Ka Sa‵sale Atu Eiloa Tatou i te Igoa o Ieova te ‵Tou Atua
“Ka ko tatou ka sa‵sale atu eiloa i te igoa o Ieova te ‵tou Atua, ki te se-gata-mai eiloa.”—MIKA 4:5, NW.
1. E uiga ki mea tau amioga, se a te tulaga i aso o Noa, kae ne ‵kese pefea a Noa mai ei?
A TE tino muamua telā e taku mai i te Tusi Tapu me ne sa‵sale fakatasi mo te Atua, ko Enoka. A te tokolua o tino ko Noa. E fai mai te tala: “A Noa se tagata amiotonu, ka ko ia fua tokotasi te tino ‵lei i aso konā. Ne [“sa‵sale,” NW] fakatasi a ia mo te Atua.” (Kenese 6:9) I aso o Noa, ko oti ei ne fulitua atu a te tokukega o tino ki te tapuakiga ‵mā. Ne momea aka te fakamaseiga o te tulaga tenā ne agelu sē fakamaoni kolā ne a‵vaga mo fāfine i se auala se ‵tau kae fai ei olotou tama‵liki kolā ne taku ki Nefilimi, “tāgata ‵mafi,” io me ko “tāgata takutakua,” i aso konā. E se tioa eiloa o ‵fonu te lalolagi i amioga fakasauā! (Kenese 6:2, 4, 11) Kae ne tumau eiloa a Noa i te fakamaoni kae “ne folafola atu ne ia te amiotonu.” (2 Petelu 2:5) I te taimi ne fakatonu atu ei te Atua ke faite ne ia se vaka mō te faka‵saoga o tino, ne “fai eiloa ne Noa a mea katoa kolā ne fakatonu atu ne te Atua.” (Kenese 6:22) E tonu, ne sa‵sale fakatasi eiloa a Noa mo te Atua.
2, 3. Se a te fakaakoakoga ‵lei ne tuku mai ne Noa ki a tatou i aso nei?
2 Ne aofia ne Paulo a Noa i te fakasologa o molimau fakamaoni i te taimi ne tusi mai ei a ia: “Ko te fakatuanaki foki ne ala ei a Noa o lagona ne ia te fakatonuga a te Atua i mea ka ‵tupu i aso mai mua, kolā e se mafai o matea ne ia. Ne fakalogo ki te Atua, faite ei ne ia a te vaka telā ne ola ei a ia mo tena kāiga. Ona ko te mea nei, ne fakasala ei ne ia te lalolagi, kae ne maua ne ia te amiotonu mai te Atua e alatu i te fakatuanaki.” (Epelu 11:7) Ko tafaga la te gali o te fakaakoakoga tenā! Ona ko tena talitonu katoatoa me ka fakataunu eiloa a pati a Ieova, ne fakaaogā ei ne Noa ana taimi, tena malosi, mo ana kope ko te mea ke fakataunu ne ia a fakatonuga a te Atua. E penā foki loa i aso nei, e fulitua atu tino e tokouke ki avanoaga e uke i te lalolagi tenei kae e fakamāumāu olotou taimi, malosi, mo kope i te faiga o fakatonuga a Ieova. E tāua ‵ki eiloa te lotou fakatuanaki kae ka iku atu i ei ki te lotou fakaolataga, pelā foki mo nisi tino.—Luka 16:9; 1 Timoteo 4:16.
3 Kāti ne faigata ‵ki eiloa ki a Noa mo tena kāiga, pelā eiloa mo te faigata ki a Enoka, ko te tamana o te tupuna o Noa, telā ne sau‵tala ki ei i te mataupu muamua, ke fakaasi atu te fakatuanaki. I aso o Noa, e pelā eiloa mo aso o Enoka, e mu‵tana fua a tino tapuaki ‵tonu—e tokovalu fua a tino kolā ne fakamaoni kae ‵sao atu ei i te Lolo. Ne talai atu ne Noa te tulaga amiotonu i loto i se lalolagi amio fakasauā kae amio masei. E se gata i ei, ne faite ne te lotou kāiga se ma‵tugā vaka lasi ki laupapa ke fakatoka ei mō te lolo telā ka tupu i te lalolagi kātoa, faitalia me ne seki lavea aka eiloa ne se tino se lolo. Kāti se mea faigata ‵ki ki tino kolā ne maimoa atu ki a latou.
