“U o Sole” Walinga “Epata” Linene
“U o sule o linga epata, li otito o linga ofeka ya pama.”−ISAYA 60:22.
1, 2. (a) Momo lie owelema wa sikililila oluali oloneke vilo? (b)Ndamupi ocinyi ca Yehova casiata okuamamako oku taimila omanu vaye?
“Owelema u sikilila ongongo, kuenda owelema wosito olofeka. Puãi Yehova o ku tuila, kuenda ulamba waye u muiwila kokuove.” (Isaya 60:2) Olondaka evi vilekisa ciwa eci cikasi okupita kulo kilu lieve tunde kunyamo 1919. Akristão vesanda valikala ondimbukiso yemõleho lioku viala kua Yesu Kristu, okuti eye ‘ocinyi coluali.’ (Yoano 8:12; Mateo 24:3) Omo “l[i]onyeño ya lua” ya Satana, okuti eye usongui ‘wolombiali violuali lulo luowelema,’ vocita 20 canyamo mualingiwa ungangala wapiãla, kuenda ocita cimue okuti muanyoliwa vali ovina vialua okuti vovita vikuavo vianyamo viekalo liomunu cisule. (Esituluilo 12:12; Va Efeso 6:12) Onepa yalua yomanu yikasi vowelema, kespiritu.
2 Pole, ocinyi haimo ci taimila oloneke vilo. Yehova okasi o “ku tuila” akuenje vaye, olombuavekua via supapo, okuti ovo ocindekaise “cukãi, [NW]” waye wokilu. (Isaya 60:1) Capiãla enene okupisa kunyamo 1919, eci vayovuiwa kumandekua ko Bavulono, ovo vasiata okumõlehisa ulamba wa Yehova kuenda vasiata ‘oku taimisila ocinyi cavo kovaso omanu.’ (Mateo 5:16) Tunde kunyamo 1919 toke kunyamo 1931, ocinyi Cusoma canina vali enene, osimbu ovo vakala loku liyovola kolonjanjo viakambeleko viovisimilo vio ko Bavulono. Ovo valivokiya, kuenje valinga akui olohulukãi, osimbu Yehova akala lokutẽlisa ohuminyo yaye, yiti: “ñongela ocisupe ca Isareli; ndi va kapa pamuamue ndolomeme vocunda, ndocunda colomeme vocililo cavio; va yuela ca lua omo owiñi wavo walua.” (Mika 2:12) Kunyamo 1931, ulamba wa Yehova komanu vaye walimõlehisa vali enene eci ovo va tava oku lukiwa onduko yiti, Olombangi via Yehova.−Isaya 43:10, 12
3. Uvangi upi walekisa okuti ocinyi ca Yehova ca taimila vali vakuavo okuti halombuavekuako lika?
3 Oco hẽ, ocinyi ca Yehova nda ca tuila lika kuava va supapo, vatiamẽla ko ‘kacunda’? (Luka 12:32) Sio. Utala Wondavululi 1 wosãi Yenyenye Linene, wunyamo wo 1931 (velimi Liongelesi), walekisa ocimunga cikuavo. Velomboluilo limue liwa lia Esekiele 9:1–11, owo walekisa okuti ulume lombinga yotinda yoku soneha watukuiwa kovinimbu evi, olomboloka olombuavekua viasupapo. Velie “ulume” waco u, akapa ondimbukiso kolopolo viavo? Ha vana, “olomeme vikuavo,” vikuete elavoko lioku kala vofeka yelau palo posi. (Yoano 10:16; Osamo 37:29) Kunyamo wo 1935 ocimunga eci ‘colomeme vikuavo,’ calimbukiwa okuti ovo “owiñi wakahandangala okuti, va tunda kolofeka viosi” wamuiwa lupostolo Yoano vocinjonde. (Esituluilo 7:9–14) Okupisa kunyamo wo 1935 toke cilo, kukasi okueciwa vali utate walua wo kuongolola owiñi waco owu wakahandangala.
