FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w06 12/1 itu. 17-itu. 20 pala. 8
  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko Pese a Solomona

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko Pese a Solomona
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2006
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • KE MO A E “FAKAOSO NE KOUTOU TE ALOFA FAKAFAMAU I A AU”
  • (Pese a Solomona 1:1–​3:⁠5)
  • ‘KAIA E FIA ONOONO EI KOUTOU KI TE FAFINE SULAMI?’
  • (Pese a Solomona 3:6–​8:⁠4)
  • “TE ULAGA AFI O IOA”
  • (Pese a Solomona 8:​5-​14)
  • E Mata, e Mafai Eiloa o Maua te Alofa Tumau?
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2015
  • Te Tamafine Sulami​—Se Fakaakoakoga Tāua ke Tau‵tali ki ei
    Tusi mō Fakatasiga mo te Galuega Talai​—Tusi mō Fakatasiga, Ianuali 2016
  • E Mata, a ia se Fakaakoakoga ‵Lei io me ‵Tau o Fakaeteete i ei?
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2011
  • Manatu i te Pese a Solomona
    Te Tusi Tapu i te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2006
w06 12/1 itu. 17-itu. 20 pala. 8

E Ola te Muna a Ieova

Manatu Tāua Mai te Tusi ko Pese a Solomona

“E PELĀ me se pula o te lili i loto i se vao lakau tala‵tala, e penā taku pele ma ‵nofo tasi mo nisi fāfine.” “E fakatusa ne au taku pele . . . e pelā me se lakau ko te apolo e tu i loto i lakau o te vao.” “Ko oi tenei, kafai e fakamakila mai, e pelā eiloa me se vaveao? Se fafine taulekaleka kae fakasegia mata e pelā mo te la io me ko te masina.” (Pese a Solomona 2:​2, 3; 6:​10) Ko tafaga la te ‵gali o pati konei mai te tusi ko Pese a Solomona i te Tusi Tapu! A te tusi kātoa se fakalagi e ‵fonu i kupu fakauiga kae ‵gali, telā ne fakaigoa ei ki “pese tafasili i te ‵gali.”​​—⁠Pese a Solomona 1:⁠1.

A te pese tenei, telā ne ‵fatu ne te tupu ko Solomona o Isalaelu i aso mua, kāti i te 1020 T.L.M. i te kamataga o te 40 tausaga o tena pulega, se pese fakafamau e uiga ki se tamataene tausi mamoe mo se tamafine nofo fenua mai Sulami. E aofia i nisi tino kolā e ‵sae mai i te fakalagi tenei ko te mātua mo tuagane o te tamafine tenā, “fa‵fine o Ielusalema [tavini i te palesi],” mo “fa‵fine o Siona [fafine Ielusalema].” (Pese a Solomona 1:5; 3:​11) E faigata ki te tino faitau ki te Tusi Tapu ke iloa atu a tino katoa kolā e aofia i te tusi ko Pese a Solomona, kae e mafai o iloa latou mai te mafaufau ki olotou pati mo pati kolā e fai atu ki a latou.

E pelā me se vaega o te Muna a te Atua, e lua a pogai e tāua ‵ki ei a te fekau i te tusi ko Pese a Solomona. (Epelu 4:​12) Muamua la, e akoako mai i ei ki a tatou a te uiga o te alofa tonu i te vā o te tagata mo te fafine. A te lua o mea, e fakaasi mai i te pese tenā a te vaegā alofa telā e maua i te vā o Iesu Keliso mo te fakapotopotoga o Kelisiano fakaekegina.​​—⁠2 Kolinito 11:2; Efeso 5:​25-​31.

KE MO A E “FAKAOSO NE KOUTOU TE ALOFA FAKAFAMAU I A AU”

(Pese a Solomona 1:1–​3:⁠5)

“Ou laugutu ko sogi mai ki oku laugutu, a tou alofa e sili atu i te uaina.” (Pese a Solomona 1:⁠2) E kamata te sau‵talaga i Pese a Solomona ki pati konei a se tamafine nofo fenua kae loto maulalo telā ne avatu ki loto i te faleie o te Tupu ko Solomona. Ne oko atu pefea tou fafine ki konā?

