Hẹrhẹ Orere rọ Cha Dia Rhirin Rhirin

1. Die yen Jesu tare nẹ ọ cha phia kẹ Jerusalẹm ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ?

ẸDẸ ibro tavwen Jesu ki ghwu, ọ da nabọ ta ota kpahen aroẹmrẹ ro ke rugba vwẹ oba eyeren rẹ ihwo ri Ju. Ọ vwẹ orhọesio phia nẹ ọke cha rẹ ‘ituofovwin cha vwọ gbogba riariẹ’ Jerusalẹm phiyọ. (Luk 21:20) Jesu vuẹ idibo rọyen nẹ ugege rẹ ayen da mrẹ ituofovwin na—kọyen ituofovwin ri Rom, ayen gba djẹ nẹ orere na kpatakpata.—Luk 21:21, 22.

2. Uchebro vọ yen ọyinkọn Pọl vwọ kẹ Inenikristi ri Hibru rehẹ Judia vẹ Jerusalẹm?

² Ikpe evo tavwen isodje ri Rom ke gbogba riariẹ Jerusalẹm phiyọ, ọyinkọn Pọl de si ileta ra rhe riẹn phiyọ ọbe ri Hibru. Vwẹ ileta yena, Pọl vwẹ uchebro ọghanghanre kẹ Inenikristi ri Judia kugbe Jerusalẹm rọ cha cha ayen uko vwo muegbe hẹrhẹ obo re cha vwẹ obaro. Die yen cha ghene phia vwẹ obaro na? Oghwọrọ ri Jerusalẹm. Ọ da dianẹ Inenikristi na guọno sivwinrhọ, ayen che muegbe rẹ ayen vwọ yanjẹ iwevwin vẹ eki rayen vwo. Vwọ kpahen orere ri Jerusalẹm, Pọl de si: ‘Avwanre vwo orere vwẹ etinẹ rọ cha dia rhirin rhiriin.’ Ọ da je vwọba: “Ẹkẹvuọvo avwanre nẹ kiọkiọkiọ hẹrhẹ ọ rọ cha na.”—Hib. 13:14. 

3. Die yen “orere ro vwo uvi rẹ ichivwo na,” kẹ diesorọ avwanre vwọ hẹrhẹ?

³ Ọ sa dianẹ a vwẹ Inenikristi ri brorhiẹn ri vwo vrẹn nẹ Jerusalẹm vẹ Judia vwọ jehwẹ ji ni ayen kerẹ ivwughẹnghẹn, jẹ orhiẹn yena sivwin urhuarhọ rayen. Nonẹna, ihwo je sa reyọ avwanre vwọ jehwẹ kidie avwanre vwẹroso ihworakpọ yẹrẹ akpọ rẹ oyovween. Diesorọ avwanre vwọ jojẹ yena? Avwanre riẹnre nẹ eyeren nana cha dia bẹdẹẹ. Avwanre rhẹro rẹ “orere ro vwo uvi rẹ ichivwo na,” kọyen, “ọ rọ cha na,” Uvie rẹ Ọghẹnẹ.a (Hib. 11:10; Mat. 6:33) Uyovwinrota otete ọvuọvo vwẹ uyono nana cha ta ota kpahen: (1) oborẹ uchebro ri Pọl vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwọ “hẹrhẹ [orere] rọ cha na,” (2) oborẹ Pọl muegbe rayen kẹ obo re cha vwẹ obaro, kugbe (3) oborẹ uchebro rọyen sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ avwanre nonẹna.

VWẸROSO OHWO RỌ CHA YANJẸ UWE VWO KAKAKAA

4. Diesorọ Jerusalẹm vwọ ghanre kẹ Inenikristi?

⁴ Jerusalẹm ghanre vwọ kẹ Inenikristi na. Etiyin yen a da vwẹ ukoko rẹ Inenikristi ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwo mu vwẹ 33 C.E., orere yena yen ẹko rọvwẹrote na je dia. Vwọ vrẹ ọyena, Inenikristi buebun ji vwo iwevwin kugbe ekuakua akpeyeren vwevunrẹ orere na. Dedena, Jesu si idibo rọyen orhọ nẹ ayen che vrẹn nẹ Jerusalẹm kugbe Judia.—Mat. 24:16.

