Embimibiliya Elivulu Limue Litu Kuatisa Komuenyo
“ONDAKA ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kasi loku talavaya, haiyo ya tua enene, omoko ya tua nelembali yi sule. . . haiyo yi limbuka ovisimilo lovipango viutima.” (Va Heveru 4:12) Elomboluilo eli lieci cipondola oku linga Ondaka ya Suku li lekisa okuti Embimbiliya elivulu limue lia velapo okuti ka lisokisiwa lalivulu akuavo.
Umue usonehi wetavo wa teta onimbu poku popia hati: “Esapulo eli li kuete esilivilo lia lua komuenyo wetu ndofela yomuenyo tueca vekukutu lekukutu.” Noke eye wa vokiyako hati: “Poku liyaka la sakalalo etali kuenda lovina vi sukiliwa, oku tanga Embimbiliya cuku nenela asumuluho a lua.” Ndocimihilo ca tua ocinyi, Embimbiliya lieca ocinyi vatatãhai ovolandu alua kuenda ovitangi viotembo yilo tu kasi.−Osamo 119:105.
Ocili okuti, uloño wa sapuiwa Vembimbiliya u kuete unene woku pongolola ovisimilo vietu, loku tu kuatisa koku potolola ovitangi, oku mioñolola ekalo liomuenyo wetu kuenda oku tu pongiyila koku tu kuatisa oku liyaka lovitangi ka tu pondola oku pongolola. Ca velapo vali, Embimbiliya li tu kuatisa okukuliha loku sola Suku.
Elivulu Lieca Ocimãho
Usovoli Wembimbiliya, Yehova Suku, ‘wa kuliha olonjila vietu viosi.’ Eye wa kuliha ca lua catiamẽla kasukila etu etimba, ovovisimilo kuenda kespiritu okuti eci tu sima etu muẽle ci sule. (Osamo 139:1–3) Omo liaco, eye o lekisa ciwa olongave vioku kala kuomanu. (Mika 6:8) Cikuete esunga oku sandiliya elomboloko liolongave viaco lolonumbi kuenda oku lilongisa oku kala ndomo ovio vi lombolola. Ukualosamo wa vangula hati, omunu wa sumuluha yuna okuti “ovihandeleko via Yehova ovio a sanjukila. Cosi [a] linga o sumuluha laco.” (Osamo 1:1–3) Ocili muẽle okuti elavoko liaco lisukila limue ekonomuiso lietu.
Maurice, umue ulongisi o kasi ale konjo mekonda lioku kuka wa tava okuti Embimbiliya li kuete esilivilo liatiamẽla kesapulo kuenda kuloño woku soneha. Lopo, eye kala tava okuti olio lia fuimilua la Suku. Noke yoku yevelela elomboluilo lieci Suku a ecela Ondaka yaye ya sonehiwa komanu, eye wa konomuisa ovitumasuku via lua Viovembimbiliya. Eci a kala umalẽhe, wa lilongisa esapulo liosimbu, ukulihiso woku soneha, uloño kuenda ukulihiso wolofeka. Eye wa limbuka okuti wa kuata eloñoloho liaco lioku vanja lovaso aye muẽle olongangu via lua vi kuete ociseveto ca velapo Vembimbiliya. “Ndaliupa upeke kuenje nda kuata ekalo liwa, ukuasi kuenda esanju liomuenyo. Ndaño ndakala vowelema loku sepula uwa kuenda ocili celivulu liavelapo lia sonehiwa ale.”
Cilo la 70 kanyamo, Maurice poku tukula olondaka vioku mõleha kua Yesu kupostolo Tomasi, loku eca olopandu wa linga hati: “Ndakapa ovaka ange ‘pemome liepute’ okuti eci ci kanjupa otembo yosi atãtãhai osi vovisimilo viange kuenje ndatava muẽle okuti Embimbiliya liocili.” (Yoano 20:24–29) Ndoco ca vanguiwa ciwa lupostolo Paulu, Embimbiliya likapa kilu ovisimilo viovutima kuenje eci cinena elomboloko liomuenyo. Ocili muẽle, eli olio elivulu liomuenyo.
