‘E Amio‵tonu a Auala Katoa o Ieova’
“A auala o [Ieova] e ‵tonu. A tino amio‵tonu e ola me e tau‵tali i ei.”—HOSEA 14:9.
1, 2. Se a te vaegā kamataga ne tuku atu ne Ieova ki tino Isalaelu, kae se a te mea ne tupu ki a latou?
NE TUKU atu ne Ieova ki tino Isalaelu se kamataga amiotonu i aso o te pelofeta ko Mose. Kae i te kamataga o te valu senitenali T.L.M., ne gasolo aka eiloa o masei atu te lotou tulaga, telā ne lavea ei ne te Atua a te matagā o olotou amioga. E lavea faka‵lei atu a te mea tenei i te Hosea mataupu e 10 ki te 14.
2 Ne kamata o ola a Isalaelu i se olaga magalua. Ne ‵toki ne tino o matakāiga e sefulu konā “te masei” kae tau foki ne latou a mea sē ‵tonu. (Hosea 10:1, 13) “I te taimi koi foniki ei a Isalaelu, au ne alofa ki ei,” ko pati a Ieova, “kae ne aumai ne au a ia keatea mai Aikupito mo fai taku tama.” (Hosea 11:1) E ui eiloa ne fakasao ne te Atua a tino Isalaelu mai te ‵nofo pologa ki tino Aikupito, ne taui atu ne latou tena alofa ki te loi mo uiga fakaloi‵loi. (Hosea 11:12) Telā la, ne polopoloki atu a Ieova ki a latou, penei: “Tali‵tonu ki te otou Atua kae ‵foki atu ki a ia. Ke fakamaoni koutou kae fai te mea tonu.”—Hosea 12:6.
3. Se a te mea ne ‵tau o tupu ki tino Samalia ‵teke, kae ne mafai pefea o maua ne tino Isalaelu te fakamagaloga?
3 Ne ‵tau o maua ne tino Samalia ‵teke mo tena tupu se gataga fakafoufou. (Hosea 13:11, 16) Kae ne kamata a te mataupu fakaoti o te valoaga a Hosea ki se fakatagi: “Tino Isalaelu, ‵foki nei ki te Aliki te otou Atua.” Moi ne sala‵mo tonu a tino Isalaelu, e fakaasi atu foki ne te Atua ki a latou a te alofa fakamagalo. E tonu, ne ‵tau o fakaasi atu ne latou me i “auala o te Aliki e ‵tonu” kae sa‵sale foki i ei.—Hosea 14:1-6, 9.
4. Ne a fakatakitakiga ka mafau‵fau tatou ki ei i te valoaga a Hosea?
4 E aofia i te vaega tenei o te valoaga a Hosea a fakatakitakiga e uke kolā e mafai o fesoasoani mai ke sa‵sale fakatasi tatou mo te Atua. Ka mafau‵fau tatou ki mea konei: (1) E manako a Ieova ki te tapuakiga telā e seai ne uiga fakaloi‵loi i ei, (2) e fakaasi atu ne te Atua ki ana tino te alofa fakamaoni, (3) e ‵tau o fakamoe‵moe katoatoa tatou ki a Ieova i taimi katoa, (4) e amio‵tonu faeloa a auala o Ieova, mo te (5) e mafai o toe ‵foki atu a tino agasala ki a Ieova.
E Manako Ieova ki te Tapuakiga Telā e Seai ne Uiga Fakaloi‵loi i ei
5. Se a te vaegā tapuakiga e manako te Atua ki ei mai i a tatou?
5 E manako a Ieova ke tavini atu tatou ki a ia i se auala ‵ma, e aunoa mo uiga fakaloi‵loi. Kae ko oti ne se fai a tino Isalaelu “pelā me se vine telā ne pikitaki sāle i fuagā vine.” Ne ‘fakauke aka a fatafaitaulaga’ ke fakaaogā i tapuakiga ‵se ne tino Isalaelu. Ne faka‵tu aka ne aposetate konei a pou—kāti ne pou ‵lasi kolā ne fakagali‵gali faka‵lei ke fakaaogā i olotou tapuakiga sē ‵ma. Ko oti ne fakaiku ne Ieova ke ofa ki lalo a fatafaitaulaga konei kae lepe foki a pou konā.—Hosea 10:1, 2.
