E Fesoasoani Mai te Valoaga a Hosea ke Sa‵sale Fakatasi Tatou mo te Atua
“A toku fenua ka tau‵tali mai i a au.”—HOSEA 11:10.
1. Se a te tala fakatusa fakaofoofogia telā e maua i te tusi ko Hosea?
E MATA, e fiafia sāle koe ki koniseti o tala e uiga ki mea fakaofoofogia ne ‵tupu mo tino kolā ne aofia i ei? E aofia i te tusi ko Hosea i te Tusi Tapu se tala fakatusa penā.a E fakamatala mai i te tala tenā a mea ne ‵tupu i te kāiga o te pelofeta a te Atua ko Hosea, kolā ne fakauiga ki te feagaiga o te fakaipoipoga fakatusa i te vā o Ieova mo Isalaelu mua e auala i te Tulafono telā ne tuku ki a Mose.
2. Ne a mea e iloa ne tatou e uiga ki a Hosea?
2 E maua i te Hosea mataupu 1 a fakanofonofoga e uiga ki te tala tenei. Ne ola a Hosea i te kogā koga telā ne ‵nofo i ei a matakāiga e sefulu o Isalaelu (ne fakaigoa foki ki Efalaima, ona ko te lotou tokouke). Ne fai ana valoaga i taimi o pule fakaoti e tokofitu o Isalaelu kae i taimi o tupu ko Usia, Iotama, Aasa mo Hesekia i Iuta. (Hosea 1:1) Telā la, ne ‵valo atu a Hosea i tausaga e 59. E ui eiloa ne oti atu te tusiga o te tusi telā e fakaigoa ki a ia mai tua malie o te 745 T.L.M., koi aogā eiloa a manatu i ei i aso nei, maise eiloa i te taimi tenei e kausaki atu a te fia miliona o tino i te auala telā ne ‵valo mai penei: ‘A toku fenua ka tau‵tali mai i a Ieova.’—Hosea 11:10.
Mea Kolā e Fakaasi Mai i se Iloiloga Toetoe
3, 4. Ke fakamatala fakatoetoe mai a mea kolā e maua i te Hosea mataupu 1 ki te 5.
3 Ka fakamalosi aka tatou e auala i se iloiloga toetoe o mataupu 1 ki te 5 o te tusi ko Hosea ke sa‵sale fakatasi tatou mo te Atua i te fakatuanaki i se auala telā e fetaui ‵lei mo tena loto. E ui eiloa ne mulilua a tino i te malo o Isalaelu i te feitu faka-te-agaga, ne mafai eiloa o fakamagalo latou ne Ieova moi fai ne sala‵mo latou. Ne fakaasi mai eiloa a te mea tenā e auala i faifaiga a Hosea ki tena avaga ko Komeli. Mai tua o te fanaumaiga o tena tama muamua i a Hosea, ne fai ei ne ia ana tama fua‵taka e tokolua. Kae ne toe talia ne Hosea a tou fafine, e pelā loa mo te loto fiafia o Ieova o fakamagalo a tino Isalaelu kolā ne sala‵mo.—Hosea 1:1–3:5.
4 Ne isi se tagi a Ieova e uiga ki tino Isalaelu ona ko te mea ko seai se mea tonu, se alofa atafai, io me se iloa e uiga ki te Atua, i tino Isalaelu. Ka fakasala ne ia a tino Isalaelu kolā e ifo ki tupua mo te malo matagā o Iuta. Kae kafai ko “puapuagā malosi” a tino o te Atua, ko ‵sala atu ei latou ki a Ieova.—Hosea 4:1–5:15.
Te Kamataga o te Tala
5, 6. (a) E pefea te salalau o te finalalolagi i matakāiga e sefulu o te malo o Isalaelu? (e) Kaia e aogā ei te fakailoaga ne tuku atu ki Isalaelu mua ki a tatou?
