Sanjukila Ocikele Ca Yesu Coku Tẽlisa Ocipango Ca Suku
“Ame ndinjila, haime ndicili, haime ndimuenyo. Lomue iya ku Isia, te lame.”—YOA. 14:6.
1, 2. Momo lie tu sukilila oku konomuisa ocikele ca Yesu coku tẽlisa ocipango ca Suku?
VOKUENDA kuanyamo alua, omanu va siata oku sanda onjila yoku li velisapo. Pole, valua pokati kavo ka va siatele oku tẽlisa olonjongole viavo. Momo, etendelo lia vana va siata oku sima okuti va velapo vakuavo, litito. Yesu Kristu Omõla a Suku, eye lika wa litepa lomanu volonepa vialua.
2 Momo lie ocikele ca Yesu ci kuetele esilivilo kokuetu? Momo ukamba wetu la Yehova wa kongeliwa vocikele caco! Yesu wa popia hati: “Ame ndinjila, haime ndicili, haime ndimuenyo. Lomue iya ku Isia, te lame.” (Yoa. 14:6; 17:3) Tu konomuisi olonepa vimue vi lekisa okuti, Yesu wa litepa lomanu vosi. Oku kũlĩhĩsa olonepa viaco, ci tu kuatisa oku sanjukila ocikele caye coku tẽlisa ocipango ca Suku.
‘Omõla Wongunga’
3, 4. (a) Momo lie tu popela okuti, Yesu eye lika wa panga onepa koku lulika ovina vikuavo? (b) Ocikele cipi Yesu a kuata koku lulika ovina?
3 Satana eci a seteka Yesu, wa popia hati, Yesu ‘hamõlako wa Suku.’ (Mat. 4:3, 6) Pole, Yesu o tukuiwa hati, ‘Omõla wongunga wa Suku.’ (Yoa. 3:16, 18) Ondaka yo Helasi yoku popia hati, ‘omõla wongunga,’ yi lomboloka okuti, “eye lika.” Yehova o kuete omãla valua vespiritu. Nye ci lekisa okuti, Yesu “eye lika” omõla wongunga?
4 Yesu o tukuiwa hati, omõla wongunga, momo eye wa lulikiwa tete la Isiaye. Yesu eye lika Omõla Suku a lulika likawaye, kuenda eye “uveli pokati koviluvo viosi.” (Va Kol. 1:15) Yesu eye “efetikilo liovina Suku a lulika.” (Esit. 3:14) Ndaño wa panga onepa koku lulika ovina vikuavo, ka ci lekisa okuti, eye Usovoli wovina via lulikiwa. Pole, wa kuatisa Yehova koku lulika ovina vikuavo. (Tanga Yoano 1:3.) Upostolo Paulu wa soneha hati: “Kokuetu kuli Suku umosi lika, eye Isietu. Kokuaye kua tunda ovina viosi, letu tua tiamela kokuaye. Kulivo Ñala umosi lika, Yesu Kristu [okuti], ovina viosi via lulikiwa laye, ndaño etu.”—1 Va Kor. 8:6.
5. Ovisonehua vi lekisa nye catiamẽla kovikele Yesu a kuete?
5 Yesu o kuetevo ovikele vikuavo. Ovisonehua vi lekisa okuti, o kuete ovikele vialua vioku tẽlisa ocipango ca Suku. Omo liaco, tu konomuisi atosi atãlo atiamẽla ku Yesu a tukuiwa Vovisonehua vio Helasi.a
Eye “Ndaka”