4. Velie ‘olosoma’ kuenda “olofeka” viatukuiwa ko Isaya 60:3?
4 Upange waco owu, wokuongolola, watukuiwa kocitumasuku ca Isaya, cipopia hati: “Olofeka viya kocinyi cove, lolosoma kokutua kuokutunda kuove.” (Isaya 60:3) Velie ‘olosoma’ viatukuiwa ndeti? Ha vana vasupapo vatiamẽla ko 144.000 okuti, kumosi la Yesu Kristu, vakapiñala Kusoma wokilu, kuenda vakasi okusongola upange wokueca uvangi. (Va Roma 8:17; Esituluilo 12:17; 14:1) Oloneke vilo, olohulukãi vitito violombuavekua viasupapo, vikasi okupitãhãliwa letendelo liakahandangala lio “olofeka,” okuti vana vakuete elavoko lioku kala palo posi, okuti veya ku Yehova oco valongisiwe, kuenda valalekavo vakuavo oco veyevo.−Isaya 2:3.
Omanu va Yehova Vakuambili
5. (a) Uvangi upi wulekisa okuti ombuili yomanu va Yehova kayatepulukile? (b) Olofeka vipi viakuata alivokiyo apiãla vulima wo 1999? (Tala o tabela kamẽla 17–20.)
5 Ombilikuoyo Olombangi via Yehova vialekisa vokuenda kuocita 20 canyamo! Ndaño loku livokiya kuasipato, ombili yavo kayatepulukile lokuamẽla kunyamo 2000. Ovo vakasi okukapako longusu yalua ocihandeleko ca Yesu citi: “Ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge.” (Mateo 28:19, 20) Etendelo liakundi volondaka viwa vakuambili, vunyamo wasulako wupange kocita 20 canyamo, liatẽlisa evokiyo liokaliye lisoka 5.912.492. Kupange woku vangula la vakuavo catiamẽla ku Suku kuenda kovipango viaye ovo valinga 1.144.566.849 kolowola. Ovo valinga 420.047.796 kapasu komanu valuanongole, kuenda vasongola 4.433.884 kalilongiso Embimbiliya. Hevokiyokuovo atẽlisiwa lupange wombili!
6. Esokiyo lipi liokaliye lialingiwila akundi votembo yosi, kuenda liatambuiwa ndati?
6 Kosãi ya Susu yunyamo wasulako, Osungu Yakulu yasapula esokiyo kalivala asiata okukisikiwa kakundi votembo yosi. Valua okuti vopa ekuatiso kesokiyo eli kuenje valutokeka kulala wakundi vavelapo ale wakundi vasokamo. Ndeci, vokuenda kuolosãi vikuãla viatete viunyamo 1999, ofiliale yokolo Países Baixos (Holanda), yatambula otuikanda tuapingilo okuiñila vupange wakundi vavelapo, tuapitãhala olonjanja vikuãla, tuotembo yimuamue yanyamo apita. Orelatoriu yoko Ghana yasapula okuti: “Omo liocimãho cokaliye colowola viakundi votembo yosi, ulala wetu wakundi vavelapo ukasi okulivokiya calua.” Vunyamo wupange 1999, etendelo liakundi votembo yosi voluali luosi liatẽla 738.343−helekisokuolio likomõhisa ‘liombili yokovilinga viwa.’−Tito 2:14.
7. Yehova wasita oku sumuluisa ndati upange wombili yomanu vaye?
7 Yehova wasiata hẽ oku sumuluisa upange owu wombili? Oco muẽle. Pokati ka Isaya eye wapopia hati: “Petuila ovaso ove kolonẽle viosi. Vanja, vosi va likongela pamosi, veya kokuove; omãla vove valume va tunda kupãla, kuenda omãla vove vakãi va pakatua.” (Isaya 60:4) “Omãla valume” kuenda “omãla vakãi” olombuavekua, okuti vakongeliwa ale, handi hamo vakasilili lombili koku vumba Suku. Kuenje cilo, olomeme vikuavo via Yesu, vikasi oku kongeliwa konele ‘yomãla valume’ kuenda ‘omãla vakãi’ olombuavekua via Yehova, kolofeka lokovifuka visoka 234.