4. Se a te mea ‵se ne fai ne tino i aso o Noa, telā ne faka‵mafa mai ne Iesu?
4 Se manatu gali ke iloa atu, me i te taimi ne fakasino atu ei a Iesu ki aso o Noa, ne seki faipati a ia e uiga ki amioga fakasauā, lotu ‵se, io me ko amioga finalalolagi—faitalia eiloa te matagā o mea konā. A te mea ‵se telā ne faka‵mafa mai ne Iesu ko te ita fitifiti o tino ma faka‵logo ki te faka‵pulaga fakamataku telā ne fakaasi atu ki a latou. Ana muna me ne “‵saga eiloa o ‵kai kae inu, kae fakatau a‵vaga valevale foki, ke oko eiloa ki te aso ne ulu ei a Noa ki loto i tena vaka.” Kae ne a mea e masei ei te— kai, te inu, mo te fakatau a‵vaga? Ne ola fua latou i se olaga “masani”! Ne ‵tau o fakaoko atu se lolo, kae ne talai atu ne Noa te tulaga amiotonu. Ne ‵tau o fai ana pati mo ana amioga e pelā me se fakailoaga ke fakaeteete latou. Kae “ne seki iloa ne latou a mea ne ‵tupu ke oko ki te pokoga o te lolo telā ne tapea‵pea ei a latou katoa.”—Mataio 24:38, 39.
5. Ne a uiga ne ‵tau o maua ne Noa mo tena kāiga?
5 A te ‵toe mafaufau ki aso konā, e lavea atu ei ne tatou a te poto i te auala ne ola ei a Noa. E tiga te feitu tenā, ne ‵tau eiloa o maua se loto ‵toa i aso mai mua o te Lolo ko te mea ke tu ‵kese ei mai tino katoa. E ‵tau foki o maua ne Noa mo tena kāiga te loto talitonu lasi ke fai ei ne latou se matugā vaka lasi kae ke faka‵fonu foki ki vaegā itukāiga o manu kese‵kese. E mata, ne fia ‵muni aka a nisi tino mai nāi tino fakamaoni konā i nisi taimi, kae ola fua i se olaga “masani”? Kafai foki eiloa ne mafau‵fau latou penā i nisi taimi, ne seki vāivāi eiloa latou i te lotou fakamaoni. Mai tua o te fia o tausaga—telā e leva atu i te taimi e mafai o kufaki ei so se tino o tatou i te olaga masei tenei—ne iku atu te fakatuanaki o Noa ki tena fakasaoga i te Lolo. Kae ne fakaoko atu eiloa ne Ieova te fakasalaga ki tino katoa kolā ne ola i se olaga “masani” kae ne seki fia ‵saga atu ki te uiga tonu o taimi ne ola ei latou.
Ko Toe Logo‵mae Foki a Tino i Amioga Fakasauā
6. Se a te tulaga telā ne tumau eiloa mai tua o te Lolo?
6 Mai tua o te ‵masaga o te Lolo, ne toe kamata ei se olaga fou o tino. E tiga te feitu tenā, koi ‵tu atu eiloa a tino i se tulaga sē ‵lei katoatoa kae “i te taimi koi foniki ei a ia, a tena mafaufau e se ‵lei.” (Kenese 8:21) E se gata i ei, koi gasue‵sue ma‵losi eiloa a temoni, faitalia me ko se mafai ne latou o toe liutino. Ne fakaasi fakavave mai i te lalolagi o tino sē amio atua me ne ‵nofo atu latou “i lalo i te pule a te Tino Masei,” e pelā foki eiloa mo aso nei, e ‵tau o taua atu a tino tapuaki ‵tonu “ki auala ma‵sei o te Tiapolo.”—1 Ioane 5:19; Efeso 6:11, 12.
