“I a Koutou ne Taina”
“E se ‵tau koutou o taku katoa ki ‘Faiakoga,’ me i a koutou ne taina, kae tokotasi fua te otou Faiakoga.”—MATAIO 23:8.
1. Se a te mataupu telā e aogā ke mafau‵fau tatou ki ei?
“KO OI e ‵tau o fakaaloalo malosi atu ki ei, se misionale io me se tino Peteli?” ko te fesili telā ne fai atu fua ne se fafine Kelisiano mai se fenua i Asia ki se misionale mai Ausetalia. Ne fia iloa ne ia me ko oi te tino e ‵tau o sili atu te fakaaloalo ki ei, se misionale mai se isi fenua, io me ko te faifeau mai tena fenua telā e galue i te ofisa lagolago o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga. Ne poi malosi te misionale i te tamā fesili tenā, me e fakaasi mai i ei a tuu kolā e fakavasega aka i ei a tino. Kae ko te fesili me ko oi e sili atu e māfua mai eiloa i te manakoga ke iloa aka me se a te tulaga o te tino e uiga ki tena maluga mo tena malosi.
2. E ‵tau o fai pefea te ‵tou kilokiloga ki ‵tou taina tapuaki?
2 E se se mea fou ke manavase ki vaegā mea konā. Ne kinau faeloa a soko o Iesu me ko oi te tino telā e sili atu i a latou. (Mataio 20:20-24; Maleko 9:33-37; Luka 22:24-27) Ne ‵nofo atu foki latou i se atufenua telā e fakatāua malosi i ei te tulaga o te tino, i te Lotu Iutaia i te senitenali muamua. Ne mafaufau eiloa a Iesu ki te amioga tenā, kae ne fakatonu atu penei a ia ki ana soko: “E se ‵tau koutou o taku katoa ki ‘Faiakoga,’ me i a koutou ne taina, kae tokotasi fua te otou Faiakoga.” (Mataio 23:8) A te tofi faka-te-lotu pelā mo te “Faiakoga” io me ko te “Lapi,” “e fakamalosi aka i ei te fakamatamata mo te fia maluga i tino kolā e maua ne latou te tofi tenā, te loto masei mo te mā sāle i tino kolā e seki maua ne latou; kae ko uiga katoa kolā e fakaasi mai i ei e se fetaui eiloa mo ‘akoakoga faigo‵fie kolā e maua mai i a Keliso,’ ” ko pati a te tino poto i te Tusi Tapu ko Albert Barnes. A te ‵tonuga loa, e se fakaigoa ne Kelisiano olotou ovasia pelā me ne “Toeaina . . . ,” me e se fakaaogā ne latou te pati “toeaina” e pelā me se tofi maluga. (Iopu 32:21, 22) Kae i te suā feitu, e āva atu a toeaina kolā e faka‵logo ki te uiga tonu o pati fakatonutonu a Iesu ki nisi tino i te fakapotopotoga, e pelā eiloa mo te āva atu o Ieova ki ana tino fakamaoni kolā e tapuaki atu ki a ia, mo te āva atu foki o Iesu Keliso ki ana soko fakamaoni.
Te Fakaakoakoga a Ieova mo Iesu
3. Ne āva atu pefea a Ieova ki agelu kolā ne faite ne ia?
3 E tiga eiloa e fai a Ieova mo fai “te pule tafasili,” talu mai te kamataga ne āva sāle atu ei a ia ki ana tino kolā ne faite ne ia me ne aofia ne ia latou i ana galuega me ne avatu sāle ne ia a galuega ke fai ne latou. (Salamo 83:18) I te taimi ne faite ei ne ia te tino muamua, ne aofia ne Ieova a tena Afutasi e pelā me “se tagata poto i te fakatutu” i te faiga o te galuega tenā. (Faataoto 8:27-30; Kenese 1:26) Ne ‵kami foki ne Ieova ana agelu faka-te-lagi ke fakaasi mai olotou manatu e uiga ki te auala e ‵tau ei o tamate te tupu masei ko Aapo, i te taimi ne fakaiku aka ei ne Ieova ke fai penā.—1 Tupu 22:19-23.
