BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • w25 maiu pp. 8-13
  • Djobe konsolu na Jeová

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Djobe konsolu na Jeová
  • Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2025
  • Subtémas
  • Mésmu asuntu
  • JEOVÁ TA PURDUA-NU
  • JEOVÁ TA DA-NU SPERANSA
  • JEOVÁ TA DJUDA-NU KA FIKA PREOKUPADU DIMÁS
  • Jeová ‘ta kura kes ki tene korason dizanimadu’
    Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2024
  • Seta ma bu ka sabe tudu kuza
    Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2025
  • Nunka nu ka ta sta nos sô
    Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2025
  • Disizons ki ta mostra ma nu ta kunfia na Jeová
    Folhetu di studu pa runion Nos vida i nos trabadju di pregason — 2023
Odja más
Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2025
w25 maiu pp. 8-13

STUDU 20

KÁNTIKU 7 Nos forsa ta ben di Jeová

Djobe konsolu na Jeová

“Pa lovadu... kel Pai xeiu di mizerikórdia i Deus di tudu konsolu.” — 2 KORÍNTIUS 1:3.

ASUNTU PRINSIPAL

Lisons ki nu ta prende di modi ki Jeová konsola kes judeu ki staba prézu na Babilónia.

1. Kal ki éra situason di kes judeu ki staba prézu na Babilónia?

IMAJINA modi ki kes judeu ki staba prézu na Babilónia staba ta xinti. Es odja ses país distruídu. Pamodi ses pekadu i pekadu di ses gentis grandi, es tradu di ses país i es mandadu pa un país stranjeru. (2 Kró. 36:15, 16, 20, 21) É verdadi ki es tinha algun liberdadi i es ta pode fazeba kes kuza normal di dia-dia. (Jer. 29:4-7) Má simé, vida ka éra fásil i kel-la ka éra kel vida ki es krê tinha. Modi ki es ta xintiba ku kel situason la? Odja kuzê ki un di es fla: ‘Nu xinta djuntu riu di Babilónia. Nu txora kantu nu lenbra di Sion.’ (Sal. 137:1) Kes judeu staba ta meste di konsolu, má kenha ki ta ba konsolaba es?

2-3. (a) Kuzê ki Jeová faze pa kes judeu ki staba prézu? (b) Kuzê ki nu sta ben pâpia di el na kel studu li?

2 Jeová é “kel Deus di tudu konsolu”. (2 Kor. 1:3) Jeová ta ama tudu ses sérvu i el krê konsola-s. Jeová sabia ma alguns di kes judeu ta setaba kel disiplina i es ta voltaba pa el. (Isa. 59:20) Pur isu, más di 100 anu antis di es lebadu prézu pa Babilónia, Jeová poi proféta Izaías ta skrebe un livru ki ten se nómi. Modi ki kel livru di Izaías ta ba djudaba es? Izaías fla: ‘“Nhos konsola, nhos konsola nha povu”, é nhos Deus ki fla.’ (Isa. 40:1) Na livru di Izaías, Jeová da kes judeu ki staba prézu kel konsolu ki es staba ta meste.

3 Sima kes judeu ki staba prézu, nos tanbê alvês nu ta meste di konsolu. Na kel studu li, nu sta ben odja três manera ki Jeová konsola kes judeu ki staba prézu: (1) el promete púrdua kes algen ki rapende, (2) el da se povu speransa i (3) el djuda-s ka fika preokupadu dimás. Sima nu ta ba ta pâpia di kes pontu li, odja modi ki kes palavra di Jeová pode konsola-nu oji.

JEOVÁ TA PURDUA-NU

4. Modi ki Jeová mostra ma el é un Deus ki ten mizerikórdia? (Isaías 55:7)

4 Jeová é un “Pai xeiu di mizerikórdia”. (2 Kor. 1:3) El mostra kel kualidadi li kantu el fla ma el ta purduaba kes judeu ki staba prézu i ki rapende. (Lé Isaías 55:7.) El fla: ‘Ku kel amor lial ki ta dura pa tudu ténpu N ta ben xinti mizerikórdia di bo’. (Isa. 54:8) Modi ki Jeová pode mostraba se mizerikórdia? Enbóra kes judeu inda ta ba sufreba pamodi disizons ki es tomaba, Jeová promete ma es ka ta fikaba na Babilónia pa tudu ténpu. Es ta ba fikaba prézu sô duránti un ténpu. (Isa. 40:2) Di serteza kel-li konsola kes judeu ki rapende i ki krê agradaba Jeová!