“A oku tuagane ne ita ki a au,” ko ana pati. “Tenā, ave ei ne latou au o fakagalue i te togāvine.” E ita ana tuagane ki a ia me ko oti ne ‵kami tou fafine ne te tamataene tausi mamoe telā e fiafai a ia ki ei, ke olo laua o sa‵sale i se aso gali e tasi. Ko te mea ke mo a ma fano tou fafine, ne ave ne latou a ia ke puipui ne ia te fatoaga mai i “alope fo‵liki koi tuai o fakamasei ne latou te togavine.” Ona ko te galuega tenā, ne nofo pili atu ei a ia ki te koga e pikiniki ei a Solomona. E lavea atu a tena tinogali i te taimi e fanaifo ei a ia o “tu i tafa o lakau ko alamoni,” tenā avatu ei tou fafine ki te koga pikiniki o Solomona.​​—⁠Pese a Solomona 1:6; 2:​10-​15; 6:​11.

I te fakaasiatuga ne te tamafine ana lagonaga e uiga ki tena pele ko te tausi mamoe, ne fai atu a tavini fāfine i te palesi ki a ia ke “fano o tautali i tua o te lafu mamoe” o ‵sala atu ki tou tagata. Kae ne seki talia ne Solomona ke fano tou fafine. I te fakaasiatuga o ana pati e uiga ki te taulekaleka o tou fafine, ne tauto atu tou tagata me ka tuku atu ne ia ki ei a “ligi aulo . . . mo malele siliva.” Kae ne seki fiafia a te tamafine tenā ki ei. Ne fanatu te tausi mamoe ki te koga pikiniki o Solomona, ne maua ne ia tou fafine kae fai atu: “Taku pele, ko oko eiloa koe i te gali.” Ne fai atu te tamafine ke tauto atu ki a ia a tavini fafine o te palesi ke mo a e “fakaoso ne [latou] te alofa fakafamau i a [ia] ke oko ki te taimi ‵tau.”​​—⁠Pese a Solomona 1:​8-11, 15; 2:​7, NW; 3:⁠5.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

1:​2, 3, NW​​—⁠Kaia e fai ei a pati a te tamataene tausi mamaoe e pelā me se uaina a ko tena igoa e pelā me se sinu? E pelā eiloa mo te fai ne te uaina te loto o se tagata ke fiafia mo te logomalie o te sinu māfai ko ‵ligi ki luga i te ulu, ne fakamalosi kae fakamafanafana atu ki te tamafine tenei te masausau ki te alofa mo te igoa o te tamataene tenā. (Salamo 23:​5, NW; 104:15) E penā foki te maua ne Kelisiano ‵tonu, kae maise ko te kau fakaekegina, te malosi mo te loto malosi i te mafau‵fau ki te alofa telā ko oti ne fakaasi atu ne Iesu Keliso mō latou.

1:5​—⁠Kaia ne fakatusa ei ne te tamafine nofo fenua a te lanu usi o tena pakili ki “faleie o kitala”? E uke ‵ki a mea e mafai o fakaaogā ki laugatu kolā ne faite mai i fulufulu o kouti. (Numela 31:20) E pelā mo laugatu kolā ne faite ki “fulu o kouti” ne fakaaogā ki te “ufi mō te Faleie.” (Esoto 26:⁠7) E pelā eiloa mo faleie o tino maumausolo i aso nei, kāti ne faite a faleie o Kitala ki fulufulu uli o kouti.

1:​15, Tusi Paia, Samoa​​—⁠Se a te mea ne fakauiga ki ei a te tamataene tausi mamoe i ana pati: “A ou mata e pelā mo mata o lupe”? Ne fai mai te tamataene tausi mamoe me i mata o tena tamafine e malu‵lu kae fakaalofa‵lofa e pelā mo mata o lupe.

