Me ko “Iloa ne Koutou a te Atua”—Se a la te Mea e ‵Tau o Fai Nei?
“Ko oti ne iloa ne koutou a te Atua.”—KALA. 4:9.
1. Kaia e ‵tau ei o tautali a te pailate i se fakasologa o mea e ‵tau o fai a koi tuai o eva te vakalele?
I TAIMI katoa e toka ei a pailate o fakaeva te vakalele, e isi se fakasologa o mea e sili atu i te 30 e ‵tau o āsi kae onoono muamua latou ki ei. Kafai e se tau‵tali faka‵lei latou i te fakasologa tenā a koi tuai o eva te vakalele, e fai fua ne te pailate ke tupu se fakalavelave. E iloa ne koe me ko te vaegā pailate fea e fakamalosi sāle ke fakaoti faka‵lei a mea e ‵tau o fai i te fakasologa i taimi katoa? Ko te pailate telā e atamai malosi! E mafai o manatu māmā a te pailate telā e evaeva sāle, ko fakatamala ei o āsi faka‵lei a mea kolā e ‵tau o onoono muamua ki ei i te fakasologa a koi tuai o eva te vakalele.
2. Se a te fakasologa o mea e ‵tau o iloilo aka ne Kelisiano?
2 E pelā mo te fakasologa telā ne fakaaoga ne te pailate, e mafai foki o fakaaoga ne koe se fakasologa o mea e ‵tau o fai ko te mea ke fakamautinoa aka me e se vāivāi tou fakatuanaki i te taimi e manakogina malosi i ei. Faitalia me ne fatoa papatiso koe io me ko leva ne tavini atu koe ki te Atua i tausaga e uke, e ‵tau o iloilo aka faeloa ne koe a te ‵poko o tou fakatuanaki mo tau tukuatuga ki a Ieova. A te fakatamala o iloilo faeloa ne koe a te mea tenei mo te fakamaoni, e mafai o iku atu ki te vāivāi i te feitu faka-te-agaga. E fakailoa mai te Tusi Tapu ki a tatou: “Ko te tino telā e mafaufau i a ia e tu, ke fakaeteete i a ia ma siga.”—1 Koli. 10:12.
3. Se a te mea e manakogina ke fai ne Kelisiano i Kalatia?
3 E ‵tau mo Kelisiano i Kalatia o iloilo aka a te ‵poko o te lotou fakatuanaki kae loto fakafetai ki te saolotoga faka-te-agaga ko maua ne latou. E auala i tena taulaga, ne ‵tala mai ei ne Iesu a te auala mō latou kolā e fakatuanaki ki a ia ke iloa ne latou te Atua i te toe auala fakaofoofogia—e mafai o fai latou mo tama a te Atua! (Kala. 4:9) Ke tumau i te ‵toe fesokotakiga ‵malu tenā, e ‵tau mo te kau Kalatia o ‵teke atu ki akoakoga a te kau Iutaia, kolā e fai mai me e tausi latou ki te Tulafono a Mose. Kae ko tino mai Fenua fakaa‵tea kolā e seki pilitome i loto i te fakapotopotoga ne seki ‵nofo aka eiloa mai lalo i te Tulafono! E ‵tau eiloa mo te kau Iutaia mo tino mai fenua fakaa‵tea o gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga. E ‵tau ke malama‵lama latou me e se mafai o taku amiotonugina latou e auala i te Tulafono a Mose.
MEA MUAMUA E ‵TAU O FAI KE ILOA NE TATOU TE ATUA
4, 5. Ne a pati fakatonutonu ne tuku atu ne Paulo ki te kau Kalatia, kae e fetaui ‵lei pefea a te mea tenei ki a tatou?
4 E isi se pogai ne tusi atu ei a pati fakatonutonu a te apositolo ko Paulo ki te kau Kalatia: ke puipui a Kelisiano ‵tonu i taimi katoa, ke mo a e fulitua ki muna‵tonu i te Tusi Tapu kolā ne tauloto ne latou kae toe ‵foki ki tua i mea kolā ko oti ne tiakina ne latou. Ne fakaosofia ne Ieova a te apositolo ke sē fakamalosi atu fua ki tino i loto i te fakapotopotoga i Kalatia kae ki Ana tino tapuaki katoa ke ‵tu ‵mautakitaki.