6. Ke sa‵sale fakatasi mo te Atua, se a te uiga e se ‵tau o maua i a tatou?
6 E seai ne amioga fakaloi‵loi e talia ke fai ne tavini a Ieova. Kae se a la te mea ne tupu ki tino Isalaelu? Ne ‵fonu olotou loto i te “amio ‵pelo”! E ui eiloa ne aofia latou i se feagaiga telā ne fai mo Ieova e pelā me ne tino ne tuku atu mō ia, ne iloa ne Ieova i a latou ne tino ‵loi. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai te mea tenei? Kafi ko oti ne tuku atu tatou ki te Atua, telā la, e se ‵tau o fai tatou pelā me ne tino ‵loi. E fai mai te Faataoto 3:32, penei: “I te Aliki e takalialia ki tino fai amioga ma‵sei, kae e fiafia ki tino amio‵tonu.” Ko te mea ke sa‵sale fakatasi tatou mo te Atua, e ‵tau o fakaasi atu ne tatou te alofa “i te mafaufau ‵lei mo te fakatuanaki fakamaoni.”—1 Timoteo 1:5.
E Fakaasi Atu ne te Atua ki Ana Tino te Alofa Fakamaoni
7, 8. (a) Ko vaegā fakanofonofoga fea e mafai ei o maua ne tatou te alofa fakamaoni o te Atua? (e) Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai māfai ko oti ne fai ne tatou se agasala matagā?
7 Kafai e tapuaki atu tatou ki a Ieova i se auala se fakaloiloi, ka maua ne tatou tena alofa atafai, io me ko tena alofa fakamaoni. Ne fai atu penei ki tino Isalaelu amio ma‵sei: “Fakamalū ne laukele ‵fou ma koutou, ‵toki ki ei te amiotonu kae ka fua mai ki te manuia mō koutou e auala mai i tapuakiga a koutou ki a au. Ko oko nei ki te taimi e ‵tau ei mo koutou o ‵fuli mai ki a au, te otou Aliki, kae ka vau au o [“tuku atu a akoakoga amio‵tonu,” NW] ki luga i a koutou.”—Hosea 10:12.
8 Moi ne ‵sala atu te kau Isalaelu ki a Ieova mo te sala‵mo tonu, penei e tuku atu ne ia mo te fiafia ‘ki a latou a akoakoga amio‵tonu.’ Kafai ko oti ne fai ne tatou se agasala matagā, ke na ‵sala atu tatou ki a Ieova, ‵talo atu ki a ia mō se fakamagaloga kae ‵sala atu foki ki se fesoasoani mai toeaina Kelisiano. (Iakopo 5:13-16) Ke ‵sala atu foki tatou ki te takitakiga a te agaga tapu o te Atua, me i “te tino e ‵toki ne ia a mea kolā e fiafia ki ei a te foitino, ko te fua e maua ne ia mai i ei, ko te mate; ka ko te tino telā e ‵toki i luga i te Agaga, e maua ne ia mai te Agaga a te ola se gata mai.” (Kalatia 6:8) Kafai tatou e ‘‵toki i te agaga,’ ka maua faeloa ne tatou a te alofa fakamaoni o te Atua.
9, 10. Ne fakaaogā pefea a pati i te Hosea 11:1-4 ki tino Isalaelu?
9 E mafai o tali‵tonu tatou me e alofa faeloa a Ieova i ana faifaiga ki ana tino. E maua te fakatalitonuga ki te mea tenā i te Hosea 11:1-4, telā e faitau penei: “I te taimi koi foniki ei a Isalaelu, au ne alofa ki ei. Kae ne aumai ne au a ia keatea mai Aikupito mo fai taku tama. . . . A toku fenua e fai taulaga ki a Paala; e ‵sunu foki ne latou a taulaga ma‵nogi ki tupua. Kae telā la, ko au eiloa ne akoako ne au a Isalaelu ke iloa ne ia o sasale. Ne avake ne au a toku fenua ki oku lima, kae se talia lele eiloa ne latou me ko au ne tausi ne au latou. Ne ‵sai mai ne au latou ki a au mo te alofa. Ne puke aka ne au a latou [“e pelā me se tino e ave keatea ne ia se amoga ‵mafa,” NW] kae ‵sai mai ki toku kalafau; ne punou ifo eiloa au o fagai latou.”