4, 5. E āva mai pefea a Ieova ki tino kolā ne faite ne ia?
4 E pule mai a Ieova e pelā me ko te Pule Tafasili i te Maluga i kogā koga katoa. (Teutelonome 3:24) E se fai pelā me e ‵tau o ‵sala aka ne ia a manatu o tino. Kae e fai pelā me e punou ifo a ia ki lalo, ke onoono a ia ki tino. Ne usu atu penei te faisalamo: “E seai se tino e fakatusa ki ei te Aliki te tou Atua. E nofo a ia i koga ma‵luga, kae punou ifo a ia ke lavea ne ia te lagi mo te lalolagi. E avake ne ia a te tino mativa mai tena olaga masei.”—Salamo 113:5-8.
5 A koi tuai o ‵ta fakapalele Sotoma mo Komolo, ne fakalogologo a Ieova ki fesili a Apelaamo kae ne faka‵noga aka i ei te manavase o tou tagata. (Kenese 18:23-33) E tiga eiloa ne iloa ‵lei ne Ieova a mea kolā ne fakamolemole a Apelaamo ki ei, ne fakalogologo a ia mo te kufaki ki a Apelaamo kae ne talia foki ne ia ana manatu.
6. Ne a mea ne iku mai ona ko te āva atu o Ieova i te taimi ne fai ei ne Sapakuka tena fesili?
6 Ne fakalogologo foki a Ieova ki a Sapakuka, telā ne fesili atu penei: “Te Aliki, afea e fakalogo mai ei koe ki aku talosaga mō se fesoasoani?” E mata, ne manatu aka a Ieova me ne toa atu te fesili tenā ki tena pulega? Ikai, ne manatu aka me e ‵lei a fesili konā a Sapakuka, kae ne fakaasi atu i ei ne ia tena fuafuaga ke fakaaogā te kau Papelonia ke fakaoko atu ana fakamasinoga. Ne fakatalitonu atu a ia ki te pelofeta tenā me ‘e taunu eiloa a mea kolā ne folafola atu ne ia.’ (Sapakuka 1:1, 2, 5, 6, 13, 14; 2:2, 3) Ne āva atu a Ieova ki te pelofeta tenā, mai i tena saga tonu atu ki a Sapakuka mo tena tali atu ki a ia. Ona ko te mea tenā, ne toe fiafia te pelofeta fanoanoa tenā, me ne talitonu katoatoa a ia ki te Atua o tena fakaolataga. E fakaasi mai te mea tenā i te tusi mai te Atua ko Sapakuka telā e fakamalosi aka ei te ‵tou fakatuaga ki a Ieova i aso nei.—Sapakuka 3:18, 19.
7. Kaia ne tāua ei a te tulaga o Petelu i te Penitekoso i te 33 T.A.?
7 Ne fai ne Iesu Keliso te suā fakaakoakoga ‵lei o te āva atu ki nisi tino. Ne fai atu a Iesu ki ana soko me i “so se tino e fakafiti ne ia a au i mua o tino, e fakafiti foki ne au a ia i mua o toku Tamana i te lagi.” (Mataio 10:32, 33) I te po telā ne fakalata ei a ia, ne ‵tele kea‵tea ana soko katoa, kae ne fakafiti fakatolu ne te apositolo ko Petelu a ia. (Mataio 26:34, 35, 69-75) Ne seki kilo atu fua a Iesu ki foliga i tua, kae ne amanaia a ia ki tinā lagonaga ‵tonu o Petelu, ko tena salamō tonu. (Luka 22:61, 62) I te 51 fua aso mai tua ifo i ei, ne fakaaloalo atu Keliso ki te apositolo salamō tenā mai i te talia ne ia ke sui ne Petelu a soko e toko 120 o Iesu i te aso o te Penitekoso kae ne fakaaogā i ei ne ia te kī muamua o “ki o te Malo o te lagi.” (Mataio 16:19; Galuega 2:14-40) Ne tuku atu te avanoaga ki a Petelu ‘ke toe mafuli mai, kae ke fakamalosi atu ne ia ana taina.’—Luka 22:31-33.