5 Se mea ‵lei ke masaua ne tatou katoa a te auala ne fakasaoloto ei tatou mai te ‵nofo pologa i te feitu faka-te-agaga kae fai mo fai se tokotasi o Molimau a Ieova. Ke fai te mea tenei, mafaufau ki fesili e lua konei: E mata, e masaua ne koe a lasaga ne fai ne koe ko te mea ke mafai koe o papatiso? E mata, e masaua ne koe te auala ne iloa ei ne koe te Atua mo te auala ne iloa ei koe ne te Atua, kae maua i ei a te saolotoga tonu i te feitu faka-te-agaga?
6. Se a te fakasologa o mea ka mafau‵fau tatou ki ei?
6 E iva auala ne tau‵tali tatou i ei i te kamataga. E fai a auala konā e pelā me se fakasologa o mea faka-te-agaga kolā e ‵tau o fai kae maua i te pokisi “Lasaga Kolā e ‵Tau o Fai ke Oko Atu Tatou ki te Papatisoga Kae Tumau i te Gasolo ki Mua.” A te fakamasaua mai faeloa ki a tatou eiloa a auala e iva konei ka fakamalosi aka ei tatou ke mo a e toe ‵foki ki tua i mea o te lalolagi. E pelā mo te mea e fai ne te pailate atamai a koi tuai o eva te vakalele, ka fesoasoani atu foki ki a koe a te iloilo faeloa o te fakasologa o mea faka-te-agaga kolā e ‵tau o fai ke tumau koe i te tavini atu mo te fakamaoni.
A LATOU KOLĀ E ILOA NE TE ATUA E GA‵SOLO FAELOA KI MUA I TE FEITU FAKA-TE-AGAGA
7. Ne a pati aoga masani e ‵tau o tau‵tali tatou i ei, kae kaia?
7 A te fakasologa a te pailate e fakamasaua atu ki tou tagata me e isi se auala telā e ‵tau o tautali faka‵lei a ia ki ei a koi tuai o eva te vakalele. E mafai foki o iloilo faeloa ne tatou a tatou eiloa mo te auala ne tau‵tali tatou i ei talu mai te taimi ne papatiso ei tatou. Ne tusi atu a Paulo ki a Timoteo: “Tausi faeloa ki pati aoga masani kolā ne lagona ne koe mai i a au mo te fakatuanaki mo te alofa kolā ne māfua mai i te ‵kau fakatasi mo Keliso Iesu.” (2 Timo. 1:13) A “pati aoga masani” konā e maua i te Muna a te Atua. (1 Timo. 6:3) E pelā mo te lomiga faigofie a te tino ‵lomi ata e tuku mai i ei ki a tatou se ata kātoa, e tuku mai foki i ‘muna‵tonu aoga masani’ se fakasologa loa o mea kolā e manako a Ieova ke tau‵tali tatou i ei. Nei la, ke ‵kilo aka tatou ki mea kolā ne tau‵tali tatou i ei ke oko ki ‵tou papatisoga, kae onoono aka me e tau‵tali fakapilipili atu tatou ki muna‵tonu aoga konā me ikai.
8, 9. (a) Kaia e ‵tau ei o ‵tupu aka faeloa tatou i te iloaga mo te fakatuanaki? (e) Fakamatala mai a te tāua o te gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga mo te pogai e ‵tau ei o fai faeloa penā.
8 A te mea muamua i ‵tou fakasologa ko te manakoga ke maua te iloaga. Mai konā, ko mafai ei o ati aka ne tatou a te fakatuanaki. Kae ‵tau eiloa o ga‵solo faeloa tatou ki mua i feitu e lua konā. (2 Tesa. 1:3) E aofia i te gasolo ki mua a te faiga o ‵fuliga. “Ke tupu aka” e fakauiga eiloa ki te fakaopoopo, ke fakalasi. Tela la, mai tua o te papatisoga, e ‵tau o ati aka faeloa ne tatou a ‵tou feitu faka-te-agaga ko te mea ke sē vāivāi a ‵tou gasolo ki mua.