6. Momo lie tu sukilila oku tukula Yesu hati, “Ndaka”?
6 Tanga Yoano 1:14. Momo lie Yesu a tukuiwila hati, “Ndaka”? Wa tambula onduko yaco, omo liupange a fetika oku linga osimbu ovina vikuavo ka via lulikiwile. Yehova wa eca Komõlaye ocikele coku sapuila ovangelo, kuenda oku va longisa ovina va sukilile oku linga. Yehova wa tumavo Omõlaye oku eca esapulo Liaye komanu palo posi. Uvangi u lekisa okuti Yesu wa kala Omunga ya Suku, tu u limbukila kolondaka a sapuila va Yudea hati: “Okulonga kuange hakuangeko te ku wa numa. Nda umue wa panga oku linga ocipango caye, eye o kũlĩha okulonga kuaco, nda hẽ kua Suku, [ale] nda ci popia ño ame muẽle.” (Yoa. 7:16, 17) Ndaño cilo Yesu wa vialekiwa kilu, pole, o kasi oku amamako londuko yokuti, “Ndaka ya Suku.”—Esit. 19:11, 13, 16.
7. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa umbombe kocikele caye coku kala “Ndaka”?
7 Tu sokololi elomboloko lionduko Yesu a tambula. Ndaño wa loñoloha pokati kovina viosi Yehova a lulika, ka lingi ovina a yongola. Pole, o linga lika ovina Isiaye o tuma. Eye wa siata oku pokola lika kolonumbi via Yehova. (Yoa. 12:50) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye! Tu kuetevo ocikele ca velapo coku “sapula ondaka yiwa haiyo yombembua.” (Va Rom. 10:15) Ongangu ya Yesu yoku lekisa umbombe, yi tu vetiya oku yuvula oku kundila omanu ovisimĩlo vietu. Omo liaco, poku kundila esapulo li popela omanu, tu sukila oku kapako ondaka yi popia hati: “Pokola kovisonehua.”—1 Va Kor. 4:6.
Eye “Amene”
8, 9. (a) Ondaka “amene” yi lomboloka nye, kuenda momo lie Yesu a tukuiwila hati, “Amene”? (b) Yesu wa tẽlisa ndati ocikele caye coku kala “Amene”?
8 Tanga Esituluilo 3:14. Momo lie Yesu a tukuiwila hati, “Amene”? Ondaka yoku popia hati, “amene,” ya tunda kelimi lio Heveru, kuenda yi lomboloka hati, “ocili muẽle” ale “oco.” Oyo, ya tunda kondaka yatete yelimi lio Heveru yi lomboloka, “oku kolela,” ale “ca koleliwa.” Ondaka yaco oyo ya siata oku tukuiwa poku lombolola eci catiamẽla ku Yehova wa koleliwa. (Esin. 7:9; Isa. 49:7) Nye ci lekisa okuti, Yesu eye lika o tukuiwa hati, “Amene”? Elivulu lia 2 Va Korindo 1:19, 20, li tambulula hati: “Omõla a Suku, Kristu Yesu, u . . . tua kunda pokati kene, heyeko [Oco] kuenda [Hacoko,] kokuaye kuli lika oco. Momo olohuminyo viosi via Suku vi [sangiwa] vokuaye. Oco etu tu popela ulamba wa Suku.”
9 Yesu o tukuiwa hati, “Amene,” kolohuminyo viosi via Suku. Omuenyo waye wa lipua palo posi, oku kongelamo olofa viaye, vi eca uvangi woku tẽlisiwa kuolohuminyo viosi via Yehova Suku. Yesu omo lioku amamako lekolelo, wa lekisa okuti, Satana ohembi, ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Yovi okuti, nda omanu va Suku va pita voseteko, kuenda velambalalo, va liwekapo oku U vumba. (Yovi 1:6-12; 2:2-7) Pokati komanu vosi, Omõla wongunga eye lika wa tẽla oku eca etambululo kalundi aco. Yesu wa eca uvangi woku kuatisa kocitangi catiamẽla kuviali wa Yehova.
10. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu yoku tẽlisa ocikele caye coku kala “Amene”?