10 E fakatusa a Isalaelu i konei ki se tamā tamaliki. Ne akoako ne Ieova mo te alofa a tino Isalaelu ke iloa ne latou o sa‵sale, mai te ‵fola atu o ana lima ki a latou. Kae ne ‵futi mai faeloa ne ia a latou ki a ia “mo te alofa.” Ma‵faga o mea fakaotia loto! Ke mafaufau me i a koe se mātua telā e fesoasoani atu ki tau tamaliki ke ‵laka atu tena kalafaga muamua. E ‵fola atu ou lima ki a ia. Kāti e fakaaogā ne koe ne uka ke piki ki ei tau tamaliki ko te mea ke sē siga. E penā foki loa te alofa atafai o Ieova ki a koe. E fiafia malosi ke takitaki ne ia koe “mo te alofa.”
11. I se auala fea ne fai ei a te Atua e pelā me se ‘tino e sau ne ia keatea se amo’?
11 I ana faifaiga ki tino Isalaelu, ne fai a Ieova ki a latou “e pelā me se tino e ave keatea ne ia se amoga ‵mafa kae ‵sai mai ki [tena] kalafau; ne punou ifo eiloa [a ia] o fagai latou.” E fai a Ieova e pelā me se tino telā e sau io me e soloki ne ia se amoga ‵mafa ki tua ko te mea ke mafai ne se manu o kai faka‵lei. Ko te taimi fua ne ‵fati ei ne tino Isalaelu a te lotou amo telā ko te faka‵logo ki a Ieova kae ‵nofo ei latou mai lalo i te amo a olotou fili. (Teutelonome 28:45, 48; Ielemia 28:14) Talosia ke se ‵to atu eiloa tatou ki loto i te pulega a ‵tou fili sili ko Satani, kae logo‵mae ei tatou i te ‵mafa o tena amo. I lō te fai penā, ke na tumau eiloa tatou i te sa‵sale mo te fakamaoni fakatasi mo te ‵tou Atua alofa.
Ke Fakamoemoe ki a Ieova i Taimi Katoa
12. E ‵tusa mo te Hosea 12:6, ne a mea e manakogina ko te mea ke tumau tatou i te sa‵sale fakatasi mo te Atua?
12 Ke tumau i te sa‵sale fakatasi mo te Atua, e ‵tau o fakamoe‵moe tatou ki a ia i taimi katoa. Ne fai atu ki tino Isalaelu, penei: “I te taimi nei, koutou te gafa o Iakopo, tali‵tonu ki te otou Atua kae ‵foki atu ki a ia. Ke fakamaoni koutou kae fai te mea tonu, kae fakatalitali io me fakamoe‵moe faeloa mo te loto kufaki ki . . . te Atua.” (Hosea 12:6) Ne mafai ne tino Isalaelu o tuku atu se fakamaoniga o te lotou fia ‵foki atu mo te loto sala‵mo ki a Ieova mai te fakaasiatuga o te alofa atafai, te fai mea tonu mo te ‘fakatalitali io me ko te fakamoe‵moe faeloa ki te Atua.’ Faitalia te leva ko oti ne sa‵sale fakatasi ei tatou mo te Atua, e ‵tau faeloa o fia fakaasi atu ne tatou te alofa atafai, te fai mea tonu kae fakamoe‵moe faeloa ki te Atua.—Salamo 27:14.
13, 14. Ne fakaaogā pefea ne Paulo te Hosea 13:14, kae se a te pogai e fakamoe‵moe ei tatou ki a Ieova?
13 Te valoaga a Hosea e uiga ki te kau Isalaelu e tuku mai i ei ki a tatou se pogai fakapito ke fakamoe‵moe tatou ki te Atua. “Ka faka‵sao ne au a tino konei mai Seoli,” ko muna a Ieova. “Me ka fakaola latou mai te malosi o te mate. Te Mate tefea tou malosi. Seoli, tefea tou fakamataku?” (Hosea 13:14, NW) Ne seki manako a Ieova o faka‵sao ne ia te kau Isalaelu mai te mate tonu i te taimi tena, kae ka fakaseai eiloa ne ia te mate mo tena manumalo ki te se-gata-mai.