7. Ne gasolo aka pefea te uke o amioga fakasauā mai tua o te Lolo?
7 Talu mai te taimi o Nimalota, ne toe ‵fonu ei te lalolagi mai tua o te Lolo i amioga fakasauā a tino. Ona ko te gasolo aka o tokouke a tino mo te uke foki o poto ‵fou, ne gasolo aka ei o uke atu a amioga fakasauā. I aso mua, ne fakaaogā fua i taua a pelu, tao, sana mo matāsana, mo kaliota ei. I aso fakamuli nei, ko fakaaogā eiloa a fana ‵lasi mo meatau ma‵losi kolā ne faite i te kamataga o te 20 senitenali. Ne kamata o fakaaogā i te Taua Muamua a te Lalolagi a meatau fakama‵taku, e pelā mo vakalele tau, tanetau, vakauku, mo kēsi ‵poisini. Ne tamate i ei te fia miliona o tino ne meatau konei i te taua tenā. E mata, ne fakapoi mai te mea tenā? Ikai.
8. Ne fakataunu mai pefea te Fakaasiga 6:1-4?
8 I te tausaga ko te 1914, ne fakasopo aka ei a Iesu mo fai te Tupu i te Malo faka-te-lagi o te Atua, kae ne kamata mai i ei “te Aso o te Aliki.” (Fakaasiga 1:10) I se fakaasiga telā e lipoti mai i te tusi ko Fakaasiga, e lavea atu i ei a Iesu, te Tupu telā e tele atu mo te manumalo i luga i se solofanua ‵kena. Ne tau‵tali atu a nisi tino i luga i solofanua, kae e fakaata mai i a latou taki tokotasi konā a mala kese‵kese kolā e oko atu ki tino katoa. E tokotasi i a latou konā se tino telā e tele i luga i se solofanua ‵kula, kae ne tuku atu ki a ia “a te ‵mana ke aumai ne ia a te taua ki te lalolagi, ko te mea ke fakatau ‵ta tino i a latou eiloa; ne tuku atu foki ki a ia te pelu lasi.” (Fakaasiga 6:1-4) E fakaata mai i te solofanua mo te tino i luga i ei a taua, kae e fakaata mai i te pelu lasi a te lasi o te fakamaseiga e fai ne taua i aso nei mo ana meatau ma‵losi. E aofia i meatau konā i aso nei ko meatau fakaniukelea, kae e mafai ne se mea e tasi fua penā o tamate te fia sefulu afe o tino; ko lōketi kolā e mafai o fakaeva atu ei a meatau konā ki tāketi e fia afe o maila te ‵mao; e pelā foki mo te lasi o te fakamaseiga mai kēsi ‵poisini mo meatau e faite ki manu o mea ola.
E ‵Saga Tonu Atu Tatou ki Faka‵pulaga a Ieova
9. E pefea te tulaga o te lalolagi i aso nei māfai e fakatusa ki te lalolagi mai mua o te Lolo?
9 I aso o Noa, ne fakaseai ne Ieova a tino ona ko te matagā o amioga fakasauā a tino amio ma‵sei kolā ne fakamalosi aka ne Nefilimi. Kae e a la i aso nei? E mata, ko mu‵tana ifo a amioga fakasauā i te lalolagi nei i lō aso mua? Ikai loa! E se gata i ei, e pelā eiloa mo aso o Noa, e tumau eiloa a tino i aso nei i olotou mea e fai i aso takitasi, mai te taumafai ke ola latou i se olaga “masani” kae e ita fitifiti ma faka‵logo ki fakailoaga ke fakaeteete latou. (Luka 17:26, 27) E mata, e isi se pogai ke fakalotolotolua ei tatou e uiga ki te ‵toe fakaseaiga ne Ieova o tino? E seai.
10. (a) Se a te faka‵pulaga telā e fakafokifoki mai faeloa i valoaga i te Tusi Tapu? (e) Se a te auala poto fua e tasi ke ola tatou i ei i aso nei?