Elivokiyo Lioku Kolapo Vomuenyo Wakatanga
Embimbiliya liecavo elungulo likuatisa omanu koku lipopela ovo muẽle kovituwa vivi. Daniel wa tẽla oku yula ocituwa civi coku sipa kuenda hacovo asiapo oku panga onepa vovipito loku nyua ca lua. (Va Roma 13:13; 2 Va Korindo 7:1; Va Galatia 5:19–21) Ocili muẽle okuti, oku siapo ovituwa viaco kuenda oku kapako “omunu wokaliye” ci sukila oku pandikisa ca lua. (Va Efeso 4:22–24) Daniel wa popia hati, “eci ca tila ca lua mekonda ka tua lipuile.” Pole, wa litunda ciwa. Daniele cilo o tanga Ondaka ya Suku olonjanja viosi kuenje eci cu kuatisa oku litokeka la Yehova.
Osimbu eye a kala loku amamako, Daniel okuetele esumbilo liondongosi Embimbiliya olonjanja viosi ndaño eye a kala litanga ale, kuenda eye o likutilila ku Suku ovoteke osi. Ovina vimue handi viokambele. Wa kuata vali esanju lia lua eci a sanga elomboloko poku mõla onduko ya Suku Vembimbiliya onjanja yatete. (Etundilo 6:3; Osamo 83:18) Noke yaco, eye wafetika oku tukula onduko ya Yehova eci a lingainga ohutililo yaye kuenje olohutililo viaye vieya oku suñamisiwa vali ciwa vomunu umosi. “Elitokeko liange la Yehova liamako vali calua kuenje eye wa linga vali ekamba liange liocili.”
Eci handi ka li longisile Embimbiliya, Daniel ka kuatele elavoko liotembo yokovaso. Eye wa vangula hati: “Oku limbuka eci ca kala loku pita voluali ka ca sukilile oku loñoloha ca lua. Nda kala lusumba kuenda ndasimaile okuti mbi hise oku kala lupange olonjanja viosi oco si ka kuate ovisimilo viatiamẽla kovitangi.” Noke eye wa lilongisa okuti Suku o ka nena esunga voluali luosi luayelisiwa muna mukala omanu vakuakupokola va pondola oku kuata esumuluho liombembua ka yi pui kumosi lesanju. (Osamo 37:10,11; Daniele 2:44; Esituluilo 21:3,4) Daniele cilo okuete elavoko liocili. Ongangu yakolapo o pa Vembimbiliya yo kuatisa oku kapako ocisimilo ciwa vomuenyo.
Ekuatiso Lioku Yula Ovitangi Ketimba
George wa kala lanyamo epanduvali eci inaye a fa. Eye locinjonde uteke wa pekela okuti ka kulihile nda o ka pasuka vali eteke likuavo. Noke eye wa tanga eci ca vangula Yesu catiamẽla koku fa kuenda kepinduko okuti: O “ola yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka ya [Yesu] yu va tundamo.” Eye wa vetiyiwavo kutima lolondaka via Yesu okuti: “Ame ndipinduko haime ndimuenyo. U o ñolela, ndaño o fa, haimo o kala vali lomuenyo.” (Yoano 5:28,29; 11:25) Ovisimilo viaco via lekisa esunga, olondunge kuenda uwa. George wa popia hati: “Ocili muẽle okuti eci ka ci vetiya lika olondunge pole, ci vetavo kutima.”
Daniele wa tukuiwa tete, layevo wa kuatele usumba. Eye muẽle ka tẽlele oku tekuiwa la inaye omo liaco wa eciwile oku kala kolonjo via lua vioku tambula olosiwe. Olonjanja via lua eye wa liyeva ndocingedeleyi kuenda wa kala lonjongole yoku kuata eteyuilo liepata li kuete ocisola. Oku sulako, eye wa sanga eci eye a kala loku sandiliya vonduko yelilongiso liaye Liembimbiliya. Daniele wa likongela vekongelo Liakristão Liolombangi via Yehova kuenda eye wa linga onepa yepata kespiritu, apa eye a limbuka esanju lioku taviwa kuenda lioku soliwa lomanu vakuavo. Omo liaco, Embimbiliya likuete esilivilo likapiwako kuenda onjila yimue yinena esanju ketimba.
