LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Mē p. 14-19
  • Tatali ki he Kolo ʻE Tuʻuloá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tatali ki he Kolo ʻE Tuʻuloá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FALALA KI HE TOKOTAHA ʻA IA ʻE ʻIKAI ʻAUPITO TE NE LIʻAKI KOÉ
  • TALANGOFUA KI HE FAʻAHINGA ʻOKU TAKIMUʻÁ
  • FAKAHĀHĀ ʻA E ʻOFA FAKATOKOUÁ MO E ANGA-TALITALI KAKAÍ
  • MEʻA ʻOKU TOKA MEI MUʻÁ
  • Ko ha Tohi ʻe Tokoni Ke Tau Kātaki Faitōnunga ki he Ngataʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • ʻOku Lelei Ke Tau ʻUnuʻunu Ofi ki Hotau Fanga Tokouá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Mē p. 14-19

KUPU AKO 21

HIVA 21 Fuofua Kumi ki he Puleʻangá

Tatali ki he Kolo ʻE Tuʻuloá

“ʻOku tau tatali vēkeveke ki he kolo ʻa ia ʻe hoko maí.”—HEP. 13:14.

TAUMUʻÁ

Ko e founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he Hepelū vahe 13 ʻi he ʻahó ni pea ʻi he kahaʻú.

1. Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe hoko ki Selusalema ʻi he ʻuluaki senitulí?

ʻI HE ngaahi ʻaho siʻi ki muʻa ke pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ne lave ki ha kikite fakaikiiki ʻa ia naʻe ʻi ai hono ʻuluaki fakahoko ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú. Naʻá ne fakatokanga ko e kolo ko Selusalemá ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe “ʻātakaiʻi . . . ʻe he kau taú.” (Luke 21:20) Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻi heʻenau sio pē ki he kau tau ko iá—ʻa ia ko e kau tau ʻa Lomá—ʻe fiemaʻu ke nau mavahe mei he feituʻú ʻi he taimi pē ko iá.—Luke 21:​21, 22.

2. Ko e hā ʻa e fakamanatu naʻe ʻoange ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Hepelū ʻi Siutea mo Selusalemá?

2 ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē ki muʻa ke ʻātakaiʻi ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalemá, naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha tohi mālohi ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e tohi ʻa Hepeluú. ʻI he tohi ko iá, naʻe ʻoange ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Siutea mo Selusalemá ha faleʻi mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia te ne tokoniʻi kinautolu ke teuteu ki he meʻa ʻoku toka mei muʻá. Pea ko e hā ʻa e meʻa tofu pē naʻe toka mei muʻá? Ko Selusalema naʻe teu ke fakaʻauha. Kapau naʻe ʻamanaki ʻa e kau Kalisitiane ko iá ke hao, ʻe fiemaʻu ke nau mateuteu ke liʻaki honau ngaahi ʻapí mo e ngaahi pisinisí. Ko ia ʻi he fekauʻaki mo e kolo ko Selusalemá, naʻe hiki ʻe Paula: “ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻi heni ha kolo ʻoku tuʻuloa.” Naʻá ne tānaki mai leva: “Ka ʻoku tau tatali vēkeveke ki he kolo ʻa ia ʻe hoko maí.”—Hep. 13:14.

3. Ko e hā ʻa e “kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní,” pea ko e hā ʻoku tau tatali ai ki aí?

3 Ko e kau Kalisitiane naʻa nau fili ke liʻaki ʻa Selusalema mo Siuteá ʻoku ngalingali naʻa nau fehangahangai mo e luma mo e manuki, ka ko e fili ko iá naʻá ne fakahaofi ʻenau moʻuí. ʻI he ʻahó ni ʻoku manukiʻi kitautolu koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau tuku ʻetau falalá ʻi he tangatá pe kumi ki ha maluʻanga mo ha moʻui fakafiemālie ʻi he māmani ko ení. Ko e hā leva, ʻoku tau fai ai ʻa e fili ko iá? ʻOku tau ʻiloʻi ko e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku fakataimi pē. ʻOku tau tatali “ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní,” ʻa e kolo ʻa ia “ʻe hoko maí,” ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.a (Hep. 11:10; Māt. 6:33) Ko e kaveinga tokoni taki taha ʻi he kupu ko ení ʻe lāulea ai ki he: (1) Founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he faleʻi fakamānavaʻi ʻa Paulá ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau hanganaki tatali “ki he kolo ʻa ia ʻe hoko maí,” (2) founga naʻe teuʻi ai ʻe Paula kinautolu ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, pea (3) founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻe heʻene faleʻí.

FALALA KI HE TOKOTAHA ʻA IA ʻE ʻIKAI ʻAUPITO TE NE LIʻAKI KOÉ

4. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ʻa Selusalema ki he kau Kalisitiané?

4 Naʻe mahuʻinga ʻa Selusalema ki he kau Kalisitiané. Naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi he 33 T.S., pea ko hono kulupu pulé naʻa nau nofo ʻi he kolo ko iá. ʻIkai ko ia pē, ko e kau Kalisitiane tokolahi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi ʻapi pea maʻu mo e ngaahi koloa fakamatelie lahi ʻi he koló. Neongo ia, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ʻe fiemaʻu ke nau hola mei Selusalema pea aʻu ʻo mavahe mei Siutea.—Māt. 24:16.

5. Naʻe anga-fēfē hono teuʻi ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiané ki he meʻa naʻe teu ke hokó?

5 Ke teuʻi ʻa e kau Kalisitiané ki he meʻa naʻe teu ke hokó, naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Paula ke nau tokangataha ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he kolo ko Selusalemá. Naʻe fakamanatu ʻe Paula kiate kinautolu mei he vakai ʻa Sihová, ko e temipalé, tuʻunga taulaʻeikí pea mo e ngaahi feilaulau naʻe ʻohake ʻi Selusalemá naʻe ʻikai ke toe toputapu. (Hep. 8:13) Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he koló naʻa nau siʻaki ʻa e Mīsaiá. Ko e temipale ʻi Selusalemá naʻe ʻikai ke toe hoko ia ko e senitā ʻo e lotu maʻa kia Sihová, pea ʻe fakaʻauha ia.—Luke 13:​34, 35.

6. Ko e hā naʻe taimi totonu ai ʻa e fakamanatu ʻa Paula ʻi he Hepelū 13:​5, 6 ki he kau Kalisitiané?

6 ʻI he tohi ʻa Paula ki he kau Hepeluú, naʻe hoko ʻa Selusalema ko ha kolo lakalakaimonū. Ko ha faʻutohi Loma ʻi he kuonga ko iá naʻá ne ui ʻa Selusalema “ko e kolo ʻiloa taha ia ʻi he Hahaké.” Ko e kau Siu mei he ngaahi fonua lahi naʻa nau fononga ki ai ʻi he taʻu taki taha ke fakamanatu ʻa e ngaahi kātoangá, ʻa ia naʻe tokoni ia ki he lakalakaimonū fakaʻekonōmika ʻa e koló. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e niʻihi ʻo e kau Kalisitiané naʻa nau toe maʻu ʻaonga mei he tuʻunga fakaʻekonōmika lelei ko ení. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe tala ange ai ʻe Paula kiate kinautolu: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú.” Naʻá ne lave leva ki ha fakapapauʻiʻanga mālohi ʻi he Folofolá, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e fakapapauʻiʻanga meia Sihova tonu: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Lau ʻa e Hepelū 13:​5, 6; Teu. 31:6; Saame 118:6) Ko e kau Kalisitiane naʻa nau nofo ʻi Selusalema mo Siuteá te nau fiemaʻu ʻa e fakapapauʻiʻanga ko ení. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he hili ha taimi nounou mei heʻenau maʻu ʻa e tohi ko ení, ʻe fiemaʻu ke nau tuku ange honau ngaahi ʻapí, ko ʻenau ngaahi pisinisí, pea mo e lahi taha ʻo ʻenau ngaahi ngaʻotoʻotá. ʻE pau leva ke nau fehangahangai mo e meʻa naʻe toka mei muʻa kiate kinautolú.

7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻi he taimi ní?

7 Lēsoni kiate kitautolú: Ko e hā ʻoku toka mei muʻa kiate kitautolú? Ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu lolotonga ko ení ʻi he “fuʻu mamahi lahi.” (Māt. 24:21) Hangē ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, kuo pau ke tau nofoʻaki ʻāʻā pea mateuteu. (Luke 21:​34-36) Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe fiemaʻu nai ke tau tuku ange ʻa e niʻihi pe ko e kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngaʻotoʻotá, ʻo falala kakato ko Sihova ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻene kakaí. Naʻa mo e ʻi he taimí ni, ki muʻa ke kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻoku tau maʻu ha faingamālie ke fakahaaʻi pe ko fē ʻoku tuku ki ai ʻetau falalá. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻeku ngaahi tōʻongá mo e taumuʻá ʻoku ou tuku ʻeku falalá, ʻo ʻikai ʻi he koloá, ka ʻi he ʻOtua ʻokú ne talaʻofa ke tokangaʻi aú?’ (1 Tīm. 6:17) Ko e moʻoni, neongo ʻe lava ke tau ako ʻa e ngaahi lēsoni mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e “fuʻu mamahi lahi” ʻi he kahaʻú ʻe ʻikai ke toe ʻi ai hano tatau. Ko ia ʻe anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻa e meʻa tofu pē ke fai ʻi he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí?

TALANGOFUA KI HE FAʻAHINGA ʻOKU TAKIMUʻÁ

8. Ko e hā ʻa e fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá?

8 ʻI ha ngaahi taʻu siʻi hili hono maʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e tohi ʻa Paula ki he kau Hepeluú, naʻa nau sio ki hono ʻātakaiʻi ʻe he kau tau Lomá ʻa e kolo ko Selusalemá. Naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e taimi kiate kinautolu ke nau hola; ko e kolo ko Selusalemá ʻe fakaʻauha. (Māt. 24:3; Luke 21:​20, 24) Ka te nau holá ki fē? Naʻe pehē pē ʻe Sīsuú: “Tuku . . . ki he faʻahinga ʻi Siuteá ke nau kamata hola ki he ngaahi moʻungá.” (Luke 21:21) Naʻe lahi ʻa e ngaahi moʻunga ʻi he feituʻú. Ko ia ko fē ʻa e tafaʻaki te nau hola ki aí?

9. Ko e hā nai naʻe fifili ai ʻa e kau Kalisitiané pe ko fē ʻa e moʻunga te nau hola ki aí? (Sio foki ki he mapé.)

9 Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi moʻunga ʻa ia naʻe mei malava ke hola ki ai ʻa e kau Kalisitiané: Ko e ngaahi moʻunga ʻo Samēliá, ko e ngaahi moʻunga ʻi Kālelí, Moʻunga Heamoni mo e ngaahi moʻunga ʻo Lepanoní, pea mo e ngaahi moʻunga ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo Sioataní. (Sio ki he mapé.) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kolo ʻi he ngaahi feituʻu moʻungaʻia ko iá naʻe hā ngali ko ha ngaahi feituʻu malu. Ko e fakatātaá, ko e kolo ko Gamla, naʻe tuʻu ia ʻi ha tafa moʻunga māʻolunga pea naʻe mātuʻaki faingataʻa ke aʻu ki ai. Naʻe vakai ʻa e kau Siu ʻe niʻihi ki he kolo ko iá ko ha feituʻu hūfangaʻanga lelei. Kae kehe, naʻe hoko ʻa Gamla ko ha feituʻu naʻe fai ai ha tau anga-kakaha ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e kau Lomá, pea naʻe mate ai ʻa e tokolahi hono kakaí.b

Ko ha mape ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi moʻunga mo e ngaahi kolo ʻo ʻIsileli lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí. Ko e fakatokelau ʻo Selusalemá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻunga ʻo Lepanoní, Kāleli, Samēlia mo Kiliati, pehē foki ki Moʻunga Heamoni mo Moʻunga Tēpoa. Ko e ngaahi kolo ʻi he fakatokelau ʻo Selusalemá ko Gamla, Sesalia mo Pela. Ko e fakatonga ʻo Selusalemá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻunga ʻo Siutea mo ʻApalemí, pehē foki ki he kolo ʻo Masatá. ʻOku toe hā ʻi he mapé ʻa e halanga ʻo e ngaahi feingatau ʻa Lomá mo e ngaahi feituʻu naʻe mole mei he kau Siú mei he 67 T.S. ki he 73 T.S.

Naʻe lahi ʻa e ngaahi moʻunga naʻe mei malava ke hola ki ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, ka naʻe ʻikai ke nau malu kotoa (Sio ki he palakalafi 9)


10-11. (a) Naʻe anga-fēfē nai hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e tatakí? (Hepelū 13:​7, 17) (e) Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e kau Kalisitiané mei he talangofua ki he faʻahinga ʻoku takimuʻá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 ʻOku hā ngali naʻe tataki ʻe Sihova ʻa e kau Kalisitiané fakafou ʻi he faʻahinga naʻa nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha faihisitōlia ko ʻIusepiasi naʻá ne tohi ki mui ai: “Ko e kakai ʻi he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá, fakafou ʻi ha tataki fakaʻotua, naʻa nau maʻu ha fakahā naʻe ʻoange ki he kau tangata ʻosi fakanofó; naʻe fekauʻi ai kinautolu . . . ke nau hiki mei he koló ki muʻa ʻi he taú pea nofo ʻi ha kolo ʻi Pēlea ko Pela.” ʻOku hā ngali ko Pelá ko ha feituʻu lelei ke hola ki ai. Naʻe ʻikai ke fuʻu mamaʻo mei Selusalema, ʻo ʻai ai ke faingofua ke aʻu ki ai. Ko ha kolo Senitaile ia pea ko e konga lahi taha ʻo e koló naʻe ʻikai ke uesia ia ʻe he kau Siu naʻa nau faitau vavale ke nau tauʻatāina mei he kau Lomá.—Sio ki he mapé.

11 Ko e kau Kalisitiane naʻa nau hola ki he ngaahi moʻungá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa Paula ke “talangofua ki he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa” ʻi he fakatahaʻangá. (Lau ʻa e Hepelū 13:​7, 17.) Ko hono olá, naʻe hao ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakapapauʻi ʻi he hisitōliá naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga naʻa nau “fakatatali ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní”—ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Hep. 11:10.

Ko ha kulupu ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻoku nau lue mo ʻenau ngaahi ngaʻotoʻotá ʻi ha feituʻu moʻungaʻia.

Ko Pela naʻe ofi mai pē pea naʻe malu (Sio ki he palakalafi 10-11)


12-13. Kuo anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá?

12 Lēsoni kiate kitautolú: ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau takimuʻá ke tokonaki ki heʻene kakaí ha fakahinohino pau. ʻOku fonu ʻi he Folofolá ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e anga hono fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e kau tauhi-sipi ke tataki ʻene kakaí lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. (Teu. 31:23; Saame 77:20) Pea ʻoku tau sio ʻi he ʻahó ni ki ha fakamoʻoni feʻunga ʻoku hokohoko atu hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku takimuʻá.

13 Ko e fakatātaá, ʻi he tō ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19, ko e ‘faʻahinga ʻoku nau takimuʻá’ naʻa nau ʻoatu ʻa e fakahinohino naʻe fiemaʻú. Ko e kau mātuʻá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ki he founga ke fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Taimi nounou hili ʻa e tō ʻa e mahaki fakaʻauhá, naʻa tau fakahoko ha fakataha-lahi fakahisitōlia ʻi ha lea laka hake ʻi he 500 fakafou ʻi he ʻInitanetí, TV mo e letioó. Naʻe ʻikai ke taʻofi ʻa e tafe mai ʻa e meʻakai fakalaumālié. Ko hono olá, naʻa tau nofoʻaki fāʻūtaha. ʻE lava ke tau falala pau tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi ʻahiʻahi te tau fehangahangai nai mo ia ʻi he kahaʻú, ʻe hokohoko atu hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau takimuʻá ke fakapapauʻi ʻa e ʻalunga fakapotopoto ke fou aí. Ko e hā ha toe ngaahi ʻulungaanga tuku kehe ʻa e falala kia Sihová mo e talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, te ne tokoniʻi kitautolu ke mateuteu ki he fuʻu mamahi lahí pea ke fai fakapotopoto lolotonga ʻa e vahaʻa taimi mātuʻaki faingataʻa ko iá?

FAKAHĀHĀ ʻA E ʻOFA FAKATOKOUÁ MO E ANGA-TALITALI KAKAÍ

14. Fakatatau ki he Hepelū 13:​1-3, ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga naʻe fiemaʻu ke fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú?

14 ʻI he hoko mai ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻe fiemaʻu ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane ko ia naʻa nau nofo ʻi Selusalema mo Siuteá. Naʻa nau fakahāhā maʻu pē ʻa e feʻofaʻakí. (Hep. 10:​32-34) Ka ʻi he ngaahi taʻu naʻe taki atu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú, ko e kau Kalisitiané naʻe pau ke nau fakahāhā ʻa e “ʻofa fakatokouá” mo e “anga-talitali kakaí” ki ha tuʻunga naʻe toe lahi ange.c (Lau ʻa e Hepelū 13:​1-3.) ʻE fiemaʻu moʻoni ke tau fakahāhā ʻa e meʻa tatau ʻi he fakaofiofi atu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení.

15. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ki he kau Kalisitiane Hepeluú ke nau fakahāhā ʻa e ʻofa fakatokouá mo e anga-talitali kakaí hili ʻenau holá?

15 ʻI hono ʻātakaiʻi ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalemá pea fakafokifā pē ʻenau toe holomuí, naʻe hola ʻa e kau Kalisitiané mo ha ngaahi ngaʻotoʻota siʻisiʻi pē. (Māt. 24:​17, 18) Naʻe pau ke nau fetokoniʻaki ʻi heʻenau fononga ki he ngaahi moʻungá pea ʻi heʻenau nofo ʻi honau ʻapi foʻoú. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe lahi ʻa e “ngaahi tuʻunga [naʻe] ʻi ai ʻa e fiemaʻu vivilí,” pea naʻe ʻoange heni ki he kau Kalisitiané ʻa e faingamālie ke nau fakahāhā ʻa e ʻofa fakatokoua moʻoní mo e anga-talitali kakaí ʻaki ʻa e fepoupouaki mo e fevahevaheʻaki ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.—Tai. 3:14.

16. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau kaungālotu ʻoku nau fiemaʻu ʻetau tokoní? (Sio foki ki he fakatātaá.)

16 Lēsoni kiate kitautolú: Ko e ʻofá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke poupouʻi hotau kaungālotú ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ʻetau tokoní. Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá kuo nau loto-lelei ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakamatelie ʻa honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo nau kumi hūfanga koeʻuhí ko e ngaahi tau mo e fakatamaki fakanatula ki muí ni maí. Ko ha tuofefine ʻi ʻIukalaine naʻá ne liʻaki hono ʻapí koeʻuhi ko e taú naʻá ne pehē: “Kuo mau ongoʻi ʻa hono tataki kimautolu ʻe he toʻukupu ʻo Sihová pea tokoniʻi kimautolu fakafou ʻi hotau fanga tokouá. Kuo nau talitali lelei kimautolu pea tokangaʻi lelei kimautolu ʻi ʻIukalaine, Hungali pea ʻi heni ʻi Siamane.” Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai ki honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú ʻoku nau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo Sihová.—Pal. 19:17; 2 Kol. 1:​3, 4.

Ko ha ongo meʻa taʻumotuʻa ʻokú na talitali lelei loto-māfana ha fāmili kumi hūfanga ki hona ʻapí. ʻOku maʻu ʻe he fāmilí ha katoleta ʻe taha mo ha fanga kiʻi kato iiki.

Ko e kau Kalisitiane kumi hūfanga ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fiemaʻu ʻetau poupoú (Sio ki he palakalafi 16)


17. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fakatupulekina ʻa e ʻofa fakatokouá mo e anga-talitali kakaí ʻi he taimi ní?

17 ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e fiemaʻu ki ha tokoni peheé ʻe lahi mamaʻo ange ia ʻi he kahaʻú. (Hap. 3:​16-18) ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sihova he taimí ni ke fakatupulekina ʻa e ʻofa fakatokouá mo e anga-talitali kakaí, ko e ongo ʻulungaanga ʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻi he taimi ko iá.

MEʻA ʻOKU TOKA MEI MUʻÁ

18. ʻE anga-fēfē nai ʻetau faʻifaʻitaki ki he kau Kalisitiane Hepelū ʻi he ʻuluaki senitulí?

18 Hangē ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻi he hisitōliá, ko e kau Kalisitiane naʻa nau hola ki he ngaahi moʻungá naʻe malava ke nau kalofi ʻa e fakatamaki naʻe hoko ki Selusalemá. Naʻa nau liʻaki ʻa e koló, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki kinautolu ʻe Sihova. Kae fēfē hotau taimí? ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi tofu pē ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he kahaʻú. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e fakatokanga ʻa Sīsū ke tau mateuteu ke fai ha meʻa. (Luke 12:40) ʻOku tau toe maʻu ʻa e ekinaki ʻa Paula naʻe tokonaki mai ʻi heʻene tohi ki he kau Hepeluú, ko e faleʻi ko iá ʻoku feʻungamālie mo hotau taimí ʻo hangē tofu pē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí. Pea ʻoku tau maʻu mo e fakapapauʻiʻanga meia Sihova tonu heʻikai ʻaupito te ne mavahe meiate kitautolu pe liʻaki kitautolu. (Hep. 13:​5, 6) ʻOfa ke tau tatali vēkeveke ai pē ki he kolo ʻa ia ʻe tuʻuloá—ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻa ia te ne ʻomaí.—Māt. 25:34.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová he taimi ní?

  • Ko e hā ʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e talangofuá ʻi he lolotonga ʻa e “fuʻu mamahi lahi”?

  • Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fakatupulekina ʻa e ʻofa fakatokouá mo e anga-talitali kakaí ʻi he taimi ní?

HIVA 157 Kuo Hoko ʻo Melino!

a ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e ngaahi koló naʻe faʻa puleʻi ia ʻe ha tuʻi. Ko ha kolo peheni naʻe lava ke vakai ki ai ko ha puleʻanga.—Sēn. 14:2.

b Naʻe hoko eni ʻi he 67 T.S., ʻo ʻikai fuʻu fuoloa mei he hola ʻa e kau Kalisitiané mei Siutea mo Selusalemá.

c Ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “ʻofa fakatokouá” ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he ʻofa ki he ngaahi kāinga ofí, ka ʻoku ngāueʻaki ia ʻe Paula ke ʻuhinga ki he haʻi vāofi ʻo e ʻofá ʻi he loto fakatahaʻangá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share