“Ovopange Osi Awa”
8. ‘Kovopange api awa’ Olombangi via Yehova vikasi oku talavaya lombili yalua?
8 Akristão vakuete ocikele cokukunda olondaka viwa Viusoma kuenda cokukuatisa vakuanjongole oku kala olondonge. Pole ovo “[v]alingiliyiwila ovopange osi awa.”(2 Timoteo 3:17) Omo liaco, locisola calua vatata apata avo, vapoka akombe, kuenda vanyula olombeyi. (1 Timoteo 5:8; Va Heveru 13:16) Kuenda vamue valieca olumue vatalavaya kovopange ndeci voku tunga Olonjango Viusoma−okuti upange umuevo weca uvangi. Ko Togo, noke yokutungiwa kuonjango yimue, umue pokati kasongui vasumbiwa calua vetavo limue liokofeka oyo, wayonguile oku kuliha ndamupi okuti Olombangi via Yehova viatẽla oku tunga olonjango viavo muẽle osimbu okuti, vetavo liavo casukila okupinga omanu vasukila okufetiwa oco valinge upange waco! Orelatoriu yoko Togo yalekisa okuti, oku tungiwa Kuolonjango viaposoka Viusoma, kukasi okueca uvangi uwa komanu vatungila ocipepi, toke muẽle, vamue valikolisilako okusandiliya olonjo vioku lukala ale vatungila ocipepi lapa pakasi oku tungiwila olonjango viaco.
9. Olombangi via Yehova viasiata oku tambuluiya ndati eci kovitumãlo vimue kupita ovilunga?
9 Olonjanja vimue, kusukiliwa ovopange amue akuavo awa. Vunyamo wapita wupange, kolofeka vialua kuapita ovilunga, kuamuiwa okuti, olonjanja vialua, ava vapitila tete okueca ekuatiso Olombangi via Yehova. Ndeci, onepa yalua yofeka yo Honduras yalunduiwa lehunguhungu litukuiwa hati Furakão Mitch. Lonjanga yalua, ofiliale yasokiya ocisoko cekuatiso oco cipongiye ovikuata vumue viokueca ekuatiso. Olombangi via Yehova vioko Honduras kuenda viokolofeka vialua vikuavo, viaeca uwalo, okulia, ovihemba, kuenda ovina vikuavo visukiliwa vali enene. Ocisoko cavamanji Vakuakutunga kofeka oyo, vaeca ekuatiso liuloño wavo koku tunga olonjo via tekateka. Okatembo kaño, vamanjetu vapita vocilunga caco, vakala loku kuatisiwa oco vatiukile kovopange avo eteke leteke. Ko Equador, Olombangi via Yehova viaendele koku kuatisa vamanjavo, eci kuapita etande lianyõla olonjo vimue. Noke yoku tala onjanga vatata layo ekalo liaco, umue osungu watiamẽla kuviali, wapopia hati: “Nda catavele okuti ocimunga eci cikala olonalavayi viange, ame nda ndalinga ovina vikomõhisa! Omanu vasoka ndene ciwa nda va kalele kolonepa viosi violuali.” Ovopange aco awa, anena esivayo ku Yehova Suku kuenda alekisa okuti “okutuwa [kuetu] nda Suku ku kuatisa [muẽle] kovina viosi.”−1 Timoteo 4:8.
Ovo “va Palãlã Ndelende”
10. Ndaño lokutepuluka kuetendelo liolombuavekua, Onduko ya Yehova yikasi okusapuiwa ndati kolonepa viosi?
10 Yehova cilo opula hati: “Velie va palãlã [ndeti] ndelende, pamue ndolopomba ci palãlẽla kolonjanela viavo? Momo Olofeka viokokalunga vi ndavoka. Olonaviyu via Tarsisi ovio tete vi nena omãla vove vokupãla Vakualofeka va tunga ovimbaka viavo, kuenda olosoma viavo viu ku vumba.” (Isaya 60:8–10) Vatete va tava ‘ocinyi’ ca Yehova “omãla” vaye, Akristão olombuavekua. Noke kueya“vakualofeka,” owiñi wakahandangala, okuti lepokolo liocili vakuatisa vamanjavo olombuavekua, kuenda va kuama olonumbi viavo kupange wokukunda olondaka viwa. Omo liaco, ndaño okuti etendelo liolombuavekua likasi okutepuluka, lopo, onduko ya Yehova yikasi okusapuiwa kolonepa viosi violuali.