Ivaluki okuti, Yehova o lete eci ci kasi vutima wetu kuenda wa kuliha eci tu sandiliya. Suku “o setaika ovitima” kuenda ukuakueca “komanu vosi, omunu omunu, eci ca soka lovituwa viaye.”−Olosapo 21:2; Yeremiya 17:10.
Elungulo Likapiwako Vomuenyo Wepata
Embimbiliya lieca elungulo likapiwako liatiamẽla koku linala lovitangi viomanu. George wa popia hati: “Ovitangi vi yilila koku litepa kuomunu lomunu ale koku litatamisa, ovio via siata vali oku sumuisa calua pokati komuenyo.” Ndamupi eye a linala lavio? “Nda limbuka okuti nda omunu umue o kuete ocitangi lame, ndikapako elungulo liteta onimbu li sangiwa kelivulu lia Mateo 5:23,24 lia linga hati: ‘Kala lombembua lamanjove.’ Esunga liame oku vangula eci catiamẽla kocitangi caco li pondola oku nena onima yiwa. Ndi pondola oku yeva ombembua ya Suku yi vanguiwa Vembimbiliya. Eci ci kuatisa kuenda ci silivila oku kapiwako.”−Va Filipoi 4:6,7.
Eci ulume lukãi va sanga etatamiso pokati kavo, vasukila oku kala “lutima woku yevelela, woku livala oku popia, loku livala konyeño.” (Tiago 1:19) Elungulo liaco li mioñolola ekalo lioku li vanguisa pokati. George wa vokiyako hati: “Eci ndi kapako elungulo liocisola kuenda lioku tata ukãi wange ndame muẽle, vonjanja yaco ndi sole oku mõla okuti kuiyilila olonima viwa. Kokuaye cu leluka vali oku ndi sumbila.” (Va Efeso 5:28–33) Oco muẽle, okuti Embimbiliya li tu longisa ndomo citava oku limbuka kuenda oku linala lekambo lioku lipua kakandu etu muẽle kuenda ndomo tu litunda ciwa poku linala lavakuetu.
Elungulo Lipamisa
Ukualondunge Soma Salomone wa popia hati: “Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle. U sumbila kolongenda viove viosi, kuenje eye o suñamisa olonjila viove.” (Olosapo 3:5,6) Hakulelukakuoko, pole olondaka viaco evi handi viondongosi!
Embimbiliya li vetiya oco omunu alinge eci ciwa. Eci cikuatisa ava va sole Suku oku ambata omuenyo wavo locipango caye kuenda oku sanga esanju “vonjila yovihandeleko via Yehova.” (Osamo 119:1) Ndaño lovitangi vietu, Embimbiliya li kuete onumbi lelungulo tu sukila. (Isaya 48:17,18) Litanga olonjanja viosi, sokolola lutate kueci wa tanga kuenda ci kapako. Eci ci ka yelisa utima wove loku kapako vali lutate alungulo a lipua kuenda anena uhayele. (Va Filipoi 4:8,9) Ove ku ka kuliha lika ndomo o kala kuenda o kuata esanju liomuenyo, pole okulihavo ndomo o kuatela ocisola Ululiki womuenyo.
Loku kuama onjila eyi, Embimbiliya li ka kala kokuove ndeci lisole oku kala kolohuluwa viomanu okuti, ndelivulu limue liwa lika ci sule. Lika lekisa ocili kokuove okuti elivulu liomuenyo!
[Elitalatu kemela 6]
Embimbiliya li pondola oku kupamisa oco o yule ovituwa vivi
[Elitalatu kemela 7]
Embimbiliya liu ku longisa ndomo o livala ukamba la Suku