9 E mafai o fakatusa ne tatou a ‵tou gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga ki te tupuakaga o se lakau. Kāti e fakaofoofogia māfai e tupu aka se lakau kae maluga ‵ki, maise eiloa māfai e ma‵losi ana aka. Pelā me se fakaakoakoga, a nisi alasi ‵gali o Lepanona e mafai o oko ki te maluga o se fale e 12 ana fogāfale kae ko ana aka e ma‵losi kae ‵poko kae ko tena tafito e nofo ki te 40 futu (12 m) te lasi. (Pese. 5:15) Kafai ko se gasolo ki luga a te lakau, koi tupu aka eiloa te lakau kae ko faigata ke lavea a te tupuakaga. I te fia tausaga e ola ei, e gasolo aka eiloa o lasi te tafito kae ko ana aka ko gasolo loa o ‵poko ki lalo kae salalau, kae ko gasolo aka eiloa o makeke a te lakau. E penā foki te gasolo ki mua o se Kelisiano i te feitu faka-te-agaga. I te taimi muamua ne fai ei ‵tou akoga faka-te-Tusi Tapu, kāti ne gasolo vave tatou ki mua i te feitu faka-te-agaga kae oti aka, papatiso ei. E lavea mai ne tino i loto i te fakapotopotoga a te ‵tou ga‵solo ki mua. Kāti e fai tatou pelā me se paenia io me maua a nisi tauliaga. I tausaga mai tua ifo, kāti ko sē lavea malosi a te gasolo faeloa o tatou ki mua i te feitu faka-te-agaga. E tigā te feitu tenā, koi manakogina eiloa ke ‵tupu aka tatou i te fakatuanaki mo te iloaga “ke fai tatou pelā me se tagata ko matua ‵lei, ko te mea ke katoatoa tena matua ‵lei e pelā mo Keliso.” (Efe. 4:13) Tela la, kafai e ga‵solo tatou ki mua e pelā me ne Kelisiano ma‵tua, ko ‵pau tatou mo se tamā fuaga telā e tupu aka ke fai mo fai se lakau malosi.
10. Kaia e ‵tau ei mo Kelisiano ma‵tua o ga‵solo faeloa ki mua i te munatonu?
10 Kae e se ‵tau o gata i konā a te gasolo o tatou ki mua. E manakogina ke fakalauefa atu ‵tou iloaga kae fai ke ‵poko ‵tou fakatuanaki. I te auala tenā e gasolo aka ei o ‵lave malosi ‵tou aka i te Muna a te Atua. (Faata. 12:3) I loto i te fakapotopotoga Kelisiano, e tokouke a taina mo tuagane ko oti ne fai ne latou a te mea tenā. Pelā me se fakaakoakoga, ne fai mai te taina e tokotasi telā ko oti ne fai pelā me se toeaina i tausaga e sili atu i te 30 me koi gasolo eiloa a ia ki mua i te feitu faka-te-agaga. Ana muna: “Ne gasolo aka eiloa o malosi toku loto fakafetai ki te Tusi Tapu. E maua faeloa ne au a avanoaga ‵fou ke fakagalue a fakatakitakiga mai te Tusi Tapu mo tulafono i auala kese‵kese. Ne gasolo aka foki a toku loto fiafia ki te galuega talai.”
FAKAMALOSI AKA TOU VA FAKATAUGASOA MO TE ATUA
11. E mafai pefea o iloa ‵lei ne tatou a Ieova?
11 E aofia foki i ‵tou gasolo ki mua a te fakapili‵pili atu ki a Ieova e pelā me ko ‵tou Taugasoa mo ‵tou Tamana. E manako a ia ke maua ne tatou a te lagonaga i a tatou e taliagina. E manako a ia ke iloa ne tatou i a tatou e alofagina kae puipuiginae pelā eiloa mo lagonaga o se tamaliki māfai e ‵sai atu ana mātua atafai io me ko tatou māfai e fetaui mo se taugasoa tonu kae alofa fakamaoni. E pelā mo te mea e manako koe ki ei, a te fesokotakiga ‵pili tenei mo Ieova e se ati aka fua i te po e tasi. E ‵tau o lava te taimi ke iloa kae a‵lofa atu tatou ki a ia. Tela la, ko te mea ke iloa ‵lei ne tatou a Ieova, ke fakaavanoa ne tatou ne taimi e lava o fai‵tau ki tena Muna i aso katoa. Ke faitau foki ki lōmiga takitasi o Te Faleleoleo Maluga mo te Awake! e penā foki mo nisi lōmiga faka-te-Tusi Tapu.