10 Ne ‵valo mai ne Enoka i te fia selau o tausaga mai mua o te Lolo a te fakaseaiga telā e ‵tau o tupu i ‵tou aso nei. (Iuta 14, 15) Ne faipati foki Iesu e uiga ki te ‘fakalavelave lasi’ telā ko pili o oko mai. (Mataio 24:21) Ne ‵valo mai foki a nisi pelofeta e uiga ki te taimi tenā. (Esekielu 38:18-23; Tanielu 12:1; Ioelu 2:31, 32) Kae e fai‵tau tatou i te tusi ko Fakaasiga e uiga ki te ata manino o te fakamaseiga fakaoti tenā. (Fakaasiga 19:11-21) E taumafai eiloa tatou taki tokotasi o fakaakoako atu ki a Noa kae ga‵lue malosi e pelā me ne tino talai o te amiotonu. E ‵saga tonu atu eiloa tatou ki faka‵pulaga a Ieova kae fesoasoani atu tatou mo te a‵lofa ki ‵tou tuakoi ke fai foki penā. Telā la, e pelā eiloa mo Noa, e sa‵sale fakatasi tatou mo te Atua. E tonu, e tāua ‵ki mō te tino telā e fia ola ke tumau i te sa‵sale fakatasi mo te Atua. E mafai pefea o fai ne tatou te mea tenā faitalia a mea faiga‵ta kolā e fe‵paki mo tatou i aso takitasi? E ‵tau o ati aka ne tatou se fakatuanaki malosi e uiga ki te fakagaluegāga o fuafuaga a te Atua.—Epelu 11:6.
Tumau i te Sa‵sale Fakatasi mo te Atua i Taimi Faiga‵ta Konei
11. Se a te auala e fakaakoako atu ei tatou ki Kelisiano mua?
11 I te senitenali muamua, ne fakasino atu eiloa ki Kelisiano fakaekegina e pelā me ne tino o te “Ala Tonu.” (Galuega 9:2) Ne fakavae olotou olaga kātoa ki te fakatuanaki ki a Ieova mo Iesu Keliso. Ne sa‵sale atu eiloa latou i te auala o te lotou Matai. E penā foki a Kelisiano fakamaoni i aso nei.
12. Se a te mea ne tupu mai tua o te fagaiga fakavavega ne Iesu se vaitino?
12 Ne lavea atu te tāua o te fakatuanaki i se mea telā ne tupu i te vaitaimi o te taviniga a Iesu. I te aso e tasi, ne fagai fakavavega ne Iesu se aofaki lasi o tāgata kāti e toko 5,000. Ne ofo ma‵losi kae ne fia‵fia foki a tino i ei. Kae onoono la ki mea ne ‵tupu mai tua ifo i ei. E fai‵tau tatou ki ei penei: “Ko iloa ne tino konā te fakailoga ne fai ne Iesu, fai ake ei olotou pati, ‘E tonu eiloa, ko te Pelofeta tenei ko vau ki te lalolagi.’ Ko iloa foki ne Iesu, me ka o‵mai latou o puke fakamalosi a ia mo fai te lotou tupu; telā, toe foki ei a ia tokotasi ki te mauga.” (Ioane 6:10-15) I te po tenā, ne faimalaga atu ei a ia ki se isi koga. Kāti ne seki fia‵fia a nisi tino ona ko te mea ne seki talia ne Iesu ke fai a ia mo fai te tupu. Ko oti ne fakaasi atu ne ia i konā me ne lava kae ‵toe tena poto ke fai ei a ia mo fai te tupu kae ne maua foki ne ia te ‵mana ke tausi atu ki manakoga faka-te-foitino o tino. Kae ne seki oko ki te taimi tonu o Ieova ke pule mai ei a ia e pelā me ko te Tupu. I tafa i ei, a te Malo o Iesu ne ‵tau o fakatu aka i te lagi, kae e se i te lalolagi nei.
13, 14. Se a te kilokiloga telā ne fakaasi atu ne tino e tokouke, kae ne tofotofo aka i ei pefea te lotou fakatuanaki?
13 E tiga eiloa te feitu tenā, ne tau‵tali atu te vaitino ki a Iesu kae ne maua atu ne latou, e pelā mo pati a Ioane, “i te isi feitu o te namo.” Kaia ne tau‵tali atu ei latou ki a ia mai tua o tena ‵teke atu ki olotou taumafaiga ke fai a ia mo fai se tupu? Ne fakaasi atu ne tino e tokouke se kilokiloga faka-te-foitino, me ne fakasino atu latou ki meakai kolā ne tuku atu ne Ieova i te koga lavaki i aso o Mose. Ne ma‵nako fua latou ke fakatumau ne Iesu te tukuatuga o meakai ki a latou. Ona ko te iloa ne Iesu olotou manakoga sē ‵tonu, ne kamata ei o akoako atu ne ia ki a latou a muna‵tonu faka-te-agaga kolā ne mafai o fesoasoani atu ke ‵fuli ei olotou mafaufauga. (Ioane 6:17, 24, 25, 30, 31, 35-40) Ne kamata o mui‵mui a nisi tino, maise eiloa i te taimi ne taku atu ei ne ia te tala fakatusa tenei: “Au e muna ‵tonu atu ki a koutou, kafai e se ‵kai koutou ki te foitino o te Tama a te Tagata telā ko au, kae se inu foki koutou ki toku toto, e se maua ne koutou te ola se gata mai. Ko te tino e kai ki toku foitino, kae inu ki toku toto, ka maua ne ia te ola se gata mai; kae ka fakatu ne au a ia i te aso fakaoti.”—Ioane 6:53, 54.
14 Ne masani o fai ne tala fakatusa a Iesu ke fakaasi mai ne tino me e ma‵nako tonu latou o sa‵sale fakatasi mo te Atua io me ikai. Ne fai penā te tala fakatusa tenei. Ne fai i ei ke ita malosi a nisi tino. E fai‵tau tatou penei: “E tokouke ona soko ne lagona ne latou a te mea tenei, kae fai atu, ‘Se muna faigata tenā; ko oi te tino e mafai o fakalogo ki ei?’ ” Ne toe fai atu a Iesu me e ‵tau o ‵sala atu latou ki te uiga o ana pati i te feitu faka-te-agaga. Ne fai atu a ia: “Ko te Agaga e aumai ne ia te ola; ka ko te foitino e seai eiloa sona aogā ki se mea. A muna ne faipati atu ne au ki a koutou, ko te Agaga mo te ola a mea konā.” Kae ne seki toe fia faka‵logo atu ei a tino e tokouke, me e fai mai te tala: “Ona ko te feitu tenei, e tokouke ona soko ko solomuli ki tua, ko se tau‵tali foki i a ia.”—Ioane 6:60, 63, 66.
15. Se a te kilokiloga tonu ne maua ne nisi soko o Iesu?
15 Kae e tiga te feitu tenā, e se ko soko katoa o Iesu ne ita penā. E tonu, ne seki malamalama katoatoa ana soko fakamaoni i pati ne fai atu ne Iesu. Kae ne ‵mautakitaki eiloa te lotou loto tali‵tonu ki a ia. Ne fai atu ne Petelu, se tokotasi o soko fakamaoni, a lagonaga o latou katoa kolā ne seki olo keatea, i te taimi ne fai atu ei a ia: “Te Aliki, ko oi te tino ka olo matou ki ei? A muna o te ola se-gata-mai, e nofo mo koe.” (Ioane 6:68) Ko tafaga la te gali o te kilokiloga tenā kae se fakaakoakoga tafasili foki i te ‵lei!
16. E mafai pefea o tofotofogina tatou, kae se a te kilokiloga tonu e ‵tau o ati aka ne tatou?
16 E mafai foki o tofotofogina tatou i aso nei e pelā mo soko i aso mua. E mafai o fanoa‵noa tatou ona ko te mea e seki fakataunu eiloa a folafolaga a Ieova i te vave telā e ma‵nako tatou ki ei. E mafai o mafau‵fau tatou me ko tō faigata ke malamalama i fakamatalaga o te Tusi Tapu i ‵tou tusi faka-te-Tusi Tapu. E mafai foki o fai ne se taina Kelisiano se mea ke se fia‵fia tatou. E mata, se mea ‵lei ke taofi aka te ‵tou sa‵sale fakatasi mo te Atua ona ko pogai konei io me ko nisi pogai aka? Ikai loa! Ne fakaasi atu se kilokiloga faka-te-foitino ne soko kolā ne tiakina ne latou a Iesu. E ‵tau o se fai ne tatou se vaegā mea penā.