11. (a) Nye cikasi handi okuamamako kuenda cakuata esulilo lipi kunyamo wo 1999? (b) Olofeka vipi viakuata etendelo liapiãla liomanu vapapatisiwa kunyamo wo 1999? (Tala o tabela kamẽla 17–20.)
11 Esulilo liaco, olohuluwa vialua vikasi oku kongeliwa “ndolopomba vi palãlẽla kolonjanela viavo,” okuti vasanga ocitililo vekongelo Liakristão. Unyamo lunyamo kuvokiya eci cisoka ovita lovita violohulukãi viomanu, kuenda handi onjila ya yulukila vakuavo vali. Isaya wa popia hati: “Olombundi viove vikala ño upulule, ka vi yiliwa ndaño utanya, ndaño uteke. Oco omanu va ku nenẽla ukuasi wolofeka.” (Isaya 60:11) Ulima wapita kuapapatisiwa 323.439 komanu, ndondimbukiso yokulitumbika kuavo ku Yehova. Pole eye kayikile handi olombundi viaye. “Ovina viavelapo vi tunda kolofeka viosi,” okuti omanu vatiamẽla kowiñi wakahandangala, vakasi handi oku kongeliwa. (Hagai 2:7) Lomue okuti oyongola okusiapo owelema otiuwiwa. (Yoano 12:46) Tukevelela okuti vosi ava lalimue eteke valiwekapo okusola ocinyi!
Okukuata Utõi Kotembo Yatateko
12. Ndamupi vana vasole owelema vasiata oku seteka okuima ocinyi?
12 Vana vasole owelema, vanyale ocinyi ca Yehova. (Yoano 3:19) Vamue toke muẽle vaseteka okuima ocinyi caco. Eci ocinako cokaliye. Ndaño muẽle Yesu, okuti eye “ocinyi” cocili ci tuila omanu vosi,” wayoliwa epembe, wasepuiwa, kuenje okusulako wapondiwa lalume vakuafeka acitiwila. (3 Yoano 1:19) Vokuenda kuocita 20 canyamo, Olombangi via Yehova laviovo vasiata oku sepuiwa, oku kapiwa volokayike, loku tatekiwa, toke muẽle viasiata okupondiwa, omo lioku taimisila kovaso omanu, ocinyi ca Yehova vakuete. Kanyamo asulako ndeti, ovanyali vasiata okulupukila kovingungu viasapulo oco vasandeke ovohembi atiamẽla kuava vakuete ocinyi ca Suku. Vamue vayongola oku tavisa omanu okuti Olombangi via Yehova vikoka ohele, kuenje te via tatekiwa. Anga hẽ, ovanyali vaco vasiata oku kuata olonima viwa?
13. Asulilo api asiata okuiyilila koku sapula ocili catiamẽla kupange wetu kovingungu viasapulo?
13 Sio. Kolonepa vina okuti casunguluka, Olombangi via Yehova viasiata okuenda kovingungu viaasapulo oku kakembulula ovohembi aco. Esulilo liaco, liasiata oku ala okuti onduko ya Yehova yisandekiwa calua vovikanda viasapulo, volorevista, vocisanji, kuenda vo televisão. Eci casiata okunena olonima viwa kupange wokukunda. Ndeci, ko Dinamaraka, vocipama cimue cofeka co televisão, vakonomuisa onepa yakala losapi yiti: “Momo lie ekolelo lia va Dinamarka likasi okutepulukila.” Kumosi la vakuatavo akuavo, Olombangi via Yehova viapuliwa. Noke yaco, umue ukãi watala ocipama caco, wapopia hati: “Camuiwa ciwa, helie okuete espiritu lia Suku.” Kuenje kuafetikiwa elilongiso laye.
14. Lesumuo lialua, ovanyali, ndopo va kakisikiwa oku limbuka nye?
14 Olombangi via Yehova viakuliha okuti valua voluali lulo va va suvuka. (3 Yoano 17:14) Puãi, ovo vakõlisiwa locitumasuku ca Isaya, citi: “Omãla vomanu va ku talisile ohali veya oku ku fendela. Vosi va ku lavisile va petamẽla polomãi viove. Va ku tukula vati, Imbo lia Yehova. Siono liu o kola wa Isareli.” (Isaya 60:14) Lesumuo lialua ovanyali, ndopo vaka limbuka okuti, puãi, vasiata okuyaka la muẽle Suku. Helie hẽ, okayula uyaki waco?
15. Ndamupi Olombangi via Yehova vi “nyama asenjele olofeka,” kuenda ndamupi eci casiata okumõlẽhela kupange wavo wokulongisa lokukunda?
15 Okuamisako, Yehova olikuminya hati: “Cilo puãi hu kemãlisa lulamba ko pui O nyama asenjele olofeka, kuenje o tekuiwila kavele olosoma. O limbuka okuti ame Yehova ndupopeli wove.” (Isaya 60:15, 16) Oco muẽle, Yehova eye upopeli womanu vaye. Nda ovo vokolela, vaka kala ‘otembo ka yi pui.’ Kuenda vaka “nyama asenjele olofeka,” lokupa ekuatiso kovipako vimue ovo vamiseko etavo liocili. Ndeci, okukuama ciwa uloño wo komputador kuenda wovingungu viasapulo, cileluisa okupangiwa ku Utala Wondavululi vonjanja yimuamue valimi asoka 121 kuenda o Despertai! valimi 62. Okomputador yimue yasiata oku kuamiwa calua koku kuatisa oku pongoluila o Tradução do Novo Mundo kalimi akuavo, yeyi yitukuiwa hati software. Ambimbiliya aco apongoluiwila valimi akuavo, anena esanju lialua. Eci onepa yimue Yovisonehua via Kristão vio Helasi velimi lio Kroata ya sandekiwa kunyamo 1999, olohulukãi vialua viomanu via lola asuelẽla esanju. Umue manji okuti ukulu ale, wapopia hati: “Nda kevelela Embimbiliya eli, otembo yalua. Kaliye citava okuti ndi fa lombembua!” Etendelo lio Tradução do Novo Mundo likasi povaka omanu, lipongoluisiwa liosi ale vonepa ño, yapitãhala 100 colohuluwa, valimi 34.
Ovituwa Viasunguluka
16, 17. (a) Ndaño lakatanga, momo lie cikuetele esilivilo lialua okuti tu kuama ovihandeleko viasunguluka via Yehova? (b) Ulandu upi ulekisa okuti amãlẽhe citava okuti va yuvula okulivihisa loluali?
16 Yesu wapopia hati: “Wosi o lingainga civi o suvuka ocinyi.” (Yoano 3:20) Puãi, vana va kasi vocinyi, vasole ovihandeleko viasunguluka via Yehova. Yehova pokati ka Isaya wapopia hati: “Omanu vove vosi va linga vakuesunga.” (Isaya 60:21a) Catila calua oku kala lovituwa viasunguluka voluali lulo lueyuka ukahonga, ovohembi, ocipululu, kuenda epela. Ndeci, kolofeka vimue, olomilu vikasi okuamamako ciwa, kuenje caleluka calua oku kokiwila kovisimilo vioku kuata ukuasi. Puãi, Paulu walungula hati: “Ava vayongola oku linga olohuasi va kupukila vayonjo, va fa vonjanjo kuenje va kuatiwa lalivelo uveke, hao a nyõla, kuenje a kokela omanu oku vombisua loku nyõleha.” (1 Timoteo 6:9) Cisumuisa calua, eci umue alikapa calua volomilu, okuti okapa konyima ovina viavelapo calua, ndeci oku kala pamosi la vakuavo Akristão, upange ukola, ovihandeleko viasunguluka, kuenda ocikele coku tata epata!
17 Oku kuama ovihandeleko viasunguluka, catila vali enene kamãlẽhe, momo valua vakuotunga wavo, valikapa vokusipa eliamba kuenda vukahonga. Ko Suriname, kafeko umue ukuanyamo 14, wa kuamiwa la umue ukunje wanda lokumuiwa ciwa kosikola, kuenje wopañinya oco alale laye. Kafeko katavele, walombolola hati Embimbiliya lipisa ovina viaco, komanu vana ka valingile handi uvala. Afeko vakuavo kosikola vofuanguila, kuenda vaseteka okusindiliya oco apongolole ocisimilo caye, lokupopisa okuti, vosi kosikola vayongola oku lala lukuenje waco. Lopo, kafeko wa panamala muẽle, katavele. Eci papita olosemana vimue, ukuenje waco wa kulihisiwa lolondotolo kuenje valimbuka okuti okuete o HIV (SIDA) kuenje wafetika oku vela calua. Kafeko cosanjuisa calua, omo okuti wa pokola kocihandeleko ca Yehova coku ‘yuvula oku pekelisa.’ (Ovilinga 15:28, 29) Olombangi via Yehova viasankuka calua lamãlẽhe vasangiwa pokati kavo, vana okuti va tamãlãla muẽle lokulinga eci casunguluka. Ekolelo liavo, kuenda liolonjali viavo, ‘liulamba’−linene esivayo konduko ya Yehova Suku.−Isaya 60:21b.
Yehova Eye Wasiata Okueca Evokiyo
18. (a) Ocina cipi cinene Yehova asiata okulingila omanu vaye? (b) Uvangi upi ulekisa okuti alivokiyo akamamako, kuenda elavoko lipi liulamba vana vatuihinya oku kala vocinyi va talamẽla?
18 Oco muẽle, Yehova o taimisila ocinyi caye komanu vaye, o va sumuluisa, o va songuila, kuenda o va kõlisa. Vokuenda kuocita 20 canyamo, ovo vamõla oku tẽlisiwa kuolondaka via Isaya, viti: “U o sule o linga epata, lu otito o linga ofeka ya pama. Ame ndi Yehova ndi ci yayuisa kotembo yaco.” (Isaya 60:22) Okupisa konyima kunyamo wo 1919, “u o sule” walinga “epata” linene. Pole, handi hesuliloko lievokiyo liaco! Ulima wapita cisoka 14.088.751 komanu vakala kocipito Conjivaluko yolofa via Yesu. Valua pokati kavo, handi Holombangiko via Yehova. Tuasanjuka calua, omo vakala kocipito eci cikuete esilivilo liocili, kuenda tu va vetiya oco vamameko oku loña kocinyi. Yehova okasi okuamamako loku taimisila ocinyi caye komanu vaye. Epito liocisoko caye handi likasi upulule. Omo liaco, vosi, tulukolisiliko oku kuamẽlela oku kala vocinyi ca Yehvoa. Hasumuluhokuovo eci cika tunenela cilo! Kuenda, hesanjukuolio eci cikanena kovaso, eci ovilulikilo viosi vika sivaya Yehova kuenda vika sanjukila ulamba waye!−Esituluilo 5:13, 14.
Otẽla Okucilombolola?
Ku velie kuasiata okumuiwila ulamba wa Yehova oloneke vilo viasulako?
Nye cilekisa okuti ombili yomanu va Yehova ka yatepulukile?
Ovopange api amue awa Olombangi via Yehova via sakalala lokulinga?
Ndaño lovanyali vapiãla, nye tuakolela?
[Elomboluilo]
Omanu handi hamo vakongeliwila vocisoko ca Yehova
[Elomboluilo]
Tuasanjuka calua omo okuti Yehova epito wa lisia upulule okuti wosi osole ocinyi iñilamo