5. Pamodi ki nu ten más motivu pa da valor pa mizerikórdia di Jeová di ki kes judeu ki staba prézu?

5 Kuzê ki nu ta prende? Jeová sta prontu pa púrdua ses sérvu konpletamenti. Oji nu ten mutu más motivu di ki kes judeu pa da valor pa perdon di Jeová. Pamodi? É pamodi nu sabe kuzê ki Jeová faze pa púrdua nos pekadu. Senténas di anu dipôs ki Izaías fla kes kuza, Jeová manda se Fidju ki el ta ama pa téra pa ben da se vida pa tudu pekador ki rapende. Pamodi Jizus móre pa nos, Jeová pode ‘paga’, ô linpa nos pekadu, konpletamenti. (Atus 3:19; Isa. 1:18; Efé. 1:7) Jeová é un Deus ki ta púrdua própi!

6. Di ki manera pensa na perdon di Jeová ta konsola-nu? (Odja fotus.)

6 Kel mensajen di Jeová pa kes judeu, ki sta na Isaías 55:7, tanbê pode djuda-nu si nu sta kontinua ta xinti kulpadu pamodi éru ki nu faze na pasadu, sikrê dja nu rapende. Nu pode kontinua ta xinti kulpadu prinsipalmenti si nu sta sufri pamodi nos éru. Má, si nu konfesa nos pekadu i nu para di faze kes kuza mariadu, nu pode ten serteza ma Jeová ta purdua-nu. I óras ki Jeová ta purdua-nu, el ta skodje ka lenbra más di nos pekadu. (Konpara ku Jeremias 31:34.) Dja ki Jeová ka ta kontinua ta pensa na kes éru ki nu fazeba, nos tanbê nu ka debe kontinua ta pensa na es. Kuzê ki é inportanti pa Jeová é kuzê ki nu sta ta faze gósi, ka kes kuza mariadu ki nu faze na pasadu. (Eze. 33:14-16) I ka ta dura, na mundu novu, nos Pai ki ten txeu mizerikórdia, ta ben kaba ku tudu sufrimentu ki nu pasa pa el pamodi kuzas mariadu ki nu faze.

Un irmon sta ta anda ku kunfiansa. Fotus: Alguns fotu ta mostra diferénsa entri kuzê ki el ta fazeba ku kuzê ki el sta faze gósi. Kuzas mariadu ki el ta fazeba: 1. Djuga jogus violéntu. 2. Bebe di más i fuma. 3. Odja kuzas mariadu na konputador. Kuzas ki el sta faze gósi: 1. Linpa Salon di Reinu. 2. Pâpia ku un irman ki dja sta algen grandi. 3. Sai na pregason.

Kuzê ki é inportanti pa Jeová é ka kes éru ki nu faze na pasadu, má é kuzê ki nu sta ta faze gósi. (Odja parágrafu 6.)


7. Kuzê ki pode motiva-nu pâpia ku ansions si nu faze un pekadu gravi?

7 Kuzê ki nu debe faze si nu sta ta xinti kulpadu pamodi un pekadu gravi ki nu sta ta tenta sukundi di otus algen? Bíblia ta fla-nu pa nu pidi ajuda di ansions. (Tia. 5:14, 15) É klaru ki pode ser difísil fla otus algen kes kuza mariadu ki nu faze. Má nu meste lenbra ma Jeová ta uza kes ómi li pa djuda-nu i ma es ta imita Jeová na mostra amor i mizerikórdia. Si nu lenbra di kel-li i nu rapende nu ta xinti vontadi di pâpia ku es. Odja modi ki mizerikórdia di Jeová konsola un irmon ki txoma Artur,a ki staba ku konsénsia pizadu pamodi un kuza mariadu ki el faze. El fla: “N tevi kuazi un anu ta odja pornografia. Má dipôs di obi un diskursu sobri konsénsia, N konta nha mudjer i ansions nha pekadu. N xinti midjór dipôs ki N konta-s, pamodi N ka staba ku konsénsia pizadu más. Má inda N staba ta xinti txeu dizanimadu pamodi kuzê ki N faze. Ansions lenbra-m ma Jeová inda krê sérba nha amigu. El ta disiplina-nu pamodi el ta ama-nu. Kuzê ki es fla konsola-m i djuda-m odja nha kabésa sima Jeová ta odja-m.” Gósi, Artur é pioneru fíksu i ajudanti di kongregason. Nu ta xinti konsoladu di sabe ma óras ki nu ta rapende di nos pekadu, Jeová sta sénpri prontu pa purdua-nu!