Ke Āva Atu ki Nisi Tino i te Kāiga
8, 9. I te āva atu o se tagata ki tena avaga, e mafai pefea ne ia o fakaakoako atu ki a Ieova mo Iesu?
8 Se mea ‵lei ke na fakaakoako atu a tāgata a‵vaga mo mātua ki a Ieova mo Iesu Keliso i te fakaaogāga o olotou pulega mai te Atua. Ne fakamalosi mai penei Petelu: “A koutou e tagata, i te otou ‵nofo tasi mo otou avaga, e ‵tau o iloa ne koutou me vaivai latou; tela la, e ‵tau mo koe o atafai ki ei mo te ava.” (1 Petelu 3:7) Ke mafaufau koe pelā me e puke koe ki se ipu kele telā e ma‵fāgofie, e faigofie atu ke ma‵fā i lō te ipu lakau. Ka sili atu tou fakaeteete i ei, i ne? E mafai ne se tagata avaga o fai penā mai i te fakaakoako atu ki a Ieova, kae ke fakalogologo muamua a ia ki manatu o tena avaga a koi tuai o fai ne ia a tonu mō te kāiga. Masaua la, me ne fakamāumāu ne Ieova se taimi ke fakatalitonu atu ki a Apelaamo. Ona ko te sē ‵lei katoatoa, kāti e se matea atu ne te tagata avaga a feitu katoa o te fakalavelave. Tela la, se mea ‵lei ke na āva atu a ia ki tena avaga mai i te mafaufau faka‵lei ki ana manatu, i ne?
9 I fenua kolā e mautakitaki i ei te tulaga pule o te tagata, e ‵tau o masaua ne te tagata avaga me kāti ka faigata ‵ki eiloa ki tena avaga ke taku mai ana lagonaga ‵loto. Ke na fakaakoako atu ki faifaiga a Iesu Keliso i te lalolagi nei ki ana soko, kolā ne fai fakamuli mo fai se vaega o te potukau e pelā me ko tena avaga. Ne fakapelepele atu a ia ki a latou, ne masaua foki ne ia olotou vāivāiga i te feitu faka-te-foitino mo te feitu faka-te-agaga, a koi tuai o taku atu ne latou olotou manakoga. (Maleko 6:31; Ioane 16:12, 13; Efeso 5:28-30) E se gata fua i konā, ke na onoono faka‵lei ki mea kolā e fai ne tau avaga mō koe mo tou kāiga, kae ke na fakaasi atu tou loto fakafetai i au pati mo au faiga. Ne fakafetai, ne fakamālō, kae ne fakamanuia atu foki a Ieova mo Iesu ki nisi tino ‵lei. (1 Tupu 3:10-14; Iopu 42:12-15; Maleko 12:41-44; Ioane 12:3-8) Ne fai mai penei se fafine Kelisiano mai Asia i te taimi ne fatoā fai ei tena avaga mo fai se Molimau a Ieova: “Muamua eiloa, ne masani o sasale atu taku avaga i oku mua malie, kae ne tuku fua ne ia ke sau aka ne au a mea katoa. Nei la, e sau aka ne ia a taga, kae e fakafetai mai foki e uiga ki mea kolā e fai sāle ne au i te fale!” E fesoasoani malosi atu a pati fakafetai mai te loto ki tau avaga ke manatu aka a ia me e amanaia atu koe ki a ia.—Faataoto 31:28.