14 I tena tusi ki ana taina Kelisiano fakaekegina, ne siki mai ne Paulo a pati fakavaloaga a Hosea konei: “Kafai ko te mea mate ko fakaeke ki ei a te mea se mate, mo te mea ola se tumau ko fakaeke atu ki ei a te mea ola tumau, ko taunu ei a muna a te Tusi: ‘Ko takavale te mate.’ ‘Te mate, tefea tou manumalo? Te mate, tefea tou malosi?’ A te ‵mae o te mate ko te agasala, ka ko te malosi o te agasala ko te tulafono. Kae ke fakafetai atu tatou ki te Atua, me ne aumai ne ia te manumalo ki a tatou e alatu i te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso.” (1 Kolinito 15:54-57) A Ieova ne fakatu ne ia a Iesu mai te mate, kae tuku mai i ei se fakamaoniga fakamafanafana me i tino kolā e masaua ne te Atua ka toe faka‵tu mai. (Ioane 5:28, 29) E se fakatau eiloa te aogā o te fakamoemoe faeloa ki a Ieova! Kae e isi aka foki se isi pogai i tafa o te fakamoemoega ki te toetu e fakamalosi mai ke sa‵sale fakatasi mo te Atua.
E Amio‵tonu Faeloa a Auala o Ieova
15, 16. Se a te mea ne ‵valo mai e uiga ki Samalia, kae ne fakataunu pefea te valoaga tenā?
15 A te ‵tou loto talitonu me i ‘auala o Ieova e amio‵tonu’ faeloa e fesoasoani mai ke tumau tatou i te sa‵sale fakatasi mo te Atua. Ne seki sa‵sale a tino Samalia i auala amio‵tonu o te Atua. Fakamuli ifo, ne logo‵mae latou i ikuga ma‵sei o olotou agasala mo te sē lava o te fakatuanaki ki a Ieova. Ko leva ne ‵valo mai i a “Samalia e ‵tau eiloa o fakasala me ne ‵teke mai ki a au. A ona tino ka ‵mate i te taua; a pepe ka taotao ke pala‵pala i te laukele, ka ko fāfine fai‵tama ka fafaii olotou tinae.” (Hosea 13:16) E fakaasi mai i tala fakasolopito me i tino Asulia kolā ne fakatakavale ne latou a Samalia, ne fai eiloa ne latou a vaegā amioga matagā penā.
16 A Samalia ko te laumua o te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu. Telā la, e fakasino atu a te igoa ko Samalia ki kogā koga katoa i te malo tenā. (1 Tupu 21:1, Tusi Paia, Samoa) Ne taua atu a te tupu o Asulia ko Salamanesa V ki te fakai o Samalia i te 742 T.L.M. I te taimi ne takavale ei a Samalia i te 740 T.L.M., ne ave fakapagota ei ana tino ma‵luga e tokouke ki Mesopotamia mo Metai. E se mautinoa me ko Samalia ne fakatakavale ne Salamanesa V io me ko te tena sui ko Sakono II. (2 Tupu 17:1-6, 22, 23; 18:9-12) E ui i ei, e fakasino atu a fakamatalaga a Sakono ki te avega keatea o tino Isalaelu e toko 27,290 ki te feitu ki luga o te Eufilate mo Metai.
17. I lō te se āva ki tulaga o te Atua, se a te mea e ‵tau o fai ne tatou?
17 Ne lasi ‵ki te logo‵mae o tino Samalia ona ko te lotou fakata‵mala o tau‵tali i auala amio‵tonu o Ieova. E pelā me ne Kelisiano tukugina atu, ka logo‵mae foki tatou māfai e fai faeloa ne tatou a agasala, kae se āva ki tulaga amio‵tonu o te Atua. Ke mo a eiloa e tau‵tali tatou i se vaegā auala matagā penā! I lō te fai penā, ke na fakagalue aka ne tatou a pati polopoloki a te apositolo ko Petelu: “Ke mo a se tino o koutou e fakapuapuagatia ona ko te tatino, te kaisoa, te amio masei, me ko te fia pule fua ki mea a nisi tino kolā e seai sena fekau i ei. Kae kafai e puapuagatia koutou ona ko koutou ne Kelisiano, sa tae‵ma i ei, kae fakafetai fua ki te Atua i te mea e tauave sāle ne koutou a te igoa o Keliso.”—1 Petelu 4:15, 16.
18. E mafai pefea o ‘tauave faeloa’ ne tatou a te igoa o te Atua?
18 E ‘tauave faeloa’ ne tatou a te igoa o te Atua mai te sa‵sale i ana auala amio‵tonu i lō te faiga o mea i a tatou eiloa. Ne tatino a Kaino me ne fai ne ia a mea i ana auala eiloa kae fakatamala o fakalogo ki pati polopoloki a Ieova me ko pili o oko atu ki a ia te agasala. (Kenese 4:1-8) Ne talia ne Palaamo te ‵togi mai te tupu o Moapi kae ne seki manuia i ana taumafaiga o fakamalaia atu ki te kau Isalaelu. (Numela 24:10) Kae ne tamate ne te Atua a te tino Levi ko Kola mo nisi tino aka ona ko te lotou ‵teke atu ki olotou takitaki ko Mose mo Alona. (Numela 16:1-3, 31-33) E tonu, e se ma‵nako eiloa tatou ke tau‵tali atu i te “auala o Kaino” te fia fai fakavave “o mea ‵se . . . e pelā mo Palaamo,” io me e ‵mate ona ko “te ‵teke e pelā eiloa mo [Kola].” (Iuta 11) Kae kafai e agasala tatou, e tuku mai i te valoaga a Hosea se fakamafanafanaga ki a tatou.
E Mafai o Toe ‵Foki Atu a Tino Agasala ki a Ieova
19, 20. Ne a vaegā taulaga ne mafai o ofo atu ne tino Isalaelu loto sala‵mo?
19 Ke oko foki eiloa ki tino kolā ko oti ne ‵siga ona ko te faiga o agasala matagā e mafai o toe ‵foki atu ki a Ieova. I te Hosea 14:1, 2, e maua ne tatou i ei te fakatagi tenei: “Tino Isalaelu, ‵foki nei ki te Aliki te otou Atua. Ko otou agasala ko ala ei koutou o ‵siga kae pakū. ‵Foki nei ki te Aliki, kae ke fai te ‵talo tenei mo taulaga a koutou ki a ia: ‘Fakamagalo mai omotou agasala kae talia mai te motou ‵talo, kae ka tavae ne matou a koe e pelā eiloa mo te motou tautoga.’ ”
20 Ne “tavae” ne tino Isalaelu loto sala‵mo a te Atua. A mea konei ne taulaga o vikiga e fai mo te fakamaoni. Ne fakasino atu a Paulo ki te valoaga tenei i tena fakamalosiatuga ki Kelisiano ke “avatu eiloa ne tatou a tavaega ki te Atua ke fai mo o‵tou taulaga ki a ia e alatu i a Iesu; ko tona uiga, ke ‵viki faeloa tatou ki tona igoa i o‵tou leo.” (Epelu 13:15) Ma‵faga o tauliaga gali ke sa‵sale fakatasi mo te Atua kae ofo atu a vaegā taulaga penā i aso nei!
21, 22. Se a te fakafouga ka toe maua ne tino Isalaelu loto sala‵mo?
21 Ne ofo atu ne tino Isalaelu, kolā ne tiaki ne latou olotou auala ma‵sei kae ‵fuli atu ki te Atua, a ‘tavaega’ ki a ia. Telā ne toe faka‵fou aka ei latou i te feitu faka-te-agaga e ‵tusa eiloa mo te tautoga a te Atua. E fai mai te Hosea 14:4-7: “Ka fakafoki mai ne au [Ieova] toku fenua ki a au. Ka alofa au ki a latou mo toku loto kātoa; ko gata toku kaitaua ki a latou. A au ki tino Isalaelu ka pelā me se vaiua e to ki se fenua oge vai. Ka olaola ‵lei latou e pelā me ne pula ko ma‵tala; ka ‵mautakitaki latou e pelā mo lakau o Lepanona. Ka ola aka latou i se olaga fou, kae gali e pelā me ne lakau ko olive. Ka ma‵nogi e pelā mo alasi o Lepanona. Ka toe ola latou i lalo o taku puipuiga. Ka olaola ‵lei latou e pelā me se fatoaga kae ‵fua malosi e pelā me se togavine. Ka takutakua latou e pelā mo te uaina o Lepanona.”
