Ko Pili Mai a te Lalolagi Palataiso!
“Te motou Tamana telā i te lagi: ke tapu tou igoa, ke oko mai tou Malo, ke fai te mea e loto koe ki ei i lalo nei, e pelā mo te faiga i te lagi.”—Mataio 6:9, 10.
E TUKU mai i te ‵talo lauiloa tenei, telā e masani ki ei a tino e tokouke e pelā me ko te ‵Talo a te Aliki, se fakamoemoega ‵lei mō tino. E pefea la?
E pelā mo te mea e fakaasi mai i te ‵Talo a te Aliki, ka fai ne te Malo o te Atua a te loto o te Atua i te lalolagi e pelā eiloa mo te mea ko fai nei i te lagi. Kae ko te loto eiloa o te Atua ke toe fai te lalolagi mo fai se Palataiso. (Fakaasiga 21:1-5) Se a tonu eiloa te Malo o te Atua, kae ka fai pefea ne ia te lalolagi mo fai te Palataiso?
Se Pulega Tonu
A te Malo o te Atua se pulega tonu. Ke fakagalue aka so se malo, e manakogina i ei a tino pule, tulafono, mo tino ke pule atu ki ei. E mata, e aofia eiloa a mea konei i te Malo o te Atua? Mafaufau la ki tali a te Tusi Tapu ki fesili e tolu konei:
Ko oi a tino pule i te Malo o te Atua? (Isaia 33:22) Ne ‵tofi aka ne Ieova te Atua tena Tama, ko Iesu Keliso ke pule i te Malo. (Mataio 28:18) Mai lalo i te takitakiga a Ieova, ne filifili ne Iesu se aofaki mautinoa o tino mai “fenua katoa, matakāiga takitasi, mo ‵gana kese‵kese” kolā ka pule fakatasi mo ia e pelā me ne tupu “kae ka pule latou [ki] te lalolagi.”—Fakaasiga 5:9, 10.
Ne a tulafono ne fai ne te Malo o te Atua mō ana tino ke faka‵logo ki ei? E manakogina i nisi tulafono io me ko fakatonuga a te fakalogo faka‵lei ki ei. Ne taku mai ne Iesu a te ‵toe tulafono tāua i tulafono konā, i ana muna: “ ‘E ‵tau mo koe o alofa ki te Aliki [ko Ieova] tou Atua mo tou loto kātoa, mo tou agaga kātoa, mo tou mafaufau kātoa.’ Tenā te tulafono tafa sili mo te aogā. Ko te lua o tulafono tafasili i te aogā tenei: ‘E ‵tau mo koe o alofa ki tou tuakoi e pelā eiloa mo koe ki a koe.’ ”—Mataio 22:37-39.
E manakogina foki i nisi tulafono ke ‵kalo keatea a tino kolā e ‵nofo mai lalo i te pulega a te Malo o te Atua i te faiga o nisi amioga. E pelā mo te tuku mai i te Tusi Tapu a te fakamatalaga manino tenei: “Sa fakavale‵vale koutou. A latou kolā e amio ma‵sei; io me kolā e tapuaki ki tupua, io me kolā e mulilua, io me kolā e amio fakasotoma, io me kolā e faomea, io me kolā e kaiū, io me kolā e ko‵na sāle, io me kolā e fatufatu tino, io me kolā e ofa tulafono; e seai eiloa se tino o latou e talia ne ia te Atua ke fai mo olotou tupu.”—1 Kolinito 6:9, 10.
Ko oi a tino e ‵nofo mai lalo i te Malo o te Atua? Ne fakatusa ne Iesu a tino kolā e ‵nofo mai lalo i te Malo o te Atua ki mamoe. Ana muna: “Ka faka‵logo foki latou ki toku leo; ko tasi ei te lafu mamoe, mo te tausi mamoe e tokotasi.” (Ioane 10:16) Ke aofia i tino kolā e ‵nofo mai lalo i te Malo o te Atua, e se ‵tau fua o fai atu se tino me e tautali a ia ki te Tausi Mamoe ‵Lei, ko Iesu, kae e fai foki ne ia a mea kolā e fakatonu mai ne ia. Ne fai mai Iesu: “E se ‵sao ki te Malo o te lagi a latou katoa kolā e fai mai ki a au, ‘Te Aliki, te Aliki,’ na ko ia fua telā e fai ne ia te loto o toku Tamana telā i te lagi.”—Mataio 7:21.