5 “Fano,” ko te fakatonuga a te Atua ki a Hosea, “fai sau avaga; a tau avaga ka se fakamaoni, ka ko au tama‵liki ka ‵pau eiloa mo ia. E penā toku fenua me ko oti ne tiakina ne latou a au, ka ko sē fakamaoni mai foki ki a au.” (Hosea 1:2) E pefea te salalau o amioga finalalolagi i Isalaelu? E fai mai penei te tala: “Ko oti ne tiakina ne latou [ko tino mai te malo o matakāiga e sefulu] a au. E pelā me se fafine ko tuku atu a ia ke fai mo fafine tali tāgata, e penā foki latou me ko tau‵tali i nisi atua. . . . A otou tama‵liki fāfine ko fai mo fāfine tali tāgata i fale tapuaki, ka ko avaga a otou tama‵liki tāgata ko mulilua. . . . Koutou foki e olo sāle mo fāfine tali tāgata i fale tapuaki fapaupau, kae ofo taulaga fakatasi koutou ki atua ‵loi.”—Hosea 4:12–14.
6 Ne salalau valevale a amioga finalalolagi i Isalaelu i te feitu faka-te-foitino mo te feitu faka-te-agaga. Telā la, ka “fakasala” ne Ieova a tino Isalaelu. (Hosea 1:4; 4:9) E aogā ‵ki te fakailoaga tenei ki a tatou me ka fakasala foki ne Ieova a tino finalalolagi mo latou kolā e aofia i tapuakiga sē ‵ma i aso nei. Kae ko tino kolā e sa‵sale fakatasi mo te Atua e fetaui eiloa te lotou tulaga mo te tapuakiga ‵ma kae iloa ne latou me e seai se “tino e fina lalolagi, . . . e maua sona vaega i te Malo o Keliso mo te Atua.”—Efeso 5:5; Iakopo 1:27.
7. Se a te mea e fakaata mai ne te fakaipoipoga a Hosea mo Komeli?
7 I te taimi ne avaga ei a Hosea mo Komeli, a ia koi tamafine eiloa, kae ne fakamaoni foki a ia ki tena avaga i te “fanauga o te lā tama muamua.” (Hosea 1:3) E pelā mo te mea e fakaasi mai i te tala fakatusa, ne fai foki ne te Atua se feagaiga mo tino Isalaelu mai tua malie eiloa o te fakasaolotoga o latou mai te nofo pologa i Aikupito, i te 1513 T.L.M., kae ne fai te mea tenā e pelā me se feagaiga mō se fakaipoipoga ‵ma. I te taimi ne talia ei ne latou te feagaiga tenā, ne tauto atu ei a Isalaelu me ka fakamaoni eiloa a ia ki tena “avaga tagata,” ko Ieova. (Isaia 54:5) E tonu, a te fakaipoipoga fakatusa a Isalaelu ki te Atua ne fakaata mai i ei a te fakaipoipoga ‵ma a Hosea ki a Komeli. Kae ko tafaga te ma‵fuliga o mea!
8. Ne māfua mai pefea a te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu, kae se a tau faka‵tau e uiga ki te lotou tapuakiga?
8 Ne “toe fanau a Komeli, se fafine tena tama.” A te tamaliki fafine tenā mo te suā tamaliki mai tua ifo i ei kāti ne maua ona ko te mulilua o Komeli. (Hosea 1:6, 8) Ona ko te mea ne sui ne Komeli a Isalaelu, kāti ka fesili mai koe, ‘Ne fai pefea a Isalaelu e pelā me se fafine tali tāgata?’ I te 997 T.L.M., ne ‵vae keatea ei a matakāiga e sefulu o Isalaelu mai matakāiga ki saute ko Iuta mo Peniamina. Ne fakatu aka te tapuakiga ki te tamā pulumakau i matakāiga e sefulu o Isalaelu ki mātū ko te mea ke se olo atu a tino i ei ki Iuta o tapuaki ki a Ieova, i te faletapu i Ielusalema. Ne salalau valevale atu a te tapuakiga ki a Paala, fakatasi mo amioga fakatauavaga faivalevale i Isalaelu.
9. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Hosea 1:6, se a te mea ne tupu ki Isalaelu?
9 I te taimi ne fanau ei te tama fuataka a Komeli i te tokolua, ne fai atu a te Atua ki a Hosea: “Fakaigoa a te tamaliki fafine a koe tenā ki a ‘Se Alofagia’, me ka se toe fakaasi toku alofa ki tino Isalaelu io me fakamagalo latou.” (Hosea 1:6) Ne ‘seki alofa’ a Ieova ki tino Isalaelu me ne talia ne ia ke ave fakapagota ne tino Asulia a latou i te 740 T.L.M. Kae ne alofa fakamagalo a te Atua ki matakāiga e lua i te malo o Iuta kae faka‵sao ne ia e aunoa mo te fakaaogāga o kausana, pelu, taua, solofanua mo tino e ‵sopo i ei. (Hosea 1:7) I se po fua e tasi i te 732 T.L.M., ne tamate ne se agelu e tokotasi a te toko 185,000 sotia Asulia kolā ne fakamatakutaku atu ki te laumua o Iuta ko Ielusalema.—2 Tupu 19:35.
Ko te Tagi a Ieova e Uiga ki Isalaelu
10. Se a te mea ne fakaata mai i faifaiga finalalolagi a Komeli?
10 Ne tiakina ne Komeli a Hosea kae ne fai a ia mo “avaga se fakamaoni,” mai te ‵nofo fakapouliuli mo te suā tagata. E fakaata mai i te mea tenei a te auala ne aofia i ei a te malo o Isalaelu i te faiga o feagaiga fakapolitiki mo nisi malo kolā ne ifo ki tupua kae fakalago‵lago katoatoa atu ki a latou. I lō te ‵viki atu ki a Ieova ona ko fakamanuiaga ne maua ne latou, ne tuku atu ne tino Isalaelu a vikiga ki atua o fenua konā kae ofa ne latou te feagaiga o te lotou fakaipoipoga mo te Atua, mai te lotou aofia i tapuakiga fapau‵pau. E se tioa eiloa o fai te tagi a Ieova ki te fenua finalalolagi tenei i te feitu faka-te-agaga!—Hosea 1:2; 2:2, 12, 13.
11. Se a te mea ne tupu ki te feagaiga o te Tulafono i te taimi ne talia ei ne Ieova ke puke fakapagota a Isalaelu mo Iuta?
11 Se a te fakasalaga ne maua ne Isalaelu mō te tiakinaga o tena Avaga Tagata? Ne fai ne te Atua ke ave a ia “ki te koga lavaki” o Papelonia, ko te fenua telā ne fakatakavale ne ia a Asulia, te koga telā ne ‵nofo fakapagota ei a tino Isalaelu i te 740 T.L.M. (Hosea 2:14) I te taimi ne fakagata ei ne Ieova a te malo o matakāiga e 10, ne seki fakaseai ne ia te feagaiga o tena fakaipoipoga mo matakāiga e 12 o Isalaelu. E tonu, i te taimi ne talia ei ne te Atua ke fakatakavale a Ielusalema ne Papelonia i te 607 T.L.M. kae tuku atu a tino o Iuta ke puke fakapagota, ne seki fakaseai ne ia te feagaiga o te Tulafono a Mose telā ne fai mo fai se feagaiga ke ulu atu ei a matakāiga e 12 o Isalaelu ki se fakaipoipoga fakatusa mo ia. Ne fakagata atu fua te feagaiga tenā mai tua o te ‵tekeatuga a takitaki Iutaia ki a Iesu Keliso kae tamate ne latou a ia i te 33 T.A.—Kolose 2:14.
Ko Fakamalosi ne Ieova a Isalaelu
12, 13. Se a te mea tāua i te Hosea 2:6-8, kae ne fakasino atu pefea a pati konā ki Isalaelu?
12 Ne fakamalosi atu te Atua ki a Isalaelu ke “fakagata tena mulilua,” kae ne manako eiloa a ia o tautali i a latou kolā ne a‵lofa malosi ki a ia. (Hosea 2:2, 5) “Telā la,” ko pati a Ieova, “ka ‵pui ne au a ia fakatasi mo lakau makai‵kai, kae faite se ‵pui e faka‵mao atu ei a ia keatea. Ka tautali a ia i tua o ana fiafaiga kae ka se maua eiloa ne ia. Ka salasala ne ia, kae ka se maua eiloa ne ia a latou. Tenā ka fai aka ei a ia penei, ‘Au ka foki ki taku avaga muamua—e sili atu toku nofo ‵lei i ei i lō taimi nei.’ E se iloa lele eiloa ne ia me ko au telā ne tuku ne au ki a ia a saito, uaina, sinu olive, ke oko eiloa ki siliva mo aulo kolā ne fakaaogā ne ia i ana tapuakiga ki a Paala.”—Hosea 2:6-8.