10 Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu yoku tẽlisa ocikele caye coku kala “Amene”? Tu ci linga, poku amamako lekolelo ku Yehova kuenda oku eca ekuatiso kuviali waye. Nda tua ci linga, tu eca etambululo li sangiwa kelivulu Liolosapo 27:11, li popia hati: “Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wange, oco nambulule u o njimbula.”
Eye “Kapitiya Kocisila Cokaliye”
11, 12. Momo lie ocikele ca Yesu coku kala Kapitiya ci kuetele esilivilo lialitepa?
11 Tanga 1 Timoteo 2:5, 6. Yesu eye “Mitakati . . . pokati ka Suku lomanu,” kuenda eye “kapitiya kocisila cokaliye.” (Va Hev. 9:15; 12:24) Pole, Mose wa tukuiwavo hati, kapitiya kocisila Covihandeleko. (Va Gal. 3:19) Yesu Kapitiya, wa kuata ocikele cipi?
12 Vupopi wosimbu, ondaka ya pongoluiwa hati, “kapitiya,” yi lomboloka oku tetulula ovitangi. Ondaka yaco, yi tiamisiwila ku Yesu Kapitiya kocisila cokaliye, kuna kueyilila ofeka yokaliye okuti, ‘Isareli ya Suku.’ (Va Gal. 6:16) Ofeka yaco, ya sokiyiwa Lakristão olombuavekua okuti, ‘ovitunda viusoma.’ (1 Pet. 2:9; Etu. 19:6) Ndaño Mose wa kala kapitiya kocisila Cocihandeleko, pole, ka tẽlele oku sokiya epata ndeli lia tukuiwa ndeti.
13. Nye ca kongeliwa vocikele ca Yesu coku kala Kapitiya?
13 Nye ca kongeliwa vocikele ca Yesu coku kala Kapitiya? Yehova wa tiamisila esilivilo liosonde ya Yesu ku vana va kongeliwa vocisila cokaliye. Kuenje, Yehova o va tukula hati, vakuesunga. (Va Rom. 3:24; Va Hev. 9:15) Yehova o yongola okuti, va iñila vocisila cokaliye, oco va linge ovitunda kilu! Yesu Kapitiya kavo, wa siata oku va kuatisa oco va kuate ekalo liwa kovaso a Suku.—Va Hev. 2:16.
14. Momo lie Akristão vosi va sanjukilila ocikele ca Yesu coku kala Kapitiya?
14 Nye ci popiwa catiamẽla ku vana ka va kongeliwile vocisila cokaliye okuti, va kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui? Ndaño ka va tiamẽlele vocisila cokaliye, pole, va kuatisiwa locisila caco. Ovo va tambula ongecelo yakandu, kuenda va tukuiwa hati, akamba va Suku vakuesunga. (Tia. 2:23; 1 Yoa. 2:1, 2) Ndaño tu kuete elavoko lioku enda kilu ale lioku kala palo posi, vosi yetu tua sanjukila ocikele ca Yesu coku kala Kapitiya kocisila cokaliye.
Eye “Ocitunda Cinene”
15. Ocikele ca Yesu coku kala Ocitunda Cinene, ca litepa ndati leci calume va kala ovitunda vinene kosimbu?
15 Alume vamue kosimbu, va kala ovitunda vinene, pole Yesu eye lika Ocitunda Cinene cavelapo. Ndamupi? Paulu wa lombolola hati: “Eye ka sukila oku lumba ovilumba eteke keteke, ndovitunda viaco vinene, tete, oku lumbila akandu aye, vali, oku lumbila akandu omanu, momo wa ci lingila olumue eci a lilumba eye muẽle. Momo ovihandeleko vi tukula alume va leñela oku linga ovitunda vinene. Puãi ondaka yoku lisinga, yina ya kuama ovihandeleko, yi tukula Omõla wa kanguisua otembo ka yi pui.”—Va Hev. 7:27, 28.b