12. Se a te mea e ‵tau o fai ne tatou ko te mea ke iloa tatou ne Ieova?
12 A taugasoa o te Atua e ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga e auala i olotou ‵talo mo te ‵lei o te ‵kaufakatasi mo te fakapotopotoga. (Faitau te Malaki 3:16.) A Ieova “e lagona ne ia ki ana taliga olotou ‵talo.” (1 Pe. 3:12) E pelā me se mātua alofa, e saga mai eiloa a Ieova ki ‵tou ‵talo kolā e fai atu mō se fesoasoani. Tela la, e ‵tau eiloa mo tatou o “‵talo faeloa.” (Lo. 12:12) E se mafai o tumau tatou e pelā me ne Kelisiano ma‵tua māfai e se fesoasoani mai te Atua. Ko tō faiga‵ta a fakamalosiga o te olaga tenei ke ‵teke atu ki ei io me fakatakavale ne tatou. Kafai e fakagata te ‵talo atu faeloa o tatou, ka sē maua ne tatou a fakamalosiga kolā e fia tuku mai ne te Atua ki a tatou. E mata, e lotomalie koe ki au ‵talo e fai, io me e manakogina ke tai faka‵lei aka?—Iele. 16:19.
13. Kaia e tāua ei a te ‵kaufakatasi mo taina mo tuagane ki te gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga?
13 E fiafia a Ieova ki tino katoa kolā e “faka‵lafi atu ki a ia”; tela la, kafai foki ko oti ne iloa ne tatou te Atua, e ‵tau o tumau tatou i te ‵kaufakatasi faeloa ki te fakapotopotoga mo nisi tino kolā e iloa ne latou a ia. (Nau. 1:7, NW) Ona ko te masei o te lalolagi, se mea poto ke ‵kaufakatasi tatou mo ‵tou taina mo tuagane kae fakatau fakama‵losi. Kae ne a mea aoga e maua mai i ei? Ka maua ne koe a tino taki tokotasi i loto i te fakapotopotoga e fakamalosi atu ki a koe “ke fakatau a‵lofa kae fai a mea ‵lei.” (Epe. 10:24, 25) A te alofa masani telā ne tusi atu ne Paulo ki te kau Epelu e manakogina i ei se kautaina, se fakapotopotoga o tino tapuaki kolā e ‵pau a mea e mafau‵fau ki ei. E aofia i te fakaasiatuga o te vaegā alofa tenei a te ga‵lue fakatasi mo nisi Kelisiano. Tela la, e ‵tau eiloa mo koe o kau faeloa ki fakatasiga kae taumafai ke fai au tali.
14. E fai pefea a te salamō kae ‵fuli mai mo fai se mea telā e ‵tau o fai faeloa?
14 A te fai o tatou mo fai se Kelisiano e fakalagolago ki te salamō mo te ‵fuli mai, io me ‵fuli kea‵tea mai ‵tou agasala. A te salamō, se mea telā e ‵tau o fai faeloa. Pelā me ne tino sē ‵lei katoatoa, koi fakatalitali mai eiloa te agasala ki a tatou. (Lo. 3:9, 10; 6:12-14) Ke tumau tatou i te matapula‵pula, kae ke sē faka‵kivi ‵tou mata ki ‵tou vāivāiga. Se mea fakafiafia, me koi kufaki eiloa a Ieova i te taimi tenei koi taumafai ei tatou o ‵teke atu ki ‵tou vāivāiga kae fai a ‵fuliga kolā e manakogina. (Fili. 2:12; 2 Pe. 3:9) Fakaaoga faka‵lei ‵tou taimi mo ‵tou malosi kae ‵fuli kea‵tea mai manakoga kaimanako. E tusi mai se tuagane e tokotasi: “Ne puti aka au i loto i te munatonu, e ui i ei, ne tupu aka kae ne ‵kese taku kilokiloga e uiga ki a Ieova. Ne mataku malosi au i a ia, kae ne manatu aka au me ka se mafai ne au o fakafiafia atu ki a ia.” E seki leva, kae iloa aka ne te tuagane tenei i a ia ko “vāivāi i te feitu faka-te-agaga” ona ko nāi mea ‵se ne fai ne ia. “E se fakauiga i ei me ne seki alofa au ki a Ieova,” e fai mai tou fafine, “kae ona ko te sē iloa tonu ne au a ia. Mai tua ifo o aku ‵talo e uke ne fai, kamata ei au o toe ‵fuli mai.” Ne toe fai mai tou fafine: “Ne iloa aka ne au i a Ieova ne ‵taki ne ia au e pelā me se tamaliki, ne fesoasoani mai ke manumalo au i fakalavelave takitasi, kae fakaasi mai ki a au a te mea e ‵tau o fai ne au.”