JEOVÁ TA DA-NU SPERANSA

8. (a) Ki speransa Jeová da pa kes judeu ki staba prézu? (b) Di akordu ku Isaías 40:29-31, modi ki kes judeu ki rapende xinti pamodi kel speransa li?

8 Kes judeu pode pensaba ma nunka es ka ta voltaba pa ses téra, pamodi kes algen di Babilónia ka ta kustuma libertaba ses prézu. (Isa. 14:17) Má, Jeová da se povu speransa. El promete ma el ta libertaba se povu i nada ka ta pode paraba el. (Isa. 44:26; 55:12) Pa Jeová, Babilónia éra sima puera. (Isa. 40:15) Óras ki bu ta sopra puera, el ta bai na béntu. Kel-li ta mostra modi ki éra fásil pa Jeová libertaba se povu di Babilónia. Modi ki kel speransa li djuda kes judeu ki staba prézu? El konsola-s. Má el faze más di ki sô kel-la. Izaías fla: ‘Kes ki ta spera na Jeová ta torna ganha forsa.’ (Lé Isaías 40:29-31.) ‘Es ta ba buaba altu sima ágia’, pamodi ses speransa ta daba es forsa.

9. Ki motivu kes judeu ki staba prézu tevi pa kunfia ma kes promésa di Jeová ta kunpriba?

9 Tanbê, Jeová da kes judeu ki staba prézu, motivu pa es kunfiaba na se promésa. Di ki manera? Pensa na kes profesia ki es konxeba i ki dja kunpriba. Pur izénplu, es sabia ma sima Jeová dja flaba, Asíria distrui kel reinu di 10 tribu di Israel i es leba kes algen prézu. (Isa. 8:4) Es odja Babilónia ta distrui Jiruzalen i ta leba-s prézu. (Isa. 39:5-7) Es sabia ma rei di Babilónia segaba rei Zedekias i el leba-l prézu pa Babilónia. (Jer. 39:7; Eze. 12:12, 13) Tudu kel ki Jeová dja flaba, kunpri. (Isa. 42:9; 46:10) Di serteza tudu kes kuza li bira ses fé más fórti ma kel promésa ki Jeová flaba ma es ta fikaba livri ta ben kunpriba!

10. Kuzê ki pode djuda-nu kontinua ku nos speransa fórti duránti es ténpu di fin?

10 Kuzê ki nu ta prende? Óras ki nu sta xinti tristi, promésas di Jeová pa futuru pode da-nu forsa i koraji otu bês. Mundu sta ta fika kada bês más piór i inimigus di Deus, ki ten txeu puder, sta kóntra nos. Má nu ka meste fika dizanimadu. Jeová da-nu un speransa sábi, ki é vida pa tudu ténpu, ku pas i suguransa di verdadi. Nu meste kontinua konsentradu na kel speransa li. Si nu ka faze si, nos speransa pode bira sima un paizajen bunitu ki sta turvu, pamodi nu sta ta odja-l através di un janéla ki sta suju. Modi ki nu pode “linpa nos janéla” i mante nos speransa fórti? Nu meste tra ténpu tudu dia pa imajina modi ki nos vida ta ben ser na mundu novu. Nu pode lé artigus, odja vídius i obi múzikas ki ta pâpia sobri nos speransa. I nu pode pâpia ku Jeová na orason sobri kuzas ki nu tene gana di odja ta kontise na mundu novu.