22 Ka toe faka‵lei aka a masaki o tino Isalaelu loto sala‵mo i te feitu faka-te-agaga kae ka toe maua ne latou te alofa o te Atua. Ka fai a Ieova e pelā me se vaiua ki a latou e auala i fakamanuiaga e uke kolā ka maua ne latou. A ana tino kolā ne toe fakafoki mai ka maua ne latou te ‵malu “e pelā me ne lakau ko olive,” kae ka sa‵sale latou i auala o te Atua. Ona ko te fia sa‵sale faeloa o tatou mo Ieova te Atua, ne a la mea e ‵tau o fai ne tatou?
Tumau i te Sasale i Auala Amio‵tonu o Ieova
23, 24. Se a te valoaga fakamalosi loto e fakaoti ki ei te tusi ko Hosea, kae e pokotia pefea tatou i ei?
23 Kafai e ma‵nako tatou ke tumau i te sa‵sale mo te Atua, e ‵tau o fakagalue ne tatou a “te poto mai te lagi” kae ke fetaui faeloa a ‵tou faifaiga mo ana auala amio‵tonu. (Iakopo 3:17, 18) E faitau penei a te fuaiupu fakaoti o te valoaga a Hosea: “A latou kolā e poto, ke malamalama i te mea tenei e tusi i konei, kae ke tauloto faka‵lei foki ne latou. A auala o te Aliki e ‵tonu. A tino amio‵tonu e ola me e tau‵tali i ei, ka ko tino agasala e ‵siga kae pakū me e se ‵saga ki ei.”—Hosea 14:9.
24 I lō te talia ke takitakigina tatou ne te poto mo tulaga o te lalolagi nei, ke na sa‵sale faeloa tatou i auala amio‵tonu o te Atua. (Teutelonome 32:4) Ne fai eiloa ne Hosea a te mea tenā i tausaga e 59 io me silia atu. Ne folafola atu ne ia mo te fakamaoni a fekau a te Atua, mo te iloa me i tino poto kae malamalama ka maina i pati konā. Kae pefea la tatou? I te vaitaimi tenei telā koi talia ei ne Ieova ke tuku atu ne tatou se molimau, ka ‵sala atu faeloa tatou ki tino kolā ka talia ne latou mo te poto a tena alofa tauanoa. Kae e fia‵fia eiloa tatou o fai a te mea tenei fakatasi mo te fesoasoani o “te tavini fakamaoni kae poto.”—Mataio 24:45-47.
25. Se a te mea ne fesoasoani mai i te ‵tou sautalaga ki te valoaga a Hosea ke fai ne tatou?
25 E fesoasoani mai a te ‵tou sautalaga ki valoaga a Hosea ke tumau tatou i te sa‵sale fakatasi mo te Atua mo te fakamoemoega ke maua te ola se-gata-mai i te lalolagi fou telā ko oti ne folafola mai ne ia. (2 Petelu 3:13; Iuta 20, 21) Ma‵faga o fakamoemoega gali! Ka fai eiloa mo fai se mea tonu a te fakamoemoega tenā māfai e fakatalitonu atu ne tatou i ‵tou pati mo ‵tou faifaiga a pati konei: ‘A auala o Ieova e amio‵tonu.’
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Kafai e tapuaki atu tatou i se auala ‵ma ki te Atua, ka pefea ana faifaiga ki a tatou?
• Kaia e ‵tau ei o fakamoe‵moe faeloa tatou ki a Ieova?
• Kaia e talitonu katoatoa ei koe me e amio‵tonu a auala o Ieova?
• E mafai pefea o tumau tatou i te sa‵sale i auala amio‵tonu o Ieova?
[Ata i te itulau e 22]
Ke talia a fesoasoani faka-te-agaga mai toeaina Kelisiano