2:7; 3:5​​—⁠Kaia ne fai ei a tavini fafine o te palesi ke tauto “i te igoa o te tia tele makini mo kasele”? E lauiloa a kasele mo tia ona ko te lotou āpo kae ‵gali. Tela la, ne fai ei ne te tamafine Sulami ke tauto a tavini fāfine o te palesi i so se mea telā e apo kae gali ko te mea ke mo a e fakaoso ne latou te alofa fakafamau i loto i a ia.

Akoakoga mō Tatou:

1:2; 2:⁠6. A te fakaasiatuga o lagonaga o te alofa ‵ma kāti se mea ‵lei i te taimi e fia‵fai ei se tokolua. Kae, e ‵tau mo te tokolua konā o fakaeteete ko te mea ko faifaiga konā ne fakaasiga o te alofa tonu kae e se ko lā manakoga lai‵lai fua, kolā e mafai o iku atu ki te faiga o amioga finalalolagi.​​—⁠Kalatia 5:​19.

1:6; 2:​10-​15. Ne seki talia ne tuagane o te tamafine Sulami ke olo te lotou tuagane mo tena famau ki se koga ‵mao i luga i mauga, e se ona ko ia e ma‵sei ana amioga io me e se ‵lei ana lagonaga. Kae ne taumafai latou o puipui tou fafine mai te to atu ki se tulaga telā e mafai o iku atu ki se fakaososooga. A te akoakoga mō taufamau ko te ‵kalo keatea mai koga kolā e seai ne tino i ei.

2:​1-3, 8, 9. E ui eiloa tena tinogali, ne kilo ifo a te tamafine Sulami mo te loto maulalo ki a ia eiloa e pelā me se “pula fua o te vao i Salona.” Ona ko tena tinogali mo tena fakamaoni ki a Ieova, ne kilo atu te tamataene tausi mamoe ki tou fafine e pelā me se “lili i loto i se vao lakau talatala.” Kae ne a mea e mafai o fai atu e uiga ki tou tagata? Ona ko tena taulekaleka, ne fai tou tagata e pelā me se “kasele” ki tou fafine. Kāti a ia se tagata foki e mataku kae fakamaoni ki a Ieova. Ne fai mai tou fafine, “E fakatusa ne au taku pele ki nisi tāgata e pelā me se lakau ko te apolo [telā e malumalu kae isi ne ana fuaga] e tu i loto i lakau o te vao.” E mata, e se ko te fakatuanaki mo te tavini katoatoa atu ki te Atua e manakogina i a latou kolā e fai o a‵vaga?

2:7; 3:⁠5. Ne seki fiafai lele te tamafine nofo fenua ki a Solomona. Ne fai foki ne ia a tavini fafine o te palesi ke tau‵to ke mo a ma fakaoso ne latou te alofa fakafamau i a ia ki se isi tino kae na ko te tamataene tausi mamoe fua. E se mafai kae e se ‵tau foki o fiafai se tino ki so se tino. A te Kelisiano taka telā e fia avaga e ‵tau o mafaufau fua penā ki se tavini fakamaoni a Ieova.​​—⁠1 Kolinito 7:​39.

‘KAIA E FIA ONOONO EI KOUTOU KI TE FAFINE SULAMI?’

(Pese a Solomona 3:6–​8:⁠4)

E isi se mea “tenei e vau mai i te vao, e pelā me se au.” (Pese a Solomona 3:⁠6) Se a te mea ne lavea ne fāfine Ielusalema i te oloatuga o ‵kilo ki ei? Ne lavea ne latou me ko ‵foki atu a Solomona mo ana tavini ki te fa‵kai! Kae ne aumai foki ne te tupu a te tamafine Sulami tenā.