11. Kuzê ki djuda un irman ki ten prublémas di saúdi gravi ganha forsa otu bês?

11 Odja spiriénsia di un irman ki txoma Joseline, ki ten prublémas di saúdi gravi. Modi ki speransa konsola-l i da-l forsa? El fla: “Óras ki nhas prubléma ta pô-m ta xinti dizanimadu, N ta konta Jeová tudu kel ki N sta ta xinti i N sabe ma el ta intende-m. Na kes momentu li, Jeová ta da-m ‘puder alén di normal’.”(2 Kor. 4:7) Tanbê, Joseline ta imajina vive na mundu novu, undi ki ‘ningen ki ta ba mora la ka ta fla: “N sta duenti.”’ (Isa. 33:24) Nos tanbê, si nu abri nos korason pa Jeová i nu konsentra na nos speransa, nu pode ganha forsa otu bês.

12. Ki razons nu ten pa nu kunfia na kes promésa di Jeová? (Odja fotus ku dizenhus.)

12 Sima Jeová da kes judeu ki staba na Babilónia txeu motivu pa kunfia na ses promésa, el ta faze mésmu kuza ku nos oji. Pensa na kes profesia ki nu sta ta odja ta kunpri. Pur izénplu, nu sta ta odja kel profesia sobri kel govérnu ki sta ta manda na mundu, ki é ‘un párti fórti i un párti fraku’ ta kunpri. (Dan. 2:42, 43) Tanbê, nu sta ta obi notísias sobri “tremor di téra na un lugar tras di kel otu” i nu sta ta prega notísias sábi pa pesoas di “tudu nason”. (Mat. 24:7, 14) Kes profesia li i txeu otus ta da-nu serteza ma tudu kes promésa di Jeová, ta ben kunpri.

Un irman sta ta lé i ta midita na kes profesia ki sta na Bíblia. Fotus ku dizenhus: 1. Un kazal sta di pé djuntu di un karinhu di publikason ta pâpia ku un ómi. 2. Un pai ku se fidju sta ta djobe pa kes kuza ki straga pamodi un dizastri na naturéza. 3. Un pédra sta ta da na pé di kel státua di sonhu di Nabukudunuzor ki sta na livru di Daniel kapitlu 2. 4. Pesoas sta filís na Paraízu na téra.

Profesias ki nu sta ta odja ta kunpri oji, ta da-nu motivu pa nu kunfia na kes promésa di Jeová. (Odja parágrafu 12.)


JEOVÁ TA DJUDA-NU KA FIKA PREOKUPADU DIMÁS

13. (a) Ki prublémas kes judeu pasa pa el kantu es libertadu? (b) Sima Isaías 41:10-13 ta mostra, modi ki Jeová konsola kes judeu ki staba prézu?

13 Enbóra Jeová konsola kes judeu ki staba prézu ku un speransa sábi, es sabia ma es ta ba pasaba pa difikuldadis óras ki es libertadu. Jeová fla ma un rei ki tinha txeu puder, ta ba atakaba kes sidadi ki ta fikaba na vólta di Babilónia i dipôs el ta atakaba Babilónia. (Isa. 41:2-5) Kes judeu meste fikaba preokupadu? Txeu ténpu antis, Jeová konsola se povu. El fla-s: ‘Ka bu xinti medu, pamodi N sta ku bo. Ka bu fika preokupadu dimás, pamodi mi é bu Deus.’ (Lé Isaías 41:10-13.) Kuzê ki Jeová krê flaba ku kes palavra ‘mi é bu Deus’? El ka staba ta fla kes judeu ma es tinha ki adoraba el, pamodi dja es sabia ma es tinha ki fazeba kel-la. Envês di kel-li, el staba ta lenbra-s ma inda el staba di ses ladu. — Sal. 118:6.

14. Kuzê más ki Jeová faze pa djuda kes judeu ka fika preokupadu dimás?

14 Jeová tanbê djuda kes judeu ka fika preokupadu dimás kantu el lenbra-s di se grandi puder i konhisimentu ki ka ten limiti. El konvida-s pa es djobe pa strélas na séu. El fla-s ma alén di kria stréla, tanbê el sabe nómi di kada un di es. (Isa. 40:25-28) Si Jeová sabe nómi di kada stréla, nton el sabe nómi di kada un di ses sérvu! Di mésmu manera, si Jeová ten puder pa kria stréla, tanbê el ten puder pa djuda se povu. Kes judeu ki staba prézu ka tinha ninhun motivu pa fikaba preokupadu dimás ô ku medu.