13 E tiga eiloa ne ‵sala atu a Isalaelu ki se fesoasoani mai nisi fenua kolā ko ana “fiafaiga,” e seai eiloa se fenua i a latou ne mafai o fesoasoani atu ki a ia. E pelā eiloa me ne fakatamilo a ia ne se togāvaopupu, ko te mea ke se mafai o avatu se fesoasoani ki a ia. Mai tua o tausaga e tolu ne nikoi ei ne Asulia a tena laumua ko Samalia, ne takavale ei a Isalaelu i te 740 T.L.M., kae ne seki toe fakatu aka eiloa a te malo o matakāiga e sefulu tenā. Ne nāi tino fua mai tino Isalaelu kolā ne puke fakapagota ne iloa ne latou te tulaga ‵lei ne maua ne latou i te taimi ne tavini atu ei olotou tupuga ki a Ieova. Ne ‵teke atu a te ‵toega o tino konā ki te tapuakiga ki a Paala kae ne toe ‵sala atu ki se auala ke fakafou aka ei te lotou feagaiga mo Ieova.
Ke Toe Onoono ki te Tala
14. Ne toe faka‵lei aka pefea ne Hosea a te tulaga o te lā fakaipoipoga mo Komeli?
14 Ko te mea ke malamalama ‵lei i te auala e fetaui ‵lei ei a te tulaga o Hosea mo tena avaga mo te fesokotakiga o Isalaelu mo Ieova, ke mafaufau ki pati konei: “Muna a te Aliki ki a au, ‘Toe fano o fakaasi atu tou alofa ki te fafine telā e moe mo tena fiafaiga.’ ” (Hosea 3:1) Ne fakalogo a Hosea ki te fakatonuga tenei mai te toe ‵togi mai ne ia a Komeli mai te tagata telā ne ‵nofo fakatasi mo tou fafine. Mai tua ifo i ei, ne fakamalosi atu a Hosea ki tena avaga: “Fakatalitali mai ki a au i se taimi tai leva, kae ke mo a [koe] e mulilua; kae i te taimi tenei, ka fakatalitali foki au ki a [koe].” (Hosea 3:2, 3) Ne saga tonu atu a Komeli ki pati polopoloki konā kae ne toe faka‵lei aka ei ne Hosea a te tulaga o te lā fakaipoipoga. Ne fetaui pefea a mea konei mo faifaiga a te Atua ki tino Isalaelu mo tino Iuta?
15, 16. (a) I fakanofonofoga fea ne mafai ei o maua ne te fenua o te Atua telā ko oti ne polopoloki faka‵lei a tena fakamagaloga? (e) Ne fakataunu pefea te Hosea 2:18?
15 I te taimi koi ‵nofo fakapagota ei a tino Isalaelu mo Iuta i Papelonia, ne fakaaogā ne te Atua a pelofeta ke ‘fai‵pati atu ki olotou loto.’ Ke maua ne latou te fakamagaloga a te Atua, ne ‵tau o fakaasi atu ne ana tino a te salamō tonu kae toe ‵foki atu ki te lotou Avaga Tagata, e pelā eiloa mo te fokiatuga a Komeli ki tena avaga. Ko toe puke ei keatea ne Ieova a tena fenua, telā ko tena avaga fakatusa kae telā ko oti ne polopoloki faka‵lei, mai te “koga lavaki” o Papelonia o toe fakafoki atu ki Iuta mo Ielusalema. (Hosea 2:14, 15) Ne fakataunu ne ia te folafolaga tenā i te 537 T.L.M.