10, 11. Ne a mea e mafai o maua ne mātua mai i te fakaakoakoga ‵lei a Ieova i ana faifaiga ki te fenua fakalogogatā ko Isalaelu?
10 E ‵tau foki o fakaakoako atu a mātua ki te Atua i faifaiga ki olotou tama‵liki, kae maise eiloa māfai e polopoloki atu ki a latou. Ne fakailoa atu ne Ieova ki tino Isalaelu mo tino Iutaia ke na ‵fuli mai i olotou auala ma‵sei, kae “ne loto ma‵keke eiloa latou.” (2 Tupu 17:13-15) “A muna katoa [a te kau Isalaelu] ko te ‵loi faeloa; e seai eiloa se muna tonu i olotou muna ne fai.” Kāti e ma‵natu aka a nisi mātua e tokouke me e penā eiloa amioga a olotou tama‵liki. Ne “tofotofo sale faeloa ne [te kau Isalaelu] te Atua,” kae ne fakalogo‵mae atu ki a ia. “Ka ko te Atua ne alofa faeloa ki ona tino. Ne fakamagalo ne ia olotou agasala, kae ne seki fakamalaia foki ne ia latou.”—Salamo 78:36-41.
11 Ne fakamolemole atu penei a Ieova ki te kau Isalaelu: “Ka taumafai nei tatou o fakatoka te mataupu tenei e feagai mo tatou. . . . E ui eiloa i a koutou ko oko eiloa i te lailai, kae ka fulu ne au koutou ke kena pela me ne vulu.” (Isaia 1:18) E tiga eiloa ne seki ‵se a Ieova, ne ‵kami mai ne ia te fenua fakalogogatā ke o‵mai ke fakatonutonu aka olotou faifaiga. Ko tafaga la te gali o te manatu tenā ke fakaakoako ki ei a mātua i faifaiga ki olotou tama‵liki! Kafai e isi se fakalavelave, ke na fakaasi atu te āva ki a latou mai i te fakalogologo ki olotou fakamatalaga e uiga ki te fakalavelave tenā, kae ke na fakatalitonu atu ki a latou a pogai e ‵tau ei o fai ne latou a ‵fuliga.
12. (a) Kaia e ‵tau ei o fakaeteete tatou ke mo a ma silia atu te ‵tou āva ki ‵tou tama‵liki i lō Ieova? (e) Ne a mea e ‵tau o fai ko te mea ke fakaasi atu te āva ki ‵tou tama‵liki māfai ko polopoloki ne tatou a latou?
12 E tonu, i nisi taimi e ‵tau ei o polopoloki malosi atu ki tama‵liki. E se ma‵nako mātua ke fai latou pelā mo Eli, telā ‘ne fakasili ne ia ana tama i lō Ieova.’ (1 Samuelu 2:29) Kae faitalia te feitu tenā, e ‵tau o iloa ne talavou me e māfua mai a polopolokiga konā i te alofa. E ‵tau o iloa ne latou me e a‵lofa tonu olotou mātua ki a latou. Ne fakamalosi atu penei a Paulo ki tamana: “Sa fakaitaitagina otou tamaliki, kae ke puti ake i te olaga ‵lei mo akoakoga faka-Kelisiano.” (Efeso 6:4) E tiga eiloa e isi se pulega a tamana, e faka‵mafa mai i konei te manatu me e ‵tau o fakaasi atu ne te tamana a te āva ki ana tama, mai i te sē fakaitaita atu ki a latou i faifaiga fakasauā. E tonu, e ‵tau o fakamāumāu ne mātua a taimi mo taumafaiga ke fakaasi atu ei te āva ki olotou tama‵liki, kae e aogā ‵ki eiloa so se mea faigata e ‵tau o fai i ei.
13. Se a te kilokiloga a te Tusi Tapu ki tino ma‵tua i te kāiga?
13 E se ‵tau o gata te āva atu ki tino i te kāiga i te āva atu fua ki te avaga a se tino mo ana tama‵liki. “Kafai ko matua koe, ke na fakalogo koe ki au tama‵liki,” ko te tugāpati faka-Tiapani. E fakauiga i ei me e se ‵tau o pule malosi atu a mātua ma‵tua ki olotou tama‵liki, kae e ‵tau o ‵saga faka‵lei atu latou ki pati a olotou tama‵liki ma‵tua. E tiga eiloa e fetaui ‵lei mo te Tusi Tapu ke āva a mātua ki olotou tama‵liki mai i te fakalogo‵logo faka‵lei ki a latou, e se ‵tau foki mo tama‵liki o fakaasi atu a manatu sē āva ki tino ma‵tua i te kāiga. “Kafai ko lomatua tou matua, masaua o atafai fakalei ki ei,” ko muna i te Faataoto 23:22. Ne ola te tupu ko Solomona e ‵tusa loa mo te faataoto tenā me ne āva atu a ia ki tena mātua i te taimi ne fanatu ei tou fafine ki a ia ke fai tena fakamolemole. Ne fakatu aka ne Solomona sena nofogaaliki i te feitu fakaatamai o tena nofogaaliki, kae ne fakalogo eiloa a ia ki muna a tena mātua lōmatua, ko Patisepa.—1 Tupu 2:19, 20.
14. E mafai pefea ne tatou o āva atu ki tino ma‵tua i te fakapotopotoga?
14 I te ‵tou kāiga faka-te-agaga, e mafai eiloa o “āva” tatou ki tino ma‵tua i te fakapotopotoga. (Loma 12:10) Kāti e se ‵pau a mea kolā e mafai nei ne latou o fai mo mea kolā ne fai ne latou i aso mua, kae kāti ko ‵fiu malosi latou i ei. (Failauga 12:1-7) E tokotasi te Molimau fakaekegina telā ne ‵tau o takato faeloa i te fakaimasaki, ne fakaasi atu penei tena ‵fiu: “E fia mate au ko te mea ke toe kamata aka ei aku galuega i te lagi.” Kāti ka fesoasoani atu ki vaegā tino ma‵tua penā, māfai e āva kae fakaaloalo atu tatou ki a latou. Ne fakatonu atu penei ki te kau Isalaelu: “Ava kae faka‵malu ki tino ma‵tua.” (Levitiko 19:32) Ke na fakaasi atu te āva tenā mai i te faiga ke lagona ne tino ma‵tua me e alofagina kae e fakatāuagina foki latou. Kāti i nisi taimi e aofia i te “ava” tenā a te sagasaga ki lalo kae fakalogologo ki olotou tala e uiga ki mea kolā ne fai ne latou i tausaga ko ‵teka. Ka fakaāva atu i ei ki tino ma‵tua kae ka fakaopoopo atu i ei a mea aogā ki ‵tou olaga faka-te-agaga.
‘Ke Fakatau Āva’
15. Ne a mea e mafai ne toeaina o fai ke fakaasi atu ei te āva ki tino i te fakapotopotoga?
15 E fia‵fia malosi a tino i te fakapotopotoga māfai e fai ne te kau toeaina se fakaakoakoga ‵lei mō latou. (1 Petelu 5:2, 3) E tiga eiloa e uke a mea e ‵tau o fai ne toeaina ata‵fai, e olo atu eiloa latou ki talavou, ulu o kāiga, mātua kolā e seai ne olotou avaga, fāfine a‵vaga, mo tino ma‵tua, faitalia me e isi ne fakalavelave io me ikai. E fakalogo‵logo a toeaina ki pati a tino i te fakapotopotoga, kae e fakamālō atu foki ki a latou e uiga ki olotou taumafaiga. A te toeaina matapulapula telā e fakafetai atu e uiga ki faifaiga a se taina io me se tuagane, e fakaakoako atu eiloa ki a Ieova, me e loto fakafetai a ia e uiga ki tino kolā ne faite ne ia i te lalolagi nei.
16. Kaia e ‵tau ei o āva atu tatou ki toeaina e pelā eiloa mo te ‵tou āva atu ki nisi tino i te fakapotopotoga?
16 Kafai e fakaakoako atu a toeaina ki a Ieova, ko fai ei ne latou se fakaakoakoga ‵lei i te fakagalue aka o pati fakamalosi konei a Paulo: “Ke fakatau a‵lofa koutou i te alofa fakataina; kae ke fakatau fia‵fia koutou, i te āva o te sua tino ki te sua tino.” (Loma 12:10) Kāti e faigata atu ki toeaina ke fai penā i atufenua kolā e manava‵se sāle a tino ki olotou tulaga. E pelā mo te fenua e tasi i Asia, e lua olotou pati e fakaaogā sāle mō “te taina.” E tasi te pati se pati fakaaloalo, kae ko te suā pati se pati masani fua. Ne fakaaogā sāle i aso mua ne tino i te fakapotopotoga a te pati fakaaloalo ki toeaina mo tino ma‵tua kae ne fakaaogā ne latou te pati masani ki nisi tino aka. Kae fakamuli nei ne fakamalosi atu ki a latou ke fakaaogā te pati masani i taimi katoa, me ne fai atu penei a Iesu ki ana soko “i a koutou ne taina.” (Mataio 23:8) E tiga eiloa kāti e se matea vave penā te ‵kese o tulaga o tino i nisi fenua, e ‵tau o fakaeteete tatou i uiga masani o tino ke faka‵kese ei a tulaga o tino.—Iakopo 2:4.
17. (a) Kaia e ‵tau ei o faigofie te fanatu ki se toeaina? (e) I auala fea e mafai ei o fakaakoako atu a toeaina ki a Ieova i olotou faifaiga ki tino i te fakapotopotoga?
17 E tonu, ne fakamalosi mai a Paulo ki a tatou “ke āva fakalua atu” tatou ki nisi toeaina, kae koi fai fua latou pelā me ne taina. (1 Timoteo 5:17, NW) Kafai e mafai ne tatou ‘o loto ma‵losi o olo atu ki mua o te nofogaaliki o te Atua’ Tafasili i te Maluga, e mafai foki ne tatou o olo atu ki te kau toeaina, kolā e fakaaloalo atu ki a Ieova, i ne? (Epelu 4:16; Efeso 5:1) Kāti e mafai ne toeaina o fakamasino ifo me e pefea te faigofie ki se tino ke fanatu ki a latou mai i te mafau‵fau me e pefea te uke o taimi e o‵mai ei a tino ki a latou ke ‵sala aka se fesoasoani io me ne pati fakatonutonu. Ke fakaakoako faka‵lei ki te auala telā ne tuku atu ei ne Ieova a galuega ki nisi tino ke fai ne latou. Ne fakaāva atu a ia ki nisi tino mai i te avatuga o tiute ki a latou. Faitalia me e foliga mai pelā me e se aogā a nisi manatu fesoasoani o te suā Molimau, e ‵tau o fakatāua ne toeaina a te fia fesoasoani mai o te tino tenā. Ke masaua a faifaiga a Ieova ki te fia o fesili a Apelaamo mo te ‵tagi fanoanoa a Sapakuka.