Ne tautali atu te tamataene tausi mamoe i te tamafine tenā kae ne seki leva kae fetaui laua. I te fakaasiatuga o tena alofa tonu mō tou fafine, ne fakaasi atu ei ne tou fafine a tena manakoga ke tiakina ne ia te fa‵kai, i ana pati: “Au ka nofo i luga i te koga maluga o mulo, te koga maluga o mea ma‵nogi, ke oko ki te taimi e agi mai ei te matagi o te vaveao kae matafi atu mo te pouliga.” Ne ‵kami ne ia te tausi mamoe ke “vau ki tena fatoaga o kai a fuaga tafasili eiloa i te ‵lei i ei.” Ne tali atu tou tagata: “Taku pele, taku avaga, au ko oti ne ulu ki loto i taku fatoaga.” Ne fai atu a fafine o Ielusalema ki a laua: “‵Kai, e taugasoa! Inu kae ke konā koulua i te logo‵tonu o lū pati fakafamau!”​​—⁠Pese a Solomona 4:​6, 16; 5:1, NW.

Mai tua o te fakaasiatuga o tena moemiti ki tavini fāfine o te palesi, ne fai atu te fafine Sulami ki a latou: “Au ko vāivāi i te alofa.” Ne fesili mai latou: “E a, e se ‵pau tau pele mo tino katoa?” Ne tali atu tou fafine: “A taku pele e taulekaleka kae malosi; a ia se tagata maua gatā, e tokotasi aka eiloa a ia i se toko sefulu afe.” (Pese a Solomona 5:​2-​10) Ne tali atu tou fafine mo te loto maulalo ki tavaega a Solomona: ‘Ai a e fia onoono mai ei koutou ki a au?’ (Pese a Solomona 6:​4-​13) I te fakaaogāga o te avanoaga tenā ke fiafai atu tou fafine ki a ia, ne toe fai atu ne te tupu a pati tavae e uke. Kae ne ‵mautakitaki a te tamafine i tena alofa ki te tamataene tausi mamoe. Ne talia ei ne Solomona ke fano tou fafine ki tena kāiga.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

4:1; 6:5​​—⁠Kaia ne fakatusa ei a lauulu o te tamafine ki se “lafu kouti”? E fakaasi mai i te fakatusa tenā me i ana lauulu e malipolipo kae ūsi e pelā mo fulufulu uli o kouti.

4:​11​​—⁠Se a te mea e tāua ei a te ‘magalo e pelā me se hani o laugutu’ o te tamafine Sulami, kae ko tena ‘alelo e pelā me se susu mo te hani ki a ia’? A te fakatusa tenei, e pelā foki mo te manatu i tena alelo e pelā me se susu mo te hani, e faka‵mafa mai i ei a te ‵lei mo te ‵gali o pati kolā ne fai mai ne te tamafine Sulami.

5:​12​​—⁠Se a te uiga o te tugāpati “a ona mata e ‵gali pelā me ne lupe i tafa o se vai e tafe, pelā me ne lupe ne koukou ki te sua o te susu”? Ne faipati te tamafine tenei e uiga ki pugāmata ‵gali o tena pele. Kāti e faka‵pau ne ia i se auala fakatusa a mea uli i ‵kanomata o tena pele kolā e fakatamilo ne mea ‵kena ki lupe ‵lanu usi kolā e kou‵kou i loto i susu.

5:​15​​—⁠Kaia ne fakamatala mai ei penei a vae o te tausi mamoe? Ne fakatusa ne tou fafine ana vae ki “pou alapasa” me e ma‵losi kae ‵gali.

6:4​​—⁠Kaia ne fakatusa ei te tamafine tenei ki Tilesa? Ne fakatakavale a te fa‵kai o Kanana tenei ne Iosua kae mai tua o te taimi o Solomona, ne fai ei mo fai te laumua o te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu ki matū. (Iosua 12:​7, 24; 1 Tupu 16:​5, 6, 8, 15) “E foliga mai me i te fa‵kai tenā kāti se fa‵kai tafasili i te gali,” ko pati i se tusi e tasi, “kae kāti tenā te pogai ne gaki mai ei i konei.”

6:​13​​—⁠Se a te uiga o te tugāpati ko te “saka i te vā o laina o tino maimoa”? E mafai foki o ‵fuli te tugāpati tenei ki te ‘koga ko Manaima.’ A te fa‵kai telā ne fakaigoa ki te igoa tenā ne tu i te feitu ki saegalā o te vaitafe ko te Iolitana i tafa o te vanu ko Iapoka. (Kenese 32:​2, 22; 2 Samuelu 2:​29) A te “saka i te vā o laina o tino maimoa” e mafai o fakasino atu ki se vaegā saka e fai sāle i te fa‵kai tenā i se aso fakamanatu.