16. Momo lie ocilumba ca Yesu ca velelapo ovilumba vikuavo?
16 Yesu wa kala omunu umue wa lipua okuti, wa lisokele la Adama osimbu ka lueyele. (1 Va Kor. 15:45) Yesu eye lika wa kuata epondolo lioku eca ocilumba ca lipua. Vocihandeleko Suku a ecele ku Mose, omanu va sukilile oku eca ovilumba eteke leteke. Ovilumba viaco, kuenda upange wa enda oku lingiwa lovitunda, via kala ulembo wovina Yesu a tẽlisa noke. (Va Hev. 8:5; 10:1) Omo okuti Yesu eye Ocitunda Cavelapo, okamamako oku tẽlisa ocikele caye.
17. Momo lie tua sanjukilila ocikele ca Yesu Ocitunda Cinene, kuenda tu lekisa ndati esanju liaco?
17 Oco tu pamise ukamba wetu la Suku, tu sukila ekuatiso lia Yesu Ocitunda Cinene. Tua sanjuka calua omo lioku kuata Ocitunda Cinene! Paulu wa soneha hati: “Ka tu kuete ocitunda cinene okuti oku leñela kuetu ka ku u yevala, puãi tu kuete ocitunda ca yonjaiwa kovina viosi ndetu, haimo ka ca la linga ekandu.” (Va Hev. 4:15) Olondaka evi vi tu vetiya oku ‘yuvula oku tẽlisa olonjongole vietu, pole, tu linga lika ocipango ca Yesu una wa tu fila.’—2 Va Kor. 5:14, 15; Luka 9:23.
Eye “Ombuto” Yehova a Likuminya
18. Ocitumasuku cipi ca tukuiwa eci Adama a lueya, kuenda nye ca situluiwa catiamẽla kocitumasuku caco?
18 Eci Adama la Heva va nyõla ukamba wavo la Suku, va pumba esumũlũho lioku kuata omuenyo ko pui vocumbo celau. Pole, Yehova wa likuminyile Onjovoli oco a yovole omanu. Onjovoli yaco, yi lomboloka “ombuto.” (Efet. 3:15) Tunde kosimbu ovitumasuku Viembimbiliya, via siata oku lombolola catiamẽla Kombuto yaco. Oyo, ya tunda kepata lia Avirahama, Isake, kuenda Yakoba. Ombuto yaco, yatiamẽlelevo kepata lia Soma Daviti.—Efet. 21:12; 22:16-18; 28:14; 2 Sam. 7:12-16.
19, 20. (a) Helie ombuto Yehova a likuminya? (b) Momo lie tu popela okuti, vombuto Yehova a likuminya mua kongela omanu vakuavo?
19 Helie ombuto Yehova a likuminya? Etambululo li sangiwa kelivulu lia Va Galatia 3:16. (Tanga.) Vocipama caco, upostolo Paulu wa sapuila Akristão olombuavekua hati: “Nda vu va Kristu nda vumbuto ya Avirahama, wakapiñala kohuminyo.” (Va Gal. 3:29) Citava ndati okuti, olombuavekua vi kongeliwa ku Kristu Ombuto Yehova a likuminya?
20 Omanu valua, va siata oku popia hati, va tunda kepata lia Avirahama, pole vakuavo va litukula hati, ovaprofeto. Atavo amue a siata oku velisapo omanu va litukula hati, ovaprofeto va tunda kepata lia Avirahama. Anga hẽ, vosi yavo vatiamẽla Kombuto Yehova a likuminya? Sio, ka va tiamẽleleko. Ndomo upostolo Paulu a ci popia, vepata lia Avirahama ha vosiko vatiamẽla Kombuto Yehova a likuminya. Vamue pokati kovitumbulukila via Avirahama, ka va nõliwile oco va ece asumũlũho komanu. Pole, ombuto ya nõliwa, ya tunda kepata lia Isake. (Va Hev. 11:18) Embimbiliya li lombolola okuti, Yesu Kristu ukuepata lia Avirahama, eye lika ombuto yatete Yehova a likuminya.c Vakuavo, veya oku panga onepa yavali yombuto ya Avirahama, momo ‘vatiamẽla ku Kristu.’ Omo liaco, Yesu eye lika wa tẽlisa ocitumasuku caco.
