Kātaki—Kātaki Fakataha mo ha Taumuʻa
KOEʻUHI kuo hoko ʻo mātuʻaki faingataʻa ʻa e moʻuí ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ʻoku fiemaʻu ke tau kātaki ʻo laka ange ia ʻi he toe taimi ki muʻa. (2 Tīm. 3:1-5) Ko e kakai tokolahi takatakai ʻiate kitautolú ʻoku ʻikai te nau kātaki. ʻOku nau siokita, saiʻia ke fakakikihi, pea ʻikai te nau maʻu ha mapuleʻi-kita. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo: ‘Kuó u hoko ʻo ʻikai ke kātaki hangē ko e kakai takatakai ʻiate aú? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ʻo kātaki moʻoní? Ko e hā ʻe lava ke u fai ke ʻai ʻa e kātakí ko ha konga ʻo hoku angaʻitangatá?’
KO E HĀ ʻA E KĀTAKI?
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea “kātaki” hangē ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú? ʻOku ʻuhinga iá ki he meʻa lahi ange ʻi hono kātakiʻi pē ha palopalema. Ko ha tokotaha kātaki ʻokú ne kātaki fakataha mo ha taumuʻa, ʻa ia, ʻokú ne ʻamanaki ʻe lelei ange ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku ʻikai te ne fakakaukau pē kiate ia, ka ʻokú ne tokanga foki ki he ongoʻi ʻa e niʻihi kehé, naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau fakaʻitaʻi pe ngaohikoviʻi nai iá. ʻOku hokohoko atu ʻene ʻamanaki ʻe lelei ʻa honau vahaʻangataé. ʻOku ʻikai fakaʻohovale ʻa e pehē ʻi he Tohi Tapú ko e kātakí ʻoku tupu ia mei he ʻofá.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (1 Kol. 13:4) Ko e kātakí ko e konga foki ia ʻo e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:22, 23) Ko ia, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke hoko ai ʻo kātaki moʻoní?
FOUNGA KE HOKO AI ʻO KĀTAKÍ
Ke hoko ʻo kātaki ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻa ia ʻokú ne foaki ki he faʻahinga ʻoku nau falala kiate iá. (Luke 11:13) ʻOku mālohi ʻaupito ʻa e laumālie ko iá, ka ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau ngāue ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi lotú. (Saame 86:10, 11) ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau fai ʻetau lelei tahá ke fakahāhā ʻa e kātakí ʻi he ʻaho taki taha pea ʻai ia ko ha konga ʻo hotau angaʻitangatá. Ka ʻoku tau taʻelavameʻa nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e hā ʻe lava ke tokoni kiate kitautolú?
ʻOku fiemaʻu ke tau ako pea faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻa Sīsuú. ʻI he talanoa ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e “angaʻitangata foʻoú,” ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e kātakí, naʻá ne fakalototoʻa mai: “Tuku ke pule ʻi homou lotó ʻa e nonga ʻa e Kalaisí.” (Kol. 3:10, 12, 15) Ke fai pehē, kuo pau ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea maʻu ʻa e falala kakato ʻe fakatonutonu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi totonu. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e falala ko iá, heʻikai ke mole ʻa ʻetau kātakí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hoko takatakai ʻiate kitautolú.—Sione 14:27; 16:33.
ʻOku tau loto kotoa ke hoko mai ʻa e māmani foʻoú ʻi he vave taha ʻe ala lavá. Ka ʻoku tau ako ke kātaki lahi ange ʻi heʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e kātaki ʻa Sihova kiate kitautolú. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ke faituai ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo ʻene talaʻofá, ʻo hangē ko ia ko e fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi, ka ʻokú ne anga-kātaki kiate kimoutolu koeʻuhí ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:9) Ko ia ʻi heʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e kātaki ʻa Sihová, te tau hoko ai ʻo kātaki lahi ange ki he niʻihi kehé. (Loma 2:4) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ai ke tau kātaki?
NGAAHI TUʻUNGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU KĀTAKI
ʻOku lahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó ʻoku fiemaʻu ai ke tau kātaki. Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ʻa e kātakí ke ʻoua te tau fakahohaʻasi ʻa e niʻihi kehé kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ke tau leaʻaki. (Sēm. 1:19) ʻOku fiemaʻu foki ke tau kātaki ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai kitautolu ʻe ha taha. ʻI he ʻikai ke taʻefaʻakātakí, ʻoku lelei ke manatuʻi ʻa e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova mo Sīsū ki hotau ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku ʻikai te na tokangataha ki he fanga kiʻi fehālaaki ʻoku tau faí. ʻI hono kehé, ʻokú na sio ki he ʻulungaanga lelei ʻoku tau maʻú pea ʻomai anga-kātaki kiate kitautolu ʻa e taimi ke tau fakalakalaka ai.—1 Tīm. 1:16; 1 Pita 3:12.
ʻOku fiemaʻu foki ke tau kātaki ʻi hano tala mai ʻe ha taha naʻa tau leaʻaki pe fai ha meʻa ʻoku hala. Mahalo pē ko ʻetau ʻuluaki fakafeangaí ko e ʻita pea taukapoʻi kitautolu. Ka ʻoku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fakafeangai ʻi ha founga kehe. ʻOku pehē ai: “ʻOku lelei ange ke kātaki ʻi hono maʻu ha laumālie hīkisia. ʻOua ʻe vave ki he ʻitá, he ko e ʻitá ko e fakaʻilonga ia ʻo ha vale.” (Tml. 7:8, 9, fakamatala ʻi lalo) Ko ia neongo kapau ʻoku loi fakaʻaufuli ha tukuakiʻi, ʻoku fiemaʻu ke tau kātaki pea fakakaukau fakalelei ki muʻa ke tau fai ha tali. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻi hono tukuakiʻi hala ia ʻe he niʻihi kehé.—Māt. 11:19.
ʻOku fiemaʻu tautefito ki he ngaahi mātuʻá ke nau kātaki ʻi heʻenau tokoniʻi ʻenau fānaú ke fakatonutonu ʻenau fakakaukaú pe fakaʻehiʻehi mei he ngaahi holi ʻoku koví. Sio ki he fakatātā fekauʻaki mo Mattias, ʻa ia ʻoku ngāue ʻi he Pēteli ʻi Sikenitinēviá. ʻI he taʻu hongofulu tupu ʻa Mattias, naʻe hanganaki fakakataʻaki ia ʻe hono kaungāakó koeʻuhi ko ʻene tuí. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻa e hoko ʻa e meʻa ko ení. Ka naʻá na sio naʻe kamata ke ne veiveiua ʻi heʻene tuí. Ko Gillis, ko e tamai ʻa Mattias, ʻokú ne pehē naʻe fiemaʻu kiate ia mo hono uaifí ʻa e kātaki lahi ʻi he tuʻunga ko ení. Naʻe faʻa ʻeke ʻe Mattias ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: “Ko hai ʻa e ʻOtuá? Fēfē kapau ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá? ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻokú ne fiemaʻu moʻoni ʻa e meʻa ko ení pe ko ē meiate kitautolu?” Naʻá ne ʻeke foki ki heʻene tamaí: “Ko e hā ke fakamāuʻi ai au kapau ʻoku ʻikai te u ongoʻi mo tui tatau mo koe?”
ʻOku fakamatala ʻa Gillis: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi fehuʻi ʻa homa fohá naʻe fakahaaʻi ʻi he ʻita, ʻo ʻikai ki heʻene faʻeé pe ko au, ka ki he moʻoní, ʻa ia naʻá ne ongoʻi ʻokú ne ʻai ke mātuʻaki faingataʻa ʻa e moʻuí kiate ia.” Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Gillis ʻa hono fohá? “Naʻá ku faʻa tangutu mo hoku fohá ʻo talanoa ʻi ha ngaahi houa.” Naʻe faʻa fanongo pē ʻa Gillis kia Mattias pea ʻeke kiate ia ha ngaahi fehuʻi ʻi heʻene feinga ke mahinoʻi ʻene ngaahi ongoʻí mo e fakakaukaú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Gillis ʻi he taimi ʻe niʻihi ha meʻa ki hono fohá pea tala ange ke ne fakakaukau ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha pe lahi ange ki muʻa ke na toe talanoa ki aí. ʻI ha taimi kehe, naʻe pehē ʻe Gillis naʻe fiemaʻu kiate ia tonu ha ngaahi ʻaho siʻi ke ne fakakaukau ai fekauʻaki mo ha meʻa naʻe leaʻaki ʻe hono fohá. Fakafou ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki hokohoko ko ení, naʻe kamata ke mahinoʻi ai ʻe Mattias ʻa e ʻuhinga ʻo e huhuʻí pea mahinoʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu peá ne maʻu ʻa e totonu ke pule kiate kitautolu. ʻOku pehē ʻe heʻene tamaí: “Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi, pea naʻe faʻa faingataʻa, ka naʻe tupu māmālie ʻi hono lotó ʻa e ʻofa kia Sihova. Ko au mo hoku uaifí ʻokú ma fiefia lahi ʻi he ola lelei ʻema ngaahi feinga anga-kātaki ke tokoniʻi homa fohá ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú pea aʻu ki hono lotó.”
Lolotonga hono tokoniʻi anga-kātaki ʻe Gillis mo hono uaifí ʻa hona fohá, naʻá na falala ʻe tokoniʻi kinaua ʻe Sihova. ʻOku pehē ʻe Gillis: “Naʻá ku faʻa tala ange kia Mattias ko ʻema ʻofa lahi ʻiate iá naʻe ueʻi ai au mo ʻene faʻeé ke ma lotu ke toe lahi ange ke tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne maʻu ʻa e mahinó.” ʻOku fiefia moʻoni ʻa e ongo mātuʻa ko ení ʻi heʻena anga-kātaki pea ʻikai te na foʻí!
ʻOku fiemaʻu foki kiate kitautolu ʻa e kātakí ʻi heʻetau tokangaʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaumeʻa ʻoku puke fuoloa. Sio ki he fakatātā fekauʻaki mo Ellenb (sio ki he fakamatala ʻi lalo), ʻa ia ʻoku nofo foki mo ia ʻi Sikenitinēvia.
ʻI he taʻu nai ʻe valu kuohilí, naʻe pā kālava tuʻo ua ai ʻa e husepāniti ʻo Ellen ʻo uesia ʻa hono ʻutó. Koeʻuhi ko ia, ʻoku ʻikai kei malava ai ke ne ongoʻi fiefia, mamahi, pe fakaʻofaʻia. ʻOku mātuʻaki faingataʻa ʻa e tuʻungá ni kia Ellen. ʻOkú ne pehē: “ʻOku fiemaʻu ki ai ha kātaki lahi mo e lotu lahi.” ʻOkú ne toe pehē: “Ko ʻeku konga Tohi Tapu manako ʻokú ne ʻomai ʻa e fakafiemālié ko e Filipai 4:13, ʻa ia ʻoku pehē ai: ‘ʻOku ou malava ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e ivi fakafou ʻi he tokotaha ko ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.’” ʻI he mālohi mo e poupou ʻa Sihová, ʻoku fekuki anga-kātaki ai ʻa Ellen mo e tuʻungá ni.—Saame 62:5, 6.
FAʻIFAʻITAKI KI HE KĀTAKI ʻA SIHOVÁ
Ko e moʻoni, ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻi hono fakahāhā ʻa e kātakí ko Sihova tonu. (2 Pita 3:15) ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau faʻa lau ai fekauʻaki mo e kātaki lahi ʻa Sihová. (Nehe. 9:30; ʻAi. 30:18) ʻOkú ke manatuʻi ʻa e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihová ʻi hono ʻeke kiate Ia ʻe ʻĒpalahame ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻEne fili ke fakaʻauha ʻa Sōtomá? Naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame. Naʻá ne fanongo anga-kātaki ki he fehuʻi taki taha ʻa ʻĒpalahamé mo ʻene ngaahi hohaʻá. Naʻe fakahaaʻi leva ʻe Sihova kuó ne fanongo ki he hohaʻa ʻa ʻĒpalahamé pea fakapapauʻi kiate ia heʻikai te Ne fakaʻauha ʻa Sōtoma neongo kapau ko e kau tangata māʻoniʻoni pē ʻe toko hongofulu ʻi he kolo ko iá. (Sēn. 18:22-33) ʻOku fanongo anga-kātaki maʻu pē ʻa Sihova, pea ʻoku ʻikai ʻaupito te ne fakafeangai ʻo fuʻu tōtuʻa!
Ko e kātakí ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e angaʻitangata foʻou kuo pau ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané kotoa. Kapau ʻoku tau fai ʻetau lelei tahá ke hoko ʻo kātaki moʻoni, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻetau Tamai tokanga mo kātakí, ʻa Sihova, pea te tau kau ai ʻi he lotolotonga ʻo e “faʻahinga ʻa ia fakafou ʻi he tuí mo e kātakí ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi talaʻofá.”—Hep. 6:10-12.
a Ko e ʻulungaanga ko e ʻofá naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ʻuluaki ʻo e kupu hokohoko ko eni ʻe hiva fekauʻaki mo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.
b Kuo liliu ʻa e hingoá.