18. E mafai pefea ne toeaina o fakaakoako atu ki a Ieova i te fakatonutonu atu ki tino kolā e ‵tau o maua se fesoasoani?
18 E ‵tau o fakatonu‵tonu aka a amioga a nisi taina Kelisiano. (Kalatia 6:1) Koi tāua latou i mua o Ieova, kae e ‵tau o fakaāva atu ki a latou. Ne fai mai penei se Molimau e tokotasi: “Kafai e āva mai se tino fakatonutonu ki a au, e faigofie ke fanatu au o faipati ki a ia.” E talia sāle ne te tokoukega o tino a pati fakatonutonu māfai e fakaāva atu ki a latou. Kāti e uke atu a taimi e ‵tau o fakamāumāu i ei, kae kafai e fakalogologo faka‵lei muamua ki tino kolā ne fai se amioga ‵se, ka faigofie atu i ei ki a latou ke talia so se pati fakatonutonu e ‵tau o fai atu ki a latou. Ke masaua te auala ne faipati fakafia atu ei a Ieova ki te kau Isalaelu ona ko tena alofa ki a latou. (2 Nofoaiga Tupu 36:15; Tito 3:2) Kafai e avatu a pati fakatonutonu i te alofa mo te atafai, ka fakaosofia i ei a loto o tino kolā e ‵tau o maua ne latou se fesoasoani.—Faataoto 17:17; Filipi 2:2, 3; 1 Petelu 3:8.
19. E ‵tau o fai pefea te ‵tou kilokiloga ki tino kolā e se ‵pau olotou talitonuga mo talitonuga o Kelisiano?
19 E tau o āva atu foki tatou ki nisi tino kolā kāti ka fai fakamuli mo fai ne ‵tou taina faka-te-agaga. Kāti koi tuai o talia mai ne tino konā a te ‵tou fekau i te vaitaimi tenei, kae e ‵tau o loto kufaki tatou ki a latou kae fakaasi atu te fakaaloalo ‵tau ki a latou e pelā me ne tino ola. ‘E se manako Ieova ke malaia se tino kae ke salamo latou.’ (2 Petelu 3:9) E ‵tau o fakaasi atu foki ne tatou a te kilokiloga tenā a Ieova, i ne? Kafai e fakatāua ne tatou a tino valevale, ka fakaasi atu ei ne tatou ‵tou uiga ‵lei e pelā me ne tuakoi. Kae kāti ka fakatoka mai i ei te auala ke talai atu tatou ki a latou. Kae e tonu la, e fakaeteete tatou i te vaegā faigā taugasoa telā e oko atu ki mea fakama‵taku i te feitu faka-te-agaga. (1 Kolinito 15:33) E mafai eiloa ne tatou o fakaasi atu te “atafai,” kae ke mo a ma manatu mā‵mā tatou ki tino kolā e se ‵pau olotou talitonuga mo ‵tou talitonuga.—Galuega 27:3.
20. Ne a mea e ‵tau o fakamalosigina tatou ke fai ona ko te fakaakoakoga a Ieova mo Iesu Keliso?
20 E tonu, e ma‵natu aka a Ieova mo Iesu Keliso me e ‵tau o āva mai laua ki a tatou taki tokotasi. Ke na masaua faeloa ne tatou lā faifaiga, kae ke amio penā tatou i te fakaāva atu o te suā tino ki te suā tino. Kae ke ‵teu faka‵lei foki ne tatou i ‵tou mafaufau a pati konei a te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso: “Koutou ne taina.”—Mataio 23:8.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• E ‵tau o fai pefea tau kilokiloga ki ou taina tali‵tonu?
• E fakamalosi mai pefea te fakaakoakoga a Ieova mo Iesu ki a koe ke āva atu koe ki nisi tino?
• E mafai pefea ne tāgata a‵vaga mo mātua o āva atu ki nisi tino?
• Ne a mea e fakamalosigina ei a toeaina ke fai ona ko te manatu me i nisi Kelisiano katoa ko ‵tou taina?
[Ata i te itulau e 14]
Ke āva atu ki tau avaga mai i te faiga o au pati fakafetai
[Ata i te itulau e 14]
Ke fakaasi te āva ki au tama‵liki mai i te fakalogologo atu ki a latou
[Ata i te itulau e 14]
Ke āva atu koe ki tino i te fakapotopotoga