21. Nye ca ku komõhisa catiamẽla kocikele ca Yesu coku tẽlisa ocipango ca Yehova?
21 Nye tua lilongisa catiamẽla kocikele ca Yesu coku tẽlisa ocipango ca Yehova? Omõla wongunga wa Suku, eye wa lulikiwa tete osimbu ovina vikuavo ka via lulikiwile. Pole, Yesu Omõla Wongunga wa Suku, wa lekisa umbombe poku linga ocipango ca Isiaye, momo ka lingi ovina a yongola. (Yoa. 5:41; 8:50) Eye, wa tu sila ongangu yiwa! Omo liaco, tu amamiko oku ‘linga ovina vi eca esivayo ku Suku,’ ndeci Yesu a linga.—1 Va Kor. 10:31.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ovikele via tukuiwa vocipama cilo, viopiwa kelimi lio Helasi, kuenda vi lekisa elomboloko liovikele viaco, ndomo onoño yimue ya ci popia hati: “[Yesu] ‘wa litepa lomanu vakuavo.’”
b Ndomo onoño yimue ya siata oku konomuisa ovina vi kasi Vembimbiliya ya lombolola, ondaka yokuti, “wa ci lingila olumue,” yi lekisa esilivilo lieci Embimbiliya li popia okuti, “olofa via Kristu, via litepa levi viomanu.”
c Ndaño va Yudea kotembo yovapostolo va simĩle okuti, ovo kumue lovitumbulukila via Avirahama ovo lika va taviwile la Suku, pole, va kala oku kevelela oku iya kua Mesiya ale Kristu.—Yoa. 1:25; 7:41, 42; 8:39-41.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye wa lilongisa kulandu wa Yesu watiamẽla koku tẽlisa ovikele viaye? (Tanga pokakasia.)
• Tu pondola ndati oku kuama ongangu Yomõla wongunga wa Yehova?
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 15]
Ovikele Vimue vi Lekisa Ndomo Yesu a Tẽlisa Ocipango ca Suku
◼ Omõla Wongunga. (Yoa. 1:3) Yesu eye wa lulikiwa tete la Isiaye.
◼ Eye Ndaka. (Yoa. 1:14) Yehova wa tuma Omõlaye oco a linge Omunga yoku sapuila oviluvo vikuavo kuenda oku va longisa ovina va sukilile oku linga.
◼ Eye Amene. (Esit. 3:14) Omuenyo waye wa lipua palo posi, oku kongelamo olofa viaye, vi eca uvangi woku tẽlisiwa kuolohuminyo viosi via Yehova Suku.
◼ Eye Kapitiya Kocisila Cokaliye. (1 Tim. 2:5, 6) Ondaka yaco, yi tiamisiwila ku Yesu Kapitiya kocisila cokaliye, kuna kueyilila ofeka yokaliye okuti, ‘Isareli ya Suku.’ Ofeka yaco, ya sokiyiwa Lakristão olombuavekua okuti, ‘ovitunda viusoma.’—Va Gal. 6:16; 1 Pet. 2:9.
◼ Eye Ocitunda Cinene. (Va Hev. 7:27, 28) Yesu eye lika wa kuata epondolo lioku eca ocilumba ca lipua. Eye o pondolavo oku tu yovola kekandu kuenda kolofa.
◼ Eye Ombuto Yehova a Likuminya. (Efet. 3:15) Yesu Kristu ukuepata lia Avirahama, eye lika ombuto yatete Yehova a likuminya. Vakuavo, veya oku panga onepa yavali yombuto ya Avirahama, momo ‘vatiamẽla ku Kristu.’—Va Gal. 3:29.