Tela la, e fakaaogā kae fakaaloalo a tino kolā e ‵nofo mai lalo i te Malo o te Atua ki te igoa o te Atua, ko Ieova, e pelā mo te mea ne fai ne Iesu. (Ioane 17:26) E faka‵logo latou ki te fakatonuga a Iesu ke akoako a nisi tino e uiga ki “te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo.” (Mataio 24:14; 28:19, 20) Kae e fakatau fakaasi atu foki ne latou a te alofa tonu.—Ioane 13:35.
Te Fakamaseiga o “Latou Kolā e Fakamasei ne Latou te Lalolagi”
E fakaasi mai ne fakanofonofoga i te lalolagi nei me ko pili o gasuesue te Malo o te Atua o fai a ‵fuliga ‵lasi ki te lalolagi. E iloa pefea ne tatou te mea tenā? I te lua afe tausaga ko ‵teka atu, ne fakamatala mai ne Iesu a vaega kese‵kese o te fakailoga telā e fakaasi mai i ei “me ko pili mai te Malo o te Atua.” (Luka 21:31) E pelā mo te mea ne fakaasi atu i te mataupu mai mua, ko lavea faka‵lei atu eiloa a vaega o te fakailoga tenā i te lalolagi kātoa.
Se a te mea ka ‵soko atu ki ei? E tali mai Iesu: “Me i te fakalavelave e tupu i te taimi tenā, e tafa sili i te masei i fakalavelave katoa ko oti ne ‵tupu mai i te kamataga o te lalolagi, ke oko mai eiloa ki te aso tenā. E seai foki eiloa se fakalavelave penā e toe tupu.” (Mataio 24:21) A te matugā fakalavelave tenei e se se mea e māfua mai i tino. I lō te fai penā, ko te Atua eiloa ka gasuesue ke “fakamasei ei latou kolā e fakamasei ne latou te lalolagi!” (Fakaasiga 11:18) A tino amio ma‵sei, kolā e fai ne latou te paneta ke tu i se tulaga fakamataku ona ko olotou faifaiga kaiū, ka ‘tapale keatea mai i te fenua.’ Kae ko tino amio‵tonu, kolā e tavini atu i te auala telā e talia ne te Atua, “ka ola i te fenua tenei.”—Faataoto 2:21, 22.
Se mea ‵tau eiloa ke gasuesue a Ieova te Atua o fai a ‵fuliga ‵lasi konā. Kaia? Mafaufau ki te tala fakatusa tenei: Ke fakaataata i tou mafaufau me e isi sou fale lasi telā e uke a tamā potu kolā e mafai o ‵togi i masina takitasi ne tino mo olotou ‵nofo. E ‵lei a amioga kae āva foki a nisi tino kolā e ‵nofo i ou tamā potu konā; e ‵togi te lotou ‵nofo i ei kae e tausi faka‵lei foki olotou fale. Kae ko nisi tino e faka‵tupu fakalavelave kae uiga kaiū; e ita fitifiti ma ‵togi te lotou ‵nofo kae fakamasei foki ne latou te fale. Faitalia te fakailoa ‵soko atu ke fai faka‵lei olotou amioga, kae e tumau eiloa olotou amioga ma‵sei. Ne a au mea ka fai? E pelā me ko te pule o te fale, ka ‵tuli keatea ne koe a tino ma‵sei konā.
E penā foki loa, a Ieova te Atua, e pelā me ko te Mafuaga o te lalolagi mo mea katoa i ei, e maua eiloa ne ia te aiā ke filifili aka a tino kolā ka talia ne ia ke ‵nofo i te lalolagi. (Fakaasiga 4:11) Ko oti ne taku mai ne Ieova tena fuafuaga ke ave keatea mai te lalolagi tenei a tino amio ma‵sei kolā e fakasēaogā ne latou tena loto kae fakalavelave atu ki te saolotoga o nisi tino.—Salamo 37:9-11.