15. Modi ki Deus pripara kes judeu ki staba prézu pa kuzê ki staba ta ba kontise?

15 Tanbê, Jeová fla se povu kuzê ki es debe fazeba óras ki es libertadu. Antis, Deus dja flaba se povu na livru di Isaías: ‘Nhos entra na nhos kuartu i nhos fitxa pórta nhos tras. Nhos sukundi pa poku ténpu, ti ki kel raiba pasa.’ (Isa. 26:20) Talvês, kes judeu faze kel-li kantu rei Siru ataka Babilónia. Un antigu studiozu gregu fla ma kantu Siru entra na Babilónia, el “da órdi pa [ses trópa] mata tudu kes algen ki es atxaba na rua.” Imajina modi ki kes algen ki ta moraba na Babilónia fika ku txeu medu! Má, talvês kes judeu ki staba prézu salva ses vida pamodi es obi ku kes orientason di Jeová.

16. Pamodi ki nu ka debe fika ku medu di kuzê ki ta ben kontise duránti grandi tribulason? (Odja fotu.)

16 Kuzê ki nu ta prende? Falta poku ténpu pa grandi tribulason kumesa i el ta ben ser kel ténpu más difísil ki dja kontise na téra. Óras ki el kumesa, pesoas na mundu ta ben fika konfuzu i ku txeu medu. Má povu di Jeová ka ta ben xinti medu, pamodi nu sabe ma Jeová é nos Deus. Nu ta kontinua di pé pamodi nu sabe ma “[nos] salvason sta kuazi ta txiga.” (Luk. 21:28) Mésmu óras ki un grupu di nason, ben ataka-nu, nu ta kontinua ta kunfia na Jeová. El ta ben uza ses anju pa proteje-nu i el ta ben da-nu orientasons ki ta salva nos vida. Modi ki el ta ben da-nu kes orientason? Nu ten ki spera pa nu odja. Má pode ser ki nu ta ben resebe kes orientason através di nos kongregason. Talvês kongregason ta ben ser ‘nos kuartu’, undi nu ta fika suguru. Modi ki nu pode pripara pa kuzê ki sta ben kontise? Nu meste bira más amigu di nos irmons ku irmans, sta prontu pa obi ku orientasons di Jeová i sta konvensidu ma é Jeová ki sta ta orienta se organizason. — Ebr. 10:24, 25; 13:17.

Irmons ku irmans sta ta lé Bíblia djuntu na un sala duránti grandi tribulason. Es sta ta djobe di un janéla timenti un irmon sta ta ponta pa séu ki sta xeiu di stréla.

Óras ki nu ta pensa na puder i kapasidadi ki Jeová ten di salva-nu, nu ta odja ma nu ka meste fika preokupadu dimás ku kuzê ki ta ben kontise duránti grandi tribulason. (Odja parágrafu 16.)b


17. Modi ki bu pode djobe konsolu na Jeová?

17 Enbóra kes judeu pode pasaba pa situasons difísil, Jeová da-s kel konsolu ki es staba ta meste. El ta faze mésmu kuza ku nos oji. Ka ta inporta kuzê ki bu ta ben pasa pa el na futuru, kontinua ta djobe konsolu na Jeová. Kunfia na se grandi mizerikórdia. Mante bu speransa fórti. Nunka ka bu skese ma pamodi Jeová é bu Deus, bu ka meste xinti medu di nada.

MODI KI KES TESTU LI TA KONSOLA-U?

  • Isaías 55:7

  • Isaías 40:29-31

  • Isaías 41:10-13

KÁNTIKU 3 Jeová ta da-m forsa i speransa

a Mudadu alguns nómi.

b SPLIKASON DI FOTUS: Un grupu pikinoti di irmons sta djuntu. Es ten kunfiansa na puder i kapasidadi ki Jeová ten di proteje se povu ka ta inporta na undi ki es ta vive.

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen