KUPU AKO 20
HIVA 7 Sihova, Hotau Mālohingá
Hanga kia Sihova ki ha Fakafiemālie
“Ke fakafetaʻia . . . ʻa e Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.”—2 KOL. 1:3.
TAUMUʻÁ
Ko e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he founga naʻe fakafiemālieʻi ai ʻe Sihova ʻa e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí.
1. Fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻo e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí.
SIOLOTO atu ki he ongoʻi kuo pau pē naʻe maʻu ʻe he kau Siu naʻe ʻave fakamālohi ki Pāpiloné. Naʻa nau sio ki hono fakaʻauha honau fonua tupuʻangá. Koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahalá mo ia ʻenau fanga kuí, naʻe ʻave ai kinautolu mei honau ngaahi ʻapí ki ha fonua muli. (2 Kal. 36:15, 16, 20, 21) Ko e moʻoni, ko e kau ʻave fakamālohí naʻa nau maʻu ha kiʻi tauʻatāina ke fai ʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó ʻi Pāpilone. (Sel. 29:4-7) Neongo ia, naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e moʻuí, pea ko e moʻoni naʻe ʻikai ko e moʻui ia naʻa nau mei filí. Naʻe anga-fēfē ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo honau tuʻungá? Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ha tokotaha ʻave fakamālohi faitōnunga: “Naʻa mau tangutu hifo ʻi he ngaahi veʻe vaitafe ʻo Pāpiloné. Naʻa mau tangi ʻi heʻemau manatu ki Saioné.” (Saame 137:1) Ko e kau ʻave fakamālohi loto-mafasiá naʻa nau fiemaʻu ha fakafiemālie, ka ʻe lava ke nau maʻu ia mei fē?
2-3. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova ki he kau Siu naʻe ʻave fakamālohí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 Ko Sihova ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.” (2 Kol. 1:3) ʻI he tuʻunga ko ha ʻOtua ʻofa, ʻokú ne leleiʻia ʻi hono fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻunuʻunu ofi kiate iá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ko e niʻihi ʻo e kau ʻave fakamālohí te nau tali ʻene akonakí pea foki kiate ia. (ʻAi. 59:20) Ko ia laka hake ʻi he taʻu ʻe 100 ki muʻa ʻi he ʻave fakamālohí, naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e palōfita ko ʻAiseá ke hiki ʻa e tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá. Ko e hā ʻa e taumuʻá? ʻOku fakahaaʻi ʻe ʻAisea: “‘Mou fakafiemālieʻi, mou fakafiemālieʻi ʻa hoku kakaí,’ ko e folofola ia ʻa homou ʻOtuá.” (ʻAi. 40:1) ʻIo, fakafou ʻi he ngaahi tohi ʻa e palōfitá, naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e fakafiemālie naʻe fiemaʻu ʻe he kau Siu naʻe ʻave fakamālohí.
3 Hangē ko e kau Siu ko ia naʻe ʻave fakamālohí, ko kitautolu foki ʻoku tau fiemaʻu ha fakafiemālie mei he taimi ki he taimi. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he founga ʻe tolu naʻe fakafiemālieʻi ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻave fakamālohí: (1) Naʻá ne talaʻofa ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fakatomalá, (2) naʻá ne ʻoange ki hono kakaí ha ʻamanaki, pea (3) naʻá ne fakanonga ʻenau manavaheé. ʻI heʻetau lāulea ki he ngaahi poini ko ení, fakatokangaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he ngaahi lea fakafiemālie ʻa Sihová.
ʻOKU FAKAMOLEMOLEʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA ʻI HE MEESI
4. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ko ha ʻOtua faimeesi ia? (ʻAisea 55:7)
4 Ko Sihova ʻa e “Tamai ʻo e manavaʻofá.” (2 Kol. 1:3) Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ʻulungaanga ko iá ʻi heʻene talaʻofa ke fakamolemoleʻi ʻa e kau ʻave fakamālohi naʻe fakatomalá. (Lau ʻa e ʻAisea 55:7.) Naʻá ne pehē: “ʻI heʻeku ʻofa mateaki taʻengatá te u meesi kiate koe.” (ʻAi. 54:8) ʻE anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻene mēsí? Neongo ko e kau Siú ʻi he tuʻunga ko ha kakai te nau kei tofanga pē ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi tōʻongá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova heʻikai ke nau kei nofo ai pē ʻi Pāpilone ʻo taʻengata. Te nau nofo pōpula ai pē ʻi ha vahaʻa taimi fakangatangata. (ʻAi. 40:2) He fakafiemālie ē mo fakalototoʻa ko e ngaahi lea ko ení ki he faʻahinga naʻe fakatomala ʻi honau haʻohaʻongá!
5. Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ha ʻuhinga lahi ange ia ʻi he kau Siu naʻe taki pōpulá ke houngaʻia ʻi he meesi ʻa Sihová?
5 Ko e hā ʻoku tau akó? ʻOku loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻene kau sevānití ʻo lahi ʻaupito. ʻI he ʻahó ni kuo tau maʻu ha ʻuhinga lahi ange ia ʻi he kau Siu naʻe taki pōpulá ke houngaʻia ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ení. Anga-fēfē? ʻOku tau mahinoʻi ʻa e makatuʻunga ki he fakamolemole ʻa Sihová. ʻI he taʻu ʻe laui teau hili ʻa e kikite ʻa ʻAiseá, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofeiná ki he māmaní ke tokonaki ha huhuʻi ki he kotoa ʻo e kau faiangahala fakatomalá. Ko e feilaulau ko iá ʻoku tokonaki mai ai ʻa e makatuʻunga ki he ngaahi angahalá ke “tāmateʻi”—ʻo toʻo fakaʻaufuli atu. (Ngā. 3:19; ʻAi. 1:18; ʻEf. 1:7) He ʻOtua faimeesi ē ʻoku tau tauhi ki aí!
6. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga ʻi he tokangataha ki he meesi ʻa Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)
6 Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Sihova ʻoku maʻu ʻi he ʻAisea 55:7 ʻe lava ke ne fakafiemālieʻi kitautolu kapau ʻoku lōmekina kitautolu ʻe he ongoʻi halaiá. Ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau hoko atu ke ongoʻi halaia koeʻuhi ko ha fehālaaki ʻi he kuohilí naʻa mo e hili ʻetau fakatomalá. ʻOku tautefito ʻene hoko ení kapau ʻoku tau kei tofanga pē ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau fehālaakí. Neongo ia, kapau kuo tau vete ʻetau ngaahi angahalá pea fakatonutonu hotau ʻalungá, ʻe lava ke tau fakapapauʻi kuo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. Pea ʻi he taimi ʻoku fakamolemole ai ʻa Sihová, ʻokú ne fili ke ʻoua ʻe toe manatua ʻetau angahalá. (Fakafehoanaki mo e Selemaia 31:34.) Ko ia kapau ʻoku ʻikai ke nōfoʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi angahala ʻi he kuohilí, ʻoku totonu ke tau pehē mo kitautolu. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kia Sihová ʻa e meʻa ʻoku tau fai he taimi ní, kae ʻikai ko e ngaahi fehālaaki naʻa tau fai ʻi he kuohilí. (ʻIsi. 33:14-16) Pea ko ʻetau Tamai ʻo e manavaʻofá ʻe vavé ni ke ne fakatauʻatāinaʻi tuʻuloa kitautolu mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi fehālaakí.
Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kia Sihová, ʻoku ʻikai ko e ngaahi fehālaaki naʻa tau fai ʻi he kuohilí, ka ko e meʻa ʻoku tau fai he taimi ní (Sio ki he palakalafi 6)
7. Ko e hā ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke kumi tokoni kapau kuo tau fufū ha angahala?
7 Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku lōmekina kitautolu ʻe ha konisēnisi halaia koeʻuhi ko hono fufū ha angahala mamafa? ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau kole tokoni ki he kau mātuʻá. (Sēm. 5:14, 15) Kae kehe, heʻikai nai ke faingofua ke tau fakahaaʻi ʻetau faihalá. Ka ʻe ueʻi kitautolu ke fakaofiofi ki he kau tangata faitōnunga ko iá ʻo kapau ʻoku tau fakatomala pea kapau ʻoku tau manatuʻi ko Sihova mo e kau tangata kuó ne fakanofo ke tokoniʻi kitautolú te nau anga-ʻofa ʻo fakahāhā ʻa e meesi. Fakakaukau ki he anga hono fakafiemālieʻi ʻe he meesi ʻa Sihová ha tokoua ko Arthur,a ʻa ia naʻe fakahohaʻasi lahi ia ʻe hono konisēnisí. “ʻI he taʻu nai ʻe taha, naʻá ku sio ai ʻi he ʻata fakalieliá,” ko e lea ia ʻa Arthur. “Ka ʻi he hili ʻa e fanongo ki ha malanga fekauʻaki mo e konisēnisí, naʻá ku vete ʻeku angahalá ki hoku uaifí pea ki he kau mātuʻá. Hili iá, naʻá ku toki ongoʻi fiemālie leva, ka naʻe kei lōmia pē au ʻe he meʻa naʻá ku faí. Naʻe fakamanatu mai ʻe he kau mātuʻá naʻe ʻikai ke siʻaki au ʻe Sihova. ʻOkú ne akonakiʻi kitautolu koeʻuhi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko ʻenau ngaahi lea anga-ʻofá naʻe maongo ki hoku lotó pea tokoniʻi au ke toe fakatonutonu ʻeku fakakaukaú.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāue ʻa Arthur ko ha tāimuʻa pea ko ha sevāniti fakafaifekau ia. He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻa e mēsí kapau ʻoku tau fakatomala!
ʻOKU ʻOMAI ʻE SIHOVA HA ʻAMANAKI
8. (a) Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻave fakamālohí? (e) Fakatatau ki he ʻAisea 40:29-31, ʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe he ʻamanakí ʻa e kau Siu naʻe fakatomalá?
8 Mei he vakai ʻa e tangatá, ko e kau Siu naʻe taki pōpulá naʻa nau ʻi ha tuʻunga ʻo e ʻikai ha toe ʻamanaki. Ko e Puleʻanga Hau ʻi Māmani ko Pāpiloné naʻe ʻiloa ʻi heʻenau fakafisi ke tuku ange ʻenau kau pōpulá. (ʻAi. 14:17) Kae kehe, naʻe tokonaki ʻe Sihova ki heʻene kakaí ha ʻamanaki. Naʻá ne talaʻofa ke fakatauʻatāinaʻi hono kakaí, pea naʻe halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ia. (ʻAi. 44:26; 55:12) ʻI he vakai ʻa Sihová, naʻe hangē ʻa Pāpilone ko ha meʻi efu. (ʻAi. 40:15) ʻI ha foʻi mānava pē ʻe taha ko e puli ia ʻa e efú. ʻE anga-fēfē hono tākiekina ʻe he ʻamanakí ʻa e kau ʻave fakamālohí? ʻE fakafiemālieʻi ai kinautolu. Ka naʻe ʻikai ko ia pē. Naʻe tohi ʻe ʻAisea: “Ko kinautolu ʻoku ʻamanaki kia Sihová te nau maʻu ʻa e mālohi.” (Lau ʻa e ʻAisea 40:29-31.) ʻIo, ko e ʻamanakí te ne fakaivimālohiʻi kinautolu; te nau “puna ʻo hangē ʻoku nau maʻu ha kapakau ʻo e fanga ʻīkalé.”
9. Ko e hā naʻá ne ʻoange ki he kau ʻave fakamālohí ha ʻuhinga ke falala ai ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová?
9 Naʻe toe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻave fakamālohí ha ʻuhinga ke falala ai ki heʻene ngaahi talaʻofá. Anga-fēfē? Fakakaukau ki he ngaahi kikite kuo ʻosi fakahokó. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe ikunaʻi ʻe ʻAsīlia ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí pea taki pōpula ʻa e kakaí. (ʻAi. 8:4) Naʻa nau sio ki hono fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema pea ʻave fakamālohi ʻa hono kakaí. (ʻAi. 39:5-7) Naʻa nau moʻui ʻi he taimi naʻe fakakuihi ai ʻa Tuʻi Setekaia pea kapusi ki Pāpiloné. (Sel. 39:7; ʻIsi. 12:12, 13) Ko e meʻa kotoa naʻe tomuʻa tala ʻe Sihová naʻe hoko moʻoni. (ʻAi. 42:9; 46:10) Kuo pau pē naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he meʻá ni kotoa ʻenau tui ʻe hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ʻa Sihova ki ha fakatauʻatāiná!
10. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke nofoʻaki ʻamanaki lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení?
10 Ko e hā ʻoku tau akó? ʻI heʻetau ongoʻi loto-siʻí, ʻe lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ʻamanakí pea tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ha mālohi. ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi taimi fakalilifu pea fehangahangai mo e ngaahi fili mālohi ʻe niʻihi. Neongo ia, kuo pau ke ʻoua ʻe siva ʻetau ʻamanakí. Kuo ʻomai ʻe Sihova ha ʻamanaki fakaofo—ko e moʻui taʻengata ʻi he melino mo e malu moʻoni. Kuo pau ke tau tauhi ʻa e ʻamanaki ko iá ke moʻui ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó. He ka ʻikai, ʻe hoko ʻetau ʻamanakí ʻo tamatemate ʻo hangē ko ha vakai atu ki ha feituʻu fakaʻofoʻofa ka ʻoku hā nenefu koeʻuhí ʻoku ʻuli ʻa e sioʻata ʻoku tau sio atu aí. ʻE lava fēfē ke tau “fufulu ʻa e sioʻatá,” ʻo tauhi ke moʻui ʻetau ʻamanakí? ʻE lava ke tau vaheʻi maʻu pē ha taimi ke sioloto atu ki he tuʻunga fakaofo ʻe ʻi ai ʻetau moʻuí ʻi he māmani foʻoú. ʻE lava ke tau lau ʻa e ngaahi kupu, sio ʻi he ngaahi vitiō, pea fanongo ʻi he ngaahi hiva ʻoku fakamatalaʻi ai ʻetau ʻamanakí. Pea ʻe lava ke tau talanoa kia Sihova ʻi he lotu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻoku tau tatali vēkeveke ke sio ki hono fakahokó.
11. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi ha tuofefine ʻe taha ʻoku ʻi ai hono mahaki tauhi ke ne toe maʻu ʻa e mālohí?
11 Fakakaukau ki he founga naʻe fakafiemālieʻi mo fakaivimālohiʻi ai ʻe he ʻamanakí ha tuofefine ko Joy, ʻoku ʻi ai hono mahaki tauhi. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku ongoʻi lōmekiná, ʻoku ou vahevahe ʻeku ngaahi ongoʻi loloto tahá kia Sihova, ʻi he ʻiloʻi ʻokú ne mahinoʻi au. ʻI he tali ki aí, kuo ʻomai ʻe Sihova kiate au ʻa e ‘mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.’” (2 Kol. 4:7) ʻOku toe sioloto atu foki ʻa Joy kiate ia ʻi he māmani foʻoú, ʻa ia “ʻe ʻikai ha taha ʻoku nofo ai te ne pehē: ‘ʻOku ou puke.’” (ʻAi. 33:24) Kapau te tau huaʻi atu foki hotau lotó kia Sihova pea tokangataha ki heʻetau ʻamanakí, ʻe lava ke tau toe maʻu ʻa e mālohi.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke falala ai ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)
12 Hangē ko ia naʻe fai ʻe Sihova ki he kau ʻave fakamālohí, ʻokú ne toe ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga ke falala ai ki heʻene ngaahi talaʻofá. Fakakaukau ki he ngaahi kikite kuo tau sio ʻoku lolotonga fakahokó. Ko e fakatātaá, ʻoku tau sio ki ha puleʻanga hau ʻi māmani ʻa ia ʻoku “mālohi ʻa hono konga pea vaivai ʻa hono konga.” (Tan. 2:42, 43) ʻOku tau toe fanongo fekauʻaki mo e “ngaahi mofuike ʻi he feituʻu ki he feituʻu,” pea ʻoku tau kau ʻi he malanga ki he “ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 24:7, 14) Ko e ngaahi kikite ko ení mo e ngaahi kikite lahi kehe ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki he ngaahi talaʻofa fakafiemālie ʻa Sihova ʻoku teʻeki ai ke fakahokó.
Ko e ngaahi kikite ʻoku tau sio ʻoku lolotonga fakahoko ʻi he ʻaho ní ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi ʻuhinga ke falala ai ki he talaʻofa ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 12)
ʻOKU FAKANONGA ʻE SIHOVA ʻETAU MANAVAHEÉ
13. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe fehangahangai mo e kau Siú ʻi he taimi ʻo honau fakatauʻatāiná? (e) Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he ʻAisea 41:10-13, naʻe anga-fēfē hono fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí?
13 Neongo naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻave fakamālohí ʻaki ha ʻamanaki fakaofo, naʻá ne ʻiloʻi te nau fehangahangai mo e ngaahi pole ʻi he taimi ʻo honau fakatauʻatāiná. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻi he aʻu ko ia ki he ngataʻanga ʻo hono ʻave fakamālohi ʻa e kau Siú, ʻe hanga ʻe ha tokotaha ikuna ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga takatakaí pea fakamanamanaʻi ʻa Pāpilone. (ʻAi. 41:2-5) ʻE fiemaʻu ke hohaʻa ʻa e kau Siú? Naʻe tomuʻa ʻoange ʻe Sihova ha fakafiemālie ki hono kakaí, ʻo pehē: “ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe. ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.” (Lau ʻa e ʻAisea 41:10-13.) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki ai ʻi heʻene lea “Ko au ʻa ho ʻOtuá”? Naʻe ʻikai ke ne fakamanatu ki he kau Siú ke lotu ange kiate ia—ko e fiemaʻu ko iá naʻe hā mahino pē ia. ʻI hono kehé, naʻá ne fakamanatu kiate kinautolu naʻá ne kei kau pē mo kinautolu.—Saame 118:6.
14. Naʻe anga-fēfē hono toe fakanonga ʻe Sihova ʻa e manavahē ʻa e kau ʻave fakamālohí?
14 Naʻe toe fakanonga ʻe Sihova ʻa e manavahē ʻa e kau ʻave fakamālohí ʻaki hono fakamanatu kiate kinautolu hono mālohi mo e poto taʻefakangatangatá. Naʻá ne fakaafeʻi ʻa e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí ke nau hanga hake ki he ngaahi langi fetuʻuá. Naʻá ne tala kiate kinautolu naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakatupu ʻa e ngaahi fetuʻú ka naʻá ne toe ʻiloʻi ʻa e ngaahi fetuʻú kotoa ʻaki honau hingoá. (ʻAi. 40:25-28) Huanoa hake ai ʻa ʻene ʻiloʻi ʻa e hingoa fakafoʻituitui ʻene kau sevānití taki taha! Pea kapau ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke fakatupu ʻa e ngaahi fetuʻú, ʻoku pau pē ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke tokoniʻi hono kakaí. ʻIo, naʻe ʻikai ha ʻuhinga ke hoko ai ʻa e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí ʻo loto-moʻua pe ilifia.
15. Naʻe anga-fēfē hono teuʻi ʻe Sihova ʻa e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí ki he meʻa naʻe toka mei muʻá?
15 Naʻe toe teuʻi foki ʻe Sihova hono kakaí ki he meʻa naʻe toka mei muʻá. ʻI ha konga ki muʻa ʻo e tohi ʻa ʻAiseá, naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he puleʻangá: “Hū ki ho ngaahi loki ʻi lotó, pea tāpuni ho ngaahi matapaá. Toi ʻi ha kiʻi mōmeniti kae ʻoua ke mavahe atu ʻa e houhaú.” (ʻAi. 26:20) Ko e konga tohi ko ení naʻe ʻuluaki fakahoko nai ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe Tuʻi Kōlesi ʻa Pāpiloné. Ko ha faihisitōlia Kalisi ʻi he kuonga muʻá ʻokú ne pehē ʻi he taimi naʻe hū ai ʻa Kōlesi ki Pāpiloné naʻá ne “fai ha tuʻutuʻuni [ki heʻene kau sōtiá] ke tāmateʻi ha taha pē naʻe maʻu atu ʻi tuʻa ʻi ha matapā.” Fakaʻuta atu ki he manavahē ʻa e kakai ʻo Pāpiloné! Ka ʻoku ngalingali ko e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí naʻa nau hao koeʻuhí naʻa nau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová.
16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo hotau kahaʻú? (Sio foki ki he fakatātaá.)
16 Ko e hā ʻoku tau akó? ʻE vavé ni ke tau fehangahangai mo e fuʻu mamahi lahi taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he taimi ʻe kamata aí, ko e kakaí fakalūkufua te nau puputuʻu mo manavahētuʻu. Ka heʻikai pehē ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihova ʻa hotau ʻOtuá. Te tau tuʻu hangatonu hake, ʻi he ʻiloʻi “kuo ofi [hotau] fakahaofí.” (Luke 21:28) Naʻa mo e hanga ʻe ha kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá ʻo ʻohofi kitautolú, te tau tuʻu maʻu. ʻE ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e maluʻi fakaeʻāngelo mo e ngaahi fakahinohino fakahaofi moʻui. ʻE anga-fēfē hono fakahoko mai ʻa e ngaahi fakahinohino ko iá kiate kitautolú? ʻE fiemaʻu ke tau tatali pē ʻo sio. Kae kehe, ʻoku ngalingali te tau maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ko iá fakafou ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá. ʻI ha ʻuhinga, ʻe hoko nai eni ko hotau “ngaahi loki ʻi lotó,” ʻa ia te tau nofo malu ai. ʻE lava fēfē ke tau mateuteu ki he meʻa ʻoku toka mei muʻá? Kuo pau ke tau ʻunuʻunu ofi ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, talangofua loto-lelei ki he fakahinohino fakateokalatí, pea hoko ʻo falala pau ko Sihova ʻokú ne tataki ʻetau kautahá.—Hep. 10:24, 25; 13:17.
ʻI he fakakaukauloto ki he mālohi mo e malava ʻa Sihova ke fakahaofi kitautolú, ʻe ʻikai ke tau loto-moʻua tōtuʻa lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí (Sio ki he palakalafi 16)b
17. ʻE lava fēfē ke ke hanga kia Sihova ki ha fakafiemālie?
17 Neongo ko e kau Siu naʻe ʻave fakamālohí naʻa nau ʻi ha tuʻunga faingataʻa, naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e fakafiemālie naʻa nau fiemaʻú. Te ne fai ʻa e meʻa tatau maʻa kitautolu. Ko ia neongo pe ko e hā ʻe hoko ʻapongipongí, hokohoko atu ke hanga kia Sihova ki ha fakafiemālie. ʻIo, falala ki heʻene mohu mēsí. Tauhi ke moʻui hoʻo ʻamanakí. Manatuʻi, ʻi he hoko ʻa Sihova ko ho ʻOtuá, ʻoku halaʻatā ha meʻa ke ke manavahē ki ai.
HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha kiʻi kulupu ʻo e kaungātuí ʻoku nau fakatahataha fakataha. ʻOku nau tuipau ki he mālohi mo e malava ʻa Sihova ke maluʻi hono kakaí ʻi ha feituʻu pē ʻi he māmaní.