Ko Toe Fakafoki Mai te Palataiso
Ko pili o pule mai ki te lalolagi a te Malo o te Atua telā ko fai Iesu Keliso mo tupu i ei. Ne taku ne Iesu te kamataga fou tenei ki “te lalolagi fou.” (Mataio 19:28) Ka pefea a fakanofonofoga i ei? Mafaufau la ki folafolaga konei i te Tusi Tapu:
Salamo 46:9. “E fakagata ne ia a taua i te lalolagi kātoa.”
Isaia 35:1. “A te toafa ka ‵lifu, mo pulalakau ka ma‵tala i te vao.”
Isaia 65:21-23. “Ka fakaaogā faka‵lei eiloa ne latou mo te fia‵fia a fua o olotou galuega. A te galuega e fai ne latou ka iku manuia, ka ko olotou tama‵liki ka se toe fetaui mo ne puapuagā.”
Ioane 5:28, 29. “Ko oko mai eiloa te taimi e lagona ei a tena leo [te leo o Iesu] ne latou katoa kolā e i loto i tanuga, kae ka ulu mai ei latou ki tua.”
Fakaasiga 21:4. “Ka se toe iai ne loimata i olotou mata. Ka se toe iai se mate, se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae.”
Pogai ke Tali‵tonu ki ei
E mata, e talitonu koe ki folafolaga i te Tusi Tapu? Ne ‵valo mai te Tusi Tapu me ka se fai eiloa penā a tino e tokouke. E fai mai i ei: “E isi ne tino ka ‵sae mai i aso fakaoti, . . . ka fakatauemu atu ki a koutou penei: ‘Ne folafola mai ne ia me i a ia e vau. E tonu? Tefea nei a ia? A o‵tou tupuga ko leva ne ‵mate, kae e seai eiloa se ‵fuliga o mea katoa talu te kamataga o te lalolagi!’ ” (2 Petelu 3:3, 4) Kae ko oko eiloa i te ‵se o vaegā tino fakatauemu penā. Mafaufau la ki pogai fua e fa e mafai ei ne koe o talitonu ki muna i te Tusi Tapu:
(1) Ko oti eiloa ne aofia te Atua i te fakaseaiga o tino amio ma‵sei i te lalolagi i aso ko ‵teka. A te Lolo i aso o Noa se fakaakoakoga tu ‵kese e tasi.—2 Petelu 3:5-7.
(2) Ne ‵valo tonu mai eiloa ne te Muna a te Atua a fakanofonofoga kolā e ‵tupu nei i te lalolagi kātoa.
(3) Ne seki fai loa pelā me “e seai eiloa se ‵fuliga o mea katoa talu te kamataga o te lalolagi.” I se auala telā e seki tupu aka eiloa muamua, ko logofiofio eiloa te ‵tou paneta i fakamaseiga mai tino, i mea tau amioga, mo te ola ‵lei o mea katoa i ei.
(4) “A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo” ko talai atu nei i te lalolagi kātoa, telā e fakaasi mai me ko pili o ‘oko mai te gataga.’—Mataio 24:14.
E ‵kami atu koe ne Molimau a Ieova ke sukesuke fakatasi koutou ki te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu, ko te mea ke mafai o iloa ne koe a mea e uke atu e uiga ki te fakamoemoega o te ola se-gata-mai mai lalo i te pulega a te Malo o te Atua. (Ioane 17:3) E tonu, ko faka‵tali mai nei se taimi gali i aso mai mua mō tino. Ko pili mai eiloa a toe taimi ‵lei! E mata, ka nofo atu foki koe i te taimi gali tenei i aso mai mua?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
Ko oko eiloa i te ‵se o tino kolā e fai mai me e ‵pau eiloa a mea e ‵tupu i aso nei e pelā eiloa mo te masani
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 8]
E mata, ka nofo atu koe i te taimi gali tenei i aso mai mua?