16 Ne fakataunu foki ne te Atua a te folafolaga tenei: “Ka toe fai ne au a te feagaiga mo manu vao mo manu eva, ko te mea ke se toe fakapa‵kia ne latou oku tino. Ka toe ave keatea ne au a olotou mea tau mai te fenua, ko pelu katoa mo kausana, kae ka nofo oku tino mo te filemu mo te saogalemu.” (Hosea 2:18) Ne ola mo te filemu a te ‵toega o tino Iutaia kolā ne toe ‵foki atu ki te lotou fenua e aunoa mo te ma‵taku ki manu fe‵kai. E isi foki se fakataunuga o te valoaga tenei i te 1919 T.A., i te taimi ne fakasaoloto ei a te ‵toega o Isalaelu faka-te-agaga mai ‘Papelonia te Sili,’ ko te emupaea o lotu ‵se i te lalolagi kātoa. Ko ola nei latou i te filemu mo te fiafia i te palataiso faka-te-agaga fakatasi mo olotou taugasoa, kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi ki te se-gata-mai. Ko se maua atu nei a uiga o manu i Kelisiano ‵tonu konei.—Fakaasiga 14:8; Isaia 11:6-9; Kalatia 6:16.
Ke ‵Goto Ifo ki Tou Loto
17-19. (a) Ne a uiga o te Atua e fakamalosi mai i konei ke fakaakoako tatou ki ei? (e) E ‵tau o pokotia pefea tatou i te alofa fakamagalo o Ieova mo tena loto alofa?
17 A te Atua e alofa fakamagalo kae loto alofa, kae e ‵tau foki o fai tatou penā. Tenā eiloa te akoakoga e tasi e maua ne tatou i mataupu kamata o Hosea. (Hosea 1:6, 7; 2:23) E fetaui ‵lei a te loto fiafia o te Atua o fakamagalo a tino Isalaelu loto sala‵mo mo pati i te faataoto, konei: “E se mafai koe o manuia i te olaga nei manafai e taumafai faeloa koe o funa au agasala. Fakaasi au agasala, kae sa toe fai, kae ka alofa atu te Atua ki a koe.” (Faataoto 28:13) E fakamafanafana atu foki ki tino agasala kolā ko sala‵mo a pati a te faisalamo: “Te Atua, a taku taulaga ko te loto maulalo; e se ‵teke eiloa ne koe te tino loto maulalo kae loto salamo.”—Salamo 51:17.
18 E faka‵mafa mai i te valoaga a Hosea a te loto alofa mo te alofa fakamagalo o te Atua telā e tapuaki tatou ki ei. Faitalia me e ‵to keatea a nisi tino mai ana auala amio‵tonu, e mafai o sala‵mo latou kae toe ‵fuli atu ki a ia. Kafai e fai latou penā, e talia mo te fiafia ne Ieova a latou. Ne fakamagalo ne ia a tino Isalaelu, kolā ne fai ne ia se feagaiga o te fakaipoipoga fakatusa mo latou. E ui eiloa ne seki faka‵logo latou ki a Ieova kae ‘faka‵mae ne latou te Atua Tapu o Isalaelu, ne alofa fakamagalo a ia kae masaua faeloa ne ia i a latou ne tino fua e vāi‵vāi.’ (Salamo 78:38-41) E ‵tau o fakamalosi aka ne te vaegā alofa fakamagalo penā ke tumau tatou i te sa‵sale fakatasi mo te Atua loto alofa, ko Ieova.
19 E tiga eiloa ne salalau valevale a agasala matagā e pelā mo te tatino, te kaisoa mo te mulilua i Isalaelu, ne ‘faipati atu eiloa a Ieova ki olotou loto.’ (Hosea 2:14; 4:2) Kafai e mafau‵fau tatou ki tena alofa fakamagalo mo tena loto alofa, e ‵tau o fakamalosi aka ne te mea tenā a ‵tou loto mo ‵tou fesokotakiga totino mo Ieova. Telā la, ke na fesili ifo tatou penei: ‘E mafai pefea o fakaakoako faka‵lei atu au ki te alofa fakamagalo mo te loto alofa o Ieova i aku faifaiga ki nisi tino? Kafai e manako se taina Kelisiano ki se fakamagaloga mai i a au, e mata, e toka au o fakamagalo a ia e pelā mo te Atua?’—Salamo 86:5.
20. Tuku mai se fakaakoakoga me ‵tau o tali‵tonu katoatoa tatou ki te fakamoemoega telā ko oti ne tuku mai ne te Atua.
20 E tuku mai ne te Atua se fakamoemoega tonu. E pelā me se fakaakoakoga, e tauto mai a ia: “Ka toe fakafoki ne au ki a ia . . . a te Vanu o Fakalavelave mo mataloa o fakamoemoega.” (Hosea 2:15) Ne maua ne te avaga fakatusa muamua a Ieova te fakamoemoega ke toe foki atu ki tena fenua tonu, ko te koga telā ne tu i ei te “Vanu o Fakalavelave mo mataloa o fakamoemoega.” A te fakataunuga o te folafolaga tenā, i te 537 T.L.M., e tuku mai i ei se pogai tāua ke fia‵fia tatou ki te fakamoemoega telā ko oti ne fakatoka ne Ieova mō tatou mai mua nei.
21. E aogā pefea a te mauaga o te iloaga ki ‵tou sa‵sale fakatasi mo te Atua?
21 Ke tumau i te sa‵sale fakatasi mo te Atua, e ‵tau o tumau tatou i te tauloto e uiga ki a ia kae fakagalue aka a mea konā i ‵tou olaga. Ne gasolo ifo eiloa ki lalo te iloaga e uiga ki a Ieova i Isalaelu. (Hosea 4:1, 6) Kae ne fakatāua ne nisi tino a akoakoga mai te Atua, kae ne gasu‵esue e ‵tusa mo mea konā, maua ei ne latou a fakamanuiaga e uke. Ne aofia i ei a Hosea. E penā foki te toko 7,000 kolā ne seki punou ifo loa ki lalo o tapuaki ki a Paala i aso o Elia. (1 Tupu 19:18; Loma 11:1-4) E fesoasoani mai a ‵tou loto fakafetai mō akoakoga mai te Atua ke tumau tatou i te sa‵sale fakatasi mo te Atua.—Salamo 119:66; Isaia 30:20, 21.
22. E ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki faifaiga fakaaposetate?
22 E fakamoemoe eiloa a Ieova ke ‵teke atu a takitaki o ana tino ki faifaiga fakaaposetasi. E tiga te feitu tenā, e fai mai te Hosea 5:1: “Faka‵logo mai ki te mea tenei, koutou faitaulaga! Faka‵logo mai koutou tino Isalaelu! Faka‵logo mai koutou kolā i te kaigā tupu! Ne ‵tau mo koutou o fakamasino mo te fai mea tonu, telā la, a te fakamasinoga ka pakū atu ki luga i a koutou! Ko oti ne fai koutou me se malei i Mesepa, pelā me se tili e fola i luga i te Mauga o Tapola.” Ne fai a takitaki aposetate e pelā me se malei mo se tili ki tino Isalaelu, mai te fakakolekole atu ki a latou ke ifo ki tupua. Kāti ne fai a te Mauga o Tapola mo te koga ko Mesepa mo fai ne koga ne fai i ei a vaegā tapuakiga ‵se penā.
23. Ne aogā pefea ki a koe a te sukesukega ki te Hosea mataupu 1 ki te 5?
23 E lavea atu ne tatou i te vaega tenei o te valoaga a Hosea, me i a Ieova se Atua alofa fakamagalo telā e tuku mai ne ia se fakamoemoega, kae fakamanuia ne ia a tino kolā e fakagalue ne latou ana fakatonuga kae ‵teke atu ki faifaiga a aposetate. E pelā mo tino Isalaelu loto sala‵mo i aso mua, ke na ‵sala atu eiloa tatou ki a Ieova kae taumafai malosi o fakafiafia atu a ia. (Hosea 5:15) Mai te faiga penā, ka tau ei ne tatou a mea ‵lei kae ka maua ne tatou te fiafia lasi ‵ki mo te filemu telā e maua ne tino katoa kolā e sa‵sale fakatasi mo te Atua.—Salamo 100:2; Filipi 4:6, 7.
[Fakamatalaga mai lalo]
a E tuku mai se tala fakatusa fakaofoofogia i te Kalatia 4:21-26. E uiga ki te tala tenā, ke onoono ki te Tusi i te 2 o te Insight on the Scriptures, itulau e 693-694, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te mea e fakaata mai ne te fakaipoipoga a Hosea ki a Komeli?
• Kaia ne isi ei se tagi a Ieova e uiga ki tino Isalaelu?
• Se a te akoakoga i te Hosea mataupu 1 ki te 5 ne fiafia malosi koe ki ei?
[Ata i te itulau e 14]
Ko toe ‵foki atu a tino fia‵fia ki te lotou fenua tonu