Fakamafanafana Atu ki Nisi Tino—Ko te Mea ke Fakamafanafanagina Koe
Ona ko te sē ‵lei katoatoa, ko oti ne maua ne tatou katoa se masaki, kae ko nisi tino ne ma‵saki malosi. Kafai ko fe‵paki tatou mo tulaga faiga‵ta penā, e mafai pefea o fakafesagai atu tatou ki ei?
E tasi te fesoasoani tāua e mafai ei o fakafesagai atu tatou ki tulaga faiga‵ta ko te fakamafanafanaga telā e maua ne tatou mai i te kāiga, taugasoa, mo taina tali‵tonu.
A pati atafai kae alofa a se taugasoa e mafai o fai pelā me se sinu e faka‵lei kae fakamalosi aka ei tatou. (Faata. 16:24; 18:24; 25:11) Kae ko Kelisiano ‵tonu e se mafau‵fau ke maua fua ne latou a fakamafanafanaga. E taumafai latou o “fakamafanafana atu . . . ki nisi tino kolā e pokotia i so se puapuaga e auala i fakamafanafanaga kolā e maua ne [latou] mai te Atua.” (2 Koli. 1:4; Luka 6:31) A Antonio, se ovasia o te atufenua i Mexico, se tokotasi telā ne fepaki mo se mea penei.
I te taimi ne iloa aka ei me i tou tagata ko maua ne te lymphoma, se vaega o te kenisa o te toto, ne tigāina ‵ki eiloa a Antonio. Kae koi taumafai eiloa tou tagata o taofiofi ana lagona sē ‵lei. E pefea la? Mai te taumafai ke masaua a pese o te Malo kae usu ne ia ko te mea ke fakalogologo a ia ki ei kae mafaufau ‵loto ki uiga o pati. A te ‵talo ki luga mo te faitau ki te Tusi Tapu ne fai foki mo fakamafanafanaga lasi.
Ko iloa nei ne Antonio, me i tena toe fesoasoani lasi eiloa e tasi ne maua mai i taina mo tuagane. Muna a tou tagata: “I te taimi ne manava‵se ei māua mo taku avaga, ne fakamolemole atu māua ki se kāiga telā se toeaina i te fakapotopotoga ke vau ke ‵talo fakatasi mo māua. Ne fakamafanafana kae fakafilemu māua ne te mea tenei. A te tonuga loa,” ne toe fai mai tou tagata, “fakafetai ki te ‵lago mai o te motou kāiga mo ‵tou taina faka-te-agaga, me i se taimi toetoe fua ne mafai ei o manumalo māua i lagonaga sē ‵lei.” Ko oko eiloa i te loto fakafetai o tou tagata me ne maua ne ia ne taugasoa a‵lofa kae atafai penā!
A te suā fesoasoani e mafai o maua i taimi fanoa‵noa ko te agaga tapu telā ne folafola mai. Ne fai mai te apositolo ko Petelu me i te agaga tapu o te Atua se “meaalofa . . . e aunoa mo se ‵togi.” (Galu. 2:38) Ne fakatalitonu mai a te mea tenā i te fakaekega o tino e tokouke ki te agaga tapu i te Penitekoso 33 T.A. E ui eiloa ne fakasino atu ki te kau fakaekegina, e mafai eiloa o maua ne tatou katoa a te agaga tapu. E seai se gatamaiga o te tukumaiga o te meaalofa tenei, tela la, kaia e se fakamolemole ‵soko atu ei koe ke maua ne koe?—Isa. 40:28-31.
KE FAKAASI ATU TE FIAFIA TONU KI A LATOU KOLĀ E TIGĀINA
Ne kufaki a te apositolo ko Paulo i mea faiga‵ta e uke, ke oko foki ki te fakafesagai atu ki te mate i nisi taimi. (2 Koli. 1:8-10) E ui i ei, e seai eiloa se manavase o Paulo ki tena ola. Ne fakamafanafana atu ki tou tagata i te iloaga ne ia me i te Atua e ‵lago atu ki a ia. Ne tusi mai a ia: “Ke vikia te Atua telā ko te Tamana o te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso, te Tamana o te alofa fakamagalo. Ko ia foki ko te Atua o fakamafanafanaga katoa, kae e fakamafanafana mai a ia ki a tatou i ‵tou puapuaga katoa.” (2 Koli. 1:3, 4) Ne seki talia ne Paulo ke fakavāivāi atu ana fakalavelave ki a ia. I lō te fai penā, ne fesoasoani atu a mea faiga‵ta kolā ne kufaki a ia i ei ke ati aka ne ia se loto malamalama, ko te mea ke toka ‵lei a ia o fakamafanafana atu ki nisi tino i taimi kolā e ma‵nako latou ki ei.
Mai tua ifo i te ‵leiga o tena masaki, ne mafai ne Antonio, telā ne taku atu muamua, o toe foki ki tena galuega. Ne fakaasi atu faeloa ne tou tagata a tena fiafia ki ana taina mo tuagane, kae nei la, ko fai ne lāua mo tena avaga se taumafaiga fakapito ke āsi kae fakamalosi atu ki tino ma‵saki. Pelā me se fakaakoakoga, i te otiga ne āsi atu ki se Kelisiano e tokotasi telā ne taua atu ki se masaki faigata ‵ki, ne iloa aka ne Antonio me i te taina tenei e se fia fano ki fakatasiga. “E se fakauiga i ei me i tou tagata e se alofa ki a Ieova io me ko te kau taina,” e fakamatala mai a Antonio, “ne fai ne te masaki ke sē ‵lei ana lagonaga kae mafaufau i a ia ko sē aoga.”
E tasi te mea ne fai ne Antonio ke fakamalosi aka ei te taina masaki ko te fakamolemole atu ki tou tagata ke fai ne ia te ‵talo i se maopoopoga ne fai. E ui eiloa e se ‵lei a lagonaga o te taina, ne lotomalie eiloa tou tagata ke fai ne ia te ‵talo. Muna a Antonio: Ne gali te ‵talo a tou tagata kae fakamuli ifo, ne ‵lei ana lagonaga. Ne toe maua ne ia se lagonaga i a ia ko toe aoga.”
Ao, faitalia me e pefea te lasi io me ko te foliki o te fakalavelave, e iloa ne tatou katoa o fakafesagai atu ki nisi vaegā logo‵maega. Kae e pelā mo muna a Paulo, e fesoasoani mai a te mea tenei ke mafai ne tatou o fakamafanafana atu ki nisi tino i taimi kolā e ma‵nako latou ki ei. Tela la, ke mafau‵fau tatou ki logo‵maega o taina mo tuagane Kelisiano kae fakaakoako ki ‵tou Atua, ko Ieova, mai te fakamafanafana atu ki nisi tino.