7:4​​—⁠Kaia ne fakatusa ei ne Solomona a te ua o te tamafine Sulami ki “se taoa ne faite ki nifo o elefane”? Mai mua atu i ei, ne logo te tamafine tenei i pati gali konei: “A tou ua e pelā mo te taoa o Tavita.” (Pese a Solomona 4:⁠4) A te taoa e loa kae kautiutiu, kae ko nifo o elefane e maniania. Ne ofo malosi a Solomona i te kautiutiu mo te maniania o te ua o te tamafine tenā.

Akoakoga mō Tatou:

4:​1-7. Mai te ‵teke atu ki pati takolekole a Solomona, e fakatalitonu atu ei ne te tamafine Sulami a tena ‵ma i mea tau amioga, faitalia tena tulaga se ‵lei katoatoa. Ne fai ei ne ana amioga ‵ma ke gasolo o taulekaleka tou fafine. E ‵tau foki o fai penā a fāfine Kelisiano.

4:​12. E pelā me se fatoaga gali telā e ‵pui faka‵lei, kae mafai fua o ulu atu ki ei i se mataloa telā e ‵loka faka‵lei, ne fakaasi atu fua ne te tamafine Sulami ana lagonaga fakafamau ki te tino telā ka fai mo fai tena avaga. Ma‵faga o fakaakoakoga gali mō fāfine mo tāgata Kelisiano kolā seki a‵vaga!

“TE ULAGA AFI O IOA”

(Pese a Solomona 8:​5-​14)

“Ko oi [te fafine] tenei e vau mai te vao, tenei e piki lima mai mo tena famau?” ko te fesili a tuagane o te tamafine Sulami i te laveaga ne latou a tou fafine ko foki mai ki te fale. Mai mua malie atu i ei, ne fai mai se tokotasi o latou: “Kafai a ia se pui, kae ka faite ne tatou se taoa siliva mo ia. Kae kafai a ia se mataloa, kae ka ‵pono ne tatou ki laupapa o te alasi.” Ona ko te mea ko oti ne fakatalitonu aka te alofa tumau o te tamafine Sulami, ne fai mai tou fafine: “Au se pui, ka ko oku ū e pelā me se taoa o te ‵pui. E iloa ne taku pele, me e maua ne au te tokagamalie mo te filemu mafai e ‵nofo tasi maua.”​​—⁠Pese a Solomona 8:​5, 9, 10.

A te alofa tonu ko te “ulaga afi o Ioa.” Kaia? Me e māfua mai a te vaegā alofa tenā mai i a Ieova. Ko ia tenā ne tuku ne ia te alofa ki loto i a tatou. Se ulaga afi telā e se mafai o tamate. E fakamatala fakagaligali mai i te Pese a Solomona a te alofa i te vā o te tagata mo te fafine e “pelā eiloa mo te mate i te malosi.”​​—⁠Pese a Solomona 8:​6, NW.

E fakamaina mai foki i te pese gali a Solomona a te fesokotakiga telā e maua i te vā o Iesu Keliso mo tena “avaga” faka-te-lagi. (Fakaasiga 21:​2, 9) E sili fakafia eiloa a te alofa o Iesu ki Kelisiano fakaekegina i lō te alofa e maua i te vā o se tagata mo se fafine. E se mafai eiloa o mafuli‵fuli a tino o te potukau tenei i te lotou taviniga. Ne tuku atu foki ne Iesu a tena ola mō ‘nisi mamoe.’ (Ioane 10:16) E mafai o fakaakoako atu a tino tapuaki ‵tonu katoa ki te fakaakoakoga a te tamafine Sulami telā ne seki mafulifuli eiloa tena alofa.

[Ata i te itulau e 18]

Ne a mea e akoako mai i te Pese a Solomona e uiga ki mea kolā e ‵tau o ‵sala ki ei i se tino telā e fia avaga koe ki ei?

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share