5. Idjerhe vọ yen Pọl vwo muegbe rẹ Inenikristi kẹ obo re cha?

⁵ Rere o se vwo muegbe rẹ Inenikristi kẹ obo re cha na, Pọl da vwẹ ukẹcha kẹ ayen vwo vwo ẹruọ rẹ ẹro rẹ Jihova vwo nẹ orere ri Jerusalẹm. Pọl da karophiyọ ayen nẹ Jihova rhe rhiabọreyọ irherẹn, uwevwin rẹ ẹga na kugbe izobo rẹ ayen ze vwẹ Jerusalẹmuu. (Hib. 8:13) Ihwo buebun re dia orere na sen Mesaya na. Ọtiọyena, uwevwin rẹ ẹga rọhẹ Jerusalẹm rha dia odjigbo ẹga rẹ uyota ri Jihovaa, nẹ a cha ghwọrọ.—Luk 13:34, 35.

6. Diesorọ eta ri Pọl rehẹ Hibru 13:5, 6 vwo fo aruọke vwọ kẹ Inenikristi ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ?

⁶ Ọke rẹ Pọl vwo si rhe ihwo ri Hibru, Jerusalẹm ọyen orere ghwraghwraghwra rẹ efe vọnre. Ohwo ri Rom ọvo ro si ẹbe vwẹ ọke yena tare nẹ Jerusalẹm “ọyen orere ro me titi vwẹ Ẹbẹre Ọnre Nẹcha.” Ihwo ri Ju buebun re dia ẹkuotọ efa cha rhe re erẹ kukpe kukpe rọ nẹrhẹ orere na vwo efe buebun. Aphro herọọ nẹ ọnana je ghwa efe rhe Inenikristi evo. Ọ sa dianẹ ọyen sorọ Pọl vwọ vuẹ ayen nẹ: “Ovwan kẹnoma kẹ ẹguọnọ rẹ igho vwẹ akpeyeren rẹ ovwan, we jẹ oborẹ ovwan vwori asaọkiephana te kẹ ovwan.” Ọ vwanriẹn imuẹro rẹ Jihova komobọ vwọ kẹ avwanre vwẹ Baibol na nẹ: ‘O vwo ọke vuọvo me cha vwọ yanjẹ uwe vwoo, o vwo ọke vuọvo me cha vwọ kpairoro vrẹ wẹẹ.’ (Se Hibru 13:5, 6; Urhi 31:6; Une 118:6) Ọnana imuẹro ro fo aruọke vwọ kẹ Inenikristi re dia Jerusalẹm vẹ Judia. Diesorọ? Kidie ileta na ghwe vwo te ayen obọ nu, o rhe kri tavwen ayen ke yanjẹ iwevwin, eki kugbe ekuakua akpeyeren rayen buebun vwoo. Ọtiọyena, ayen che hirharoku oka rẹ akpọ ọfa vwẹ asan ọrhorha rẹ ayen cha ra na.

7. Diesorọ o vwo fo e vwo ru ẹroẹvwọsuọ avwanre kpahen Jihova ganphiyọ enẹna?

⁷ Obo re yono norhe: Die yen cha phia vwẹ obaro na kẹrẹkpẹ? Ọtonphiyọ rẹ “ukpokpogho rode” na kugbe oghwọrọ eyeren umwemwu nana. (Mat. 24:21) Kerẹ Inenikristi ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, ofori a vwọ rhẹrẹ ji muegbe. (Luk 21:34-36) Uvwre ọke rẹ ukpokpogho rode na, ọ sa dianẹ a cha yanjẹ ekuakua rẹ avwanre evo yẹrẹ ejobi vwo, je vwẹroso Jihova kakare nẹ o vwo ọke vuọvo ọ cha vwọ yanjẹ ihwo rọyen vwoo. Enẹna dede, tavwen ukpokpogho na ke tonphiyọ, uphẹn herọ re vwo djephia ohwo rẹ avwanre vwẹroso. No oma wẹn, ‘Me vwẹ obo ri mi ruẹ kugbe obo re me vwọ tua vwo djephia nẹ me vwẹroso efe gbanẹ Ọghẹnẹ ro veri nẹ ọyen cha vwẹrote vwe?’ (1 Tim. 6:17) Vwọrẹ uyota, dede nẹ e se yono erọnvwọn buebun nẹ obo re phiare vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ rhe, jẹ obo re cha phia vwẹ “ukpokpogho rode” na cha gan vrẹ obo ra vwẹ ẹwẹn roro. Ọtiọyena, kẹ mavọ yen a sa vwọ riẹn obo re ru siẹrẹ ukpokpogho na da tonphiyọ?

NYẸME RẸ IHWO RE KOBARO

8. Odjekẹ vọ yen Jesu vwọ kẹ idibo rọyen?

⁸ Imikpe evo rẹ ileta ri Pọl vwo te iniọvo ri Hibru obọ nu, Inenikristi na da mrẹ isodje ri Rom re gbariariẹ orere ri Jerusalẹm. Ọnana nẹrhẹ ayen riẹn nẹ ọke rẹ ayen vwọ djẹ tere; kidie a cha ghwọrọ orere ri Jerusalẹm. (Mat. 24:3; Luk 21:20, 24) Ẹkẹvuọvo tivọ yen ayen cha djẹ ra? Jesu tare nẹ: E “jẹ ihwo rehẹ Judia ton onẹdjẹ phiyọ kpo igbenu na.” (Luk 21:21) Igbenu buebun yehẹ ekogho yena. Ọtiọyena, ẹbẹre vọ kọyen ayen cha djẹ ra?

9. Diesorọ ọ vwọ bẹn vwọ kẹ Inenikristi evo ayen vwọ riẹn igbenu rẹ ayen cha djẹ ra? (Ni imapu na.)

⁹ E jẹ e roro kpahen igbenu evo Inenikristi rha sa djẹ ra: igbenu ri Sameria, igbenu ri Galili, Ugbenu ri Hermọn, igbenu ri Lẹbanọn, kugbe igbenu rehẹ obovrẹ ri Jọdan na. (Ni imapu na.) Irere evo vwẹ enu rẹ igbenu tiọyena sa dia asan ihwo niri nẹ i fuoma ra sa dia. Kerẹ udje, orere ri Gamla hẹ enu rẹ ugbenu ọvo ro kpenu mamọ rọ pha chohri chohri rọ bẹn e te. Ihwo ri Ju evo niro nẹ orere yena ọyen uvi adjarhọ. Ẹkẹvuọvo, Gamla da rhe dia asan rẹ ihwo ri Ju vẹ Rom de koko phi ofovwin, ọmọrhiẹ ihwo re dia etiyin yen ghwuruu.b

10-11. (a) Idjerhe vọ yen Jihova vwọ vwẹ odjekẹ phia? (Hibru 13:7, 17) (b) Idjerhe vọ yen Inenikristi vwọ mrẹ erere kidie nẹ ayen nene odjekẹ rẹ ihwo re kobaro na? (Ni uhoho na.)

¹⁰ O phẹnre dẹn nẹ, Jihova vwẹ odjekẹ vwọ kẹ Inenikristi na womarẹ ihwo re kobaro vwẹ ukoko na. Ogbikuegbe ọvo re se Eusebius siri nẹ: “Ọghẹnẹ vwẹ odjekẹ vwọ kẹ eshare ri tedje vwẹ ukoko ri Jerusalẹm, nẹ . . . ayen vrẹn nẹ orere na tavwen ofovwin na ke tonphiyọ kpo orere rẹ Perea ọvo re se Pella.” Ọ sa dianẹ Pella ghwa uvi asan ro fori. O sheri kẹ Jerusalẹmuu jẹ ọ je bẹn e tee. Igiye yen me bun vwẹ orere yena, ayen ji nene ihwo ri Rom phi ofovwin kirobo rẹ ihwo ri Ju re họnra vwọ kẹ ugbomọphẹ ruruu.—Ni imapu na.

¹¹ Inenikristi re djẹ kpo igbenu na ru nene uchebro ri Pọl rọ tare nẹ ayen “nyẹme rẹ ihwo re kobaro” vwevunrẹ ukoko na. (Se Hibru 13:7, 17.) Fikirẹ ọtiọyena, ihwo rẹ Ọghẹnẹ de sivwinrhọ. Ikuegbe djerephia nẹ kidie nẹ ayen “hẹrhẹ orere ro vwo uvi rẹ ichivwo na”—rọ dia Uvie rẹ Ọghẹnẹ na, Ọghẹnẹ rha yanjẹ ayen vwoo.—Hib. 11:10.

12-13. Idjerhe vọ yen Jihova vwọ vwẹ odjekẹ kẹ ihwo rọyen vwẹ ọke rẹ ebẹnbẹn?

¹² Obo re yono norhe: Jihova reyọ odjekẹ kiriguo vwọ kẹ ihwo rọyen womarẹ ihwo re kobaro vwevunrẹ ukoko na. Baibol na vọnre vẹ ikuegbe rẹ oborẹ Jihova reyọ isuigodẹ vwọ vwẹ odjekẹ kẹ ihwo rọyen vwẹ ọke rẹ ebẹnbẹn. (Urhi 31:23; Une 77:20) A je mrẹ udje rẹ oborẹ Jihova reyọ ihwo re kobaro vwo ru ọtiọyen nonẹna.

¹³ Kerẹ udje, uvwre rẹ ọke rẹ ọga rẹ COVID-19 na, “ihwo re kobaro” vwẹ odjekẹ ro fori vwọphia. A vwẹ odjekẹ kẹ ekpako na kpahen oborẹ ukoko na ru, iniọvo na sa vwọ mrẹ ọbọngan. Ọmọke krẹn ọga na vwọ vwomaphia nu, avwanre de ru ọghwẹkoko vwẹ ephẹrẹ ri bun vrẹ 500 womarẹ Itanẹti, TV, kugbe iredio. Uvwre rẹ ọke yena eje yen a vwọ vwẹ ota rẹ Ọghẹnẹ ghẹrẹ avwanre, a dobọ rọyen jii. Fikirẹ ọnana, avwanre da rhe dia vwọrẹ okugbe. E se vwo imuẹro nẹ o toro edavwini re che hirharoku vwẹ obaro naa, ọkieje yen Jihova cha vwọ vwẹ aghwanre vwọ kẹ ihwo re kobaro ayen vwo ru obo ri fori. Vwọ vrẹ ẹroẹvwọsuọ avwanre kpahen Jihova vẹ irhi rọyen re nene, erhọ yen iruemu efa re cha avwanre uko vwọ vwẹ aghwanre sun oma ji muegbe hẹrhẹ ukpokpogho rode na vwẹ ọke ọgangan rọ cha vwẹ obaro na?

DJE ẸGUỌNỌ VẸ URUEMU RE VWO DEDE ERHORHA PHIA

14. Vwo nene obo rehẹ Hibru 13:1-3, iruemu vọ yen a guọnọre nẹ Inenikristi djephia ọke oba eyeren rẹ ihwo ri Ju na vwo siẹkẹrẹ phiyọ?

¹⁴ Ukpokpogho rode na da tonphiyọ nu, e che dje ẹguọnọ kẹ ohwohwo vrẹ obo ri jovwo. Vwẹ ẹdia nana, o che fo re vwo nene udje rẹ Inenikristi re dia Jerusalẹm kugbe Judia. Ọkieje yen ayen vwo dje ẹguọnọ kẹ ohwohwo. (Hib. 10:32-34) Ẹkẹvuọvo, ikpe evo rẹ oba eyeren rẹ ihwo ri Ju na vwo siẹkẹrẹ phiyọ, Inenikristi na de rhi dje ‘ẹguọnọ kẹ ohwohwo’ ji vwo uruemu ra vwọ ‘ghọ erhorha‘ vrẹ obo ri jovwo.c (Se Hibru 13:1-3.) Ọnana yen obo ra je guọnọ mie avwanre oba eyeren nana vwo siẹkẹrẹ na.

15. Diesorọ o vwo fo Inenikristi ri Hibru vwo dje ẹguọnọ kẹ ohwohwo ji vwo uruemu re vwo dede erhorha ayen vwọ djẹ nu?

¹⁵ Ọke rẹ ituofovwin ri Rom re gba riariẹ Jerusalẹm vwo siomareyọ siẹvuọvo nu, emerọnvwọn yen Inenikristi na fru vwọ djẹ nẹ orere na. (Mat. 24:17, 18) Ayen guọnọ ukẹcha rẹ ohwohwo rẹ ayen vwọ yan kpo enu rẹ igbenu na kugbe ọke rẹ ayen vwo te asan kpokpọ rẹ ayen ra na nu. Aphro herọọ nẹ iniọvo avwanre buebun guọnọ ‘ukẹcha kpakpata,’ rọ cha nẹrhẹ e dje uvi ẹguọnọ ji vwo uruemu re vwo dede erhorha womarẹ e vwo biẹcha ji nene ohwohwo ghare oborẹ avwanre vwori.—Tai. 3:14.

16. Mavọ yen e se vwo dje ẹguọnọ kẹ iniọvo rẹ avwanre re guọnọ ukẹcha? (Ni uhoho na.)

¹⁶ Obo re yono norhe: Ẹguọnọ mu avwanre vwo biẹcha iniọvo na ọke rẹ ayen da guọnọ ukẹcha rẹ avwanre. Idibo rẹ Ọghẹnẹ buebun vwo owenvwe rẹ ayen vwọ vwẹ ukẹcha phia je vwẹ ọbọngan vwọ kẹ iniọvo rayen rẹ ifovwin yẹrẹ oghwọrọ ri kpregede djẹ nẹ iwevwin rayen vwo sikẹrẹ Ọghẹnẹ. Oniọvo aye ọvo ro nẹ Ukraine rhe rẹ ofovwin djẹ nẹ uwevwin da ta: “Avwanre mrẹ oborẹ Jihova reyọ iniọvo na vwọ vwẹ odjekẹ je vwẹ ukẹcha kẹ avwanre. Ayen dede avwanre je nabọ vwẹrote avwanre vwẹ Ukraine, Hungary, ji te Germany avwanre hepha enẹna.” Jihova yen reyọ iniọvo eshare vẹ eya ri dede iniọvo na je vwẹrote ayen vwo ruiruo.—Isẹ 19:17; 2 Kọr. 1:3, 4.

17. Diesorọ ọ vwọ ghanre enẹna e vwo vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo na ji vwo uruemu re vwo dede erhorha?

¹⁷ Aphro herọọ nẹ, a cha guọnọ ukẹcha rọ ma vrẹ ọyena vwẹ obaro na vrẹ obo rọ hepha nonẹna. (Hab. 3:16-18) Asaọkiephana Jihova yono avwanre e se vwo vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo na ji vwo uruemu re vwo dede erhorha, iruemu ra cha ghene guọnọ vwẹ ọke yena.

OBO RE CHA PHIA VWẸ OBARO NA

18. Idjerhe vọ yen a sa vwọ vwẹrokere Inenikristi ri Hibru rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ?

¹⁸ Kirobo rẹ ikuegbe djere, Inenikristi re djẹ kpo enu rẹ igbenu na vrabọ rẹ oghwọrọ ro te orere ri Jerusalẹm. Ayen djẹ nẹ orere na, ẹkẹvuọvo Jihova yanjẹ ayen vwoo. Kẹ ọke avwanre na vwo? Avwanre nama riẹn kpahen oborẹ erọnvwọn cha phia wan vwẹ obaro naa. Ẹkẹvuọvo, Jesu si avwanre orhọ nẹ e muegbe. (Luk 12:40) Avwanre ji se yono vwo nẹ uchebro rọhẹ ileta rẹ Pọl si rhe ihwo ri Hibru, uchebro ro fo ọke rẹ avwanre na kirobo rọ hepha vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. Imuẹro rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre komobọ nẹ ọyen cha yanjẹ avwanre vwo yẹrẹ kpairoro vrẹ avwanree, je herọ. (Hib. 13:5, 6) Ọtiọyena, e gbe jẹ avwanre hẹrhẹ orere rọ cha dia rhirin rhirin—Uvie rẹ Ọghẹnẹ, je mrẹ ebruba rọ cha ghwa rhe.—Mat. 25:34.