“Tatou e se ne Tino e ‵Tau o Toe ‵Foki ki Tua”
17. E mafai pefea o fesoasoani mai ke tumau tatou i te sa‵sale fakatasi mo te Atua?
17 Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Me i Tusitusiga Tapu katoa ne aumai mai te Atua.” (2 Timoteo 3:16) E auala i te Tusi Tapu, e fai ‵tonu mai Ieova ki a tatou: “Tenei te auala. Tau‵tali i ei.” (Isaia 30:21) A te fakalogo ki te Muna a te Atua e fesoasoani mai ki a tatou ke ‘mafau‵fau faka‵lei ki auala e ‵tau o ola [io me sa‵sale] tatou i ei.’ (Efeso 5:15) A te sukesuke ki te Tusi Tapu mo te mafaufau ‵loto ki mea e tauloto ne tatou i ei e fai ei tatou ke “tumau i te mea tonu.” (3 Ioane 3) E tonu, e pelā mo pati a Iesu, a “te agaga e aumai ne ia te ola; ka ko te foitino e seai eiloa sona aogā ki se mea.” A te fakatakitakiga fua e tasi telā e fakatuagagina ke takitaki ei tatou ko fakatakitakiga faka-te-agaga, kolā e maua ne tatou e auala i te Muna a Ieova, tena agaga, mo tena fakapotopotoga.
18. (a) Ne a mea va‵lea e fai sāle ne nisi tino? (e) Se a te vaegā fakatuanaki telā e ‵tau o fakamalosi aka ne tatou?
18 I aso nei, a tino kolā e se fia‵fia ona ko mafaufauga faka-te-foitino io me ko te sē taunu o fakamoemoega, e masani o ‵fuli atu ke fakaaogā katoatoa ne latou so se avanoaga telā e tuku mai ne te lalolagi tenei. Ona ko te sē matea ne latou te fakama‵taku o aso nei, ko se matea foki ei ne latou te manakoga ke tumau i te “matapula‵pula,” kae ko fakaiku aka ne latou ke ‵saga atu ki te fakataunuga o olotou manakoga kaima‵nako i lō te fakamuamua faeloa o manakoga o te Malo. (Mataio 24:42) A te sasale atu i se vaegā auala penā ko te ‵toe faiga valea eiloa. Mafaufau la ki pati a te apositolo ko Paulo: “A tatou e se ne tino e ‵tau o toe ‵foki ki tua ki te malaia. Kae nei, ko iai te ‵tou fakatuanaki e ola ei tatou.” (Epelu 10:39) E pelā mo Enoka mo Noa, e ola nei tatou i taimi faiga‵ta, kae e pelā mo laua, e maua ne tatou te tulaga taulia ke sa‵sale fakatasi tatou mo te Atua. Mai te fai penā, ka maua ei ne tatou te fakamoemoega mautinoa me ka lavea eiloa ne tatou a te fakataunuga o folafolaga a Ieova, te fakaseaiga o amioga ma‵sei katoa, mo te fakatuakaga o se lalolagi fou kae amiotonu. Ko tafaga la te gali o te fakamoemoega tenā!
19. E fakamatala mai pefea ne Mika te auala o tino tapuaki ‵tonu?
19 Ne ‵valo mai ne te pelofeta ko Mika me i “malo katoa e tapuaki kae faka‵logo ki olotou atua.” I te otiga o ana pati konā, ne faipati mai ei e uiga ki a ia mo nisi tino tapuaki fakamaoni penei: “Ka ko matou e tapuaki kae faka‵logo [io me sa‵sale i te igoa o] te Aliki te motou Atua ki te se gata mai.” (Mika 4:5) Kafai e ‵pau tau fakaikuga mo te fakaikuga a Mika, ke na tumau eiloa koe i te fakapilipili atu ki a Ieova faitalia te faiga‵ta o taimi konei. (Iakopo 4:8) Ke na maua ne tatou katoa te manakoga ke sa‵sale fakatasi mo Ieova te ‵tou Atua i aso nei kae ke oko atu eiloa ki te se-gata-mai!
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Ne a mea e tai ‵pau ei aso o Noa mo ‵tou aso nei?
• Se a te vaegā olaga ne ola i ei a Noa mo tena kāiga, kae e mafai pefea o fakaakoako atu tatou ki te lotou fakatuanaki?
• Se a te kilokiloga ‵se ne fakaasi mai ne nisi soko o Iesu?
• Ne a mea ka fakaiku aka ne Kelisiano ‵tonu ke fai?
[Ata i te itulau e 30]
E pelā eiloa mo aso o Noa, ko ‵saga malosi atu eiloa a tino i aso nei ki olotou galuega masani i aso katoa
[Ata i te itulau e 31]
E pelā me ne tino talai o te Malo, “a tatou e se ne tino e ‵tau o toe ‵foki ki tua”