15. Se a te mea e lavea ne Iesu mo tena Tamana?
15 “Takutaku atu faeloa ki tino” a te tala ‵lei. Ne fai atu ne te agelu a te Atua a pati konei ki a Petelu mo nisi apositolo mai tua o te faka‵saoga fakavavega o latou mai te falepuipui. (Galu. 5:19-21) Ao, a te ‵kau atu o tatou ki te galuega talai i vaiaso katoa ko te suā mea i luga i ‵tou fakasologa telā e ‵tau o onoono faeloa tatou ki ei. E lavea ne Iesu mo tena Tamana a ‵tou fakatuanaki mo ‵tou mea e fai i te galuega talai. (Faka. 2:19) Muna a se toeaina telā ne sae mai i se palakalafa mai mua atu: “E ‵tau o fai te galuega talai mo fai se vaega lasi o ‵tou olaga.”
16. Kaia e ‵lei ei ke mafau‵fau faeloa tatou ki ‵tou tukuatuga ki a Ieova?
16 Mafaufau faeloa ki ‵tou tukuatuga. A te ‵toe kope tāua e maua ne tatou ko te ‵tou fesokotakiga mo Ieova. E iloa ne ia ana tino katoa. (Faitau te Isaia 44:5.) Onoono aka me e pefea te ‵lei mo te pili o tou fesokotakiga mo Ieova e auala i te ‵talo. I tafa i ei, ke masaua ne koe a te po o te masina ne papatiso ei koe. E fakamasaua atu foki ne te mea tenei me i tau papatisoga e fakamailoga ki ei a te ‵toe fakaikuga tāua ne fai ne koe i tou olaga.
FAKAPILIPILI ATU FAELOA KI A IEOVA E AUALA I TE KUFAKI
17. Kaia e manakogina ei te kufaki ko te mea ke pili faeloa tatou ki a Ieova?
17 I tena tusi ki te kau Kalatia, ne faka‵mafa atu ne Paulo a te manakoga ke kufaki. (Kala. 6:9) E tāua foki a te mea tenei ki te Kelisiano i aso nei. Ka fepaki koe mo tofotofoga, kae ka fesoasoani atu a Ieova ki a koe. Ke ‵talo faeloa mō te agaga tapu. Ka maua ne koe te fakatapūga me ka sui ne ia a te fanoanoa ki te fiafia, kae ko te tigāina ki te filemu. (Mata. 7:7-11) Mafaufau ki te mea tenei: Kafai a Ieova e atafai ki manu, e pefea te lasi o tena atafai ki a koe telā e alofa atu ki a ia kae ko oti ne tuku atu ne koe a koe eiloa ki a ia? (Mata. 10:29-31) Faitalia me ne a fakalavelave e fepaki mo koe, ke mo a eiloa e foki koe ki tua, ke mo a eiloa koe e ‵fiu vave. Ko oko eiloa i te manuia o tatou me i a tatou e iloa ne Ieova!
18. Me ko “iloa ne koutou te Atua,” se a la te mea e manako koe o fai nei?
18 Tela la, kafai ne fatoa iloa ne koe te Atua kae papatiso, se a la te mea e ‵tau o fai nei ne koe? Tumau i te taumafai ke iloa ‵lei ne koe a Ieova, kae gasolo ki mua ke matua ‵lei i te feitu faka-te-agaga. Kae kafai koe ko leva ne papatiso i tausaga e uke, se a la te mea e ‵tau o fai nei ne koe? E ‵tau foki mo koe o tumau i te fakalauefa kae fai ke ‵loto tou iloa e uiga ki a Ieova. Ke mo a eiloa e mafau‵fau tatou me ko iloa ‵lei ne tatou a ia. I lō te mafaufau penā, e ‵tau mo tatou katoa o toe iloilo aka ‵tou fakasologa o mea faka-te-agaga i taimi katoa ko te mea ke mautinoa i a tatou me e ga‵solo faeloa tatou ki mua i ‵tou fesokotakiga mo te ‵tou Tamana, Taugasoa, mo te Atua alofa, ko Ieova.—Faitau te 2 Kolinito 13:5, 6.