʻi pe ʻe ʻasi fakafokifā mai nai ʻa e kau maʻu mafaí ʻo puke kimaua.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Hēpeti mo e niʻihi kehé ke ikuʻi ʻenau manavaheé? “Naʻa mau fai ʻa e ako Tohi Tapu fakafoʻituitui lahi. Pea naʻe ʻomai ʻe Sihova kia kimautolu ʻa e mālohi ke hokohoko atu ʻemau ngāue fakamalangá.” ʻI heʻene ngāue fakafaifekau ki he kakaí, naʻe lahi ʻa e ngaahi hokosia ʻa Hēpeti ʻa ia naʻá ne fakaivia—naʻa mo fakafiefiaʻi—ia.

Naʻe fetaulaki ʻa Hēpeti mo ha fefine fatufefine ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻe toe ʻaʻahi ai ʻa Hēpeti kiate ia ʻi ha ngaahi ʻaho ki muí, naʻe ʻi ai ha talavou pea naʻá ne fanongo ki he fetalanoaʻakí. Hili ha ngaahi miniti naʻe sio ai ʻa Hēpeti ki ha meʻa ʻa ia naʻá ne ʻai ia ke ne teteki. Naʻe ʻi ha sea he tuliki ʻo e lokí ha tatā ʻo ha ʻōfisa polisi. Ko e tatā ia ʻo e talavoú, ʻa ia ʻoku hā mahino ko ha polisi ia ʻa ia naʻá ne fakapapauʻi ke puke ʻa Hēpeti.

“Ko e taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!” ko e kalanga ia ʻa e talavoú. “ʻOmai ke u sio ki ho ID.” Naʻe ʻoange ʻe Hēpeti ʻa ʻene kaati fakaʻilongá. Naʻe hoko leva ai ʻa e meʻa taʻeʻamanekina. Naʻe hanga hake ʻa e fefiné ki he polisí ʻo fakatokanga kiate ia: “Ka hoko ha meʻa ki he tangata ko eni ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai toe talitali lelei koe ʻi he falé ni.”

Naʻe kiʻi tuʻu ʻi ha mōmeniti ʻa e talavoú, ʻoange ʻa e ID kia Hēpeti, pea tukuange ia ke ne ʻalu. Naʻe toki ʻilo ki mui ʻe Hēpeti naʻe sō ʻa e polisí mo e taʻahine ʻa e fefiné. ʻOku hā mahino, naʻá ne ongoʻi ʻe lelei ange ke hokohoko atu ʻene sō mo e taʻahiné ʻi hono puke ʻo Hēpetí.

ʻAi ʻa Sihova ko Hotau ʻOtuá Ia

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi meʻa ko eni naʻe hokó? ʻI he hangē ko ʻĒpalahamé, kuo pau ke tau maʻu ha tui fefeka ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻoku totonu ke tau hanga kia Sihova ʻi he fakatomala moʻoni ʻi ha taimi pē ʻoku tau faihala ai. Pea ʻi he hangē ko ʻIlaisiaá, ʻoku fiemaʻu ke tau falala kia Sihova ki ha mālohi ʻi he ngaahi taimi ʻo e loto-moʻuá. ʻI hono fai iá, ʻe lava ke tau ʻai ai ʻa Sihova ko hotau ʻOtuá ia he taimí ni pea ʻi he kotoa ʻo ʻitānití, koeʻuhi ko iá ko ha “ʻOtua Moʻui, ʻa ia ko e Fakamoʻui ʻo e kakai kotoa pe, kae lahi kiate kinautolu ʻoku tui.”—1 Timote 4:10.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa e hingoá.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Ko e ngaahi ngāue talangofuá naʻe tānaki ia ki he tui ʻa ʻĒpalahamé

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻoku totonu ke tau fakatomala ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

Hangē ko hono mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ʻIlaisiaá, ʻoku pehē ʻene mahinoʻi haʻatautolú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share