Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w10 12/1 pp. 28-32
  • Imbila Jeova!

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Imbila Jeova!
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Oviimbo Viakolela Mefendelo Liotyotyili
  • Otyilinga Tyoviimbo Konyima Yononthiki mba David
  • Omasuka-suka Etu Apiluluka Mokueenda Kuomuvo
  • Lekesa okuti Uhole Okuimba
  • Imbila Jeova Nehambu!
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Oviimbo Ovipe Mefendelo!
    Ovilinga Vietu Viouhamba—2014
  • Wafuapo Pala Okuimbila Jeova Momaliongiyo Etu?
    Ovilinga Vietu Viouhamba—2009
  • Tuhilivikei Jeova Noviimbo
    Omuenyo Wetu Woukristau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga — 2018
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
w10 12/1 pp. 28-32

Imbila Jeova!

“Ame mandyiimbila Huku yange putyina ndyina omuenyo.”—SALMO 146:2.

1. Oityi tyalundile omukuendye David okulinga oviimbo viae vimwe?

POUKUENDYE wae, David wakalele omuvo omunyingi mofika popepi no Mbelei, okulisa ovipako via tate yae. Puetyi ankho ayunga onongi, David ankho upondola okutala ovipuka vihuvisa Jeova aetako. Eulu lieyula ononthungululu, “novinyama viomofika,” ‘noviila vio peulu.’ Ovipuka ovio amona viemuhikile unene komutima, atyimupe ondundo yokulinga oviimbo vihambukiswa opo ankhimaneke Omupakeko wovipuka ovio oviwa unene. Oviimbo ovinyingi via David vivasiwa momukanda wo no Salmu.a—Tanga Salmo 8:3, 4, 7-9.

2. (a) Oñgeni oviimbo vipondola okukalesa omunthu? Popia ongeleka imwe. (b) Oityi tulilongesila koupanga wa David na Jeova mo Salmo 34:7, 8 no Salmo 139:2-8?

2 Tyafuile pomuwo oo, opo David elilongesa ounongo wae wokuimba nokuhika. Oe wali omunongo omunene, iya akongwa okukahikila Ohamba Saulu o harpa. (Provérbios 22:29) Oviimbo via David viaungumanesile omutima womutumini ankho ukahi mononkhumbi, ngetyi oviimbo oviwa ovanthu vamwe valinga hono. Tyina David amakuate o harpa yae, “otyo ankho tyihiliyisa Saulu, nokumukalesa nawa.” (1 Samuel 16:23) Oviimbo viomuhiki oo ankho wonthilo na Huku, viakolela unene alo hono. Nkhele soka vala! Hono, palambale omanima 3.000 tunde pokutyitwa kwa David. Mahi, ovanthu ovanyingi vononkhalelo mbelikalaila, vakala kononthele ambuho mboohi, apeho vatanga ono salmu mba David, pala eungumaneso nekevelelo.—2 Crônicas 7:6; tanga Salmo 34:7, 8; 139:2-8; Amós 6:5.

Oviimbo Viakolela Mefendelo Liotyotyili

3, 4. Epongiyo patyi lialingilwe kononthiki mba David liokuimbila Huku oviimbo?

3 David ankho omunongo, iya oe ankho uundapesa ounongo wae monkhalelo yaviuka nawa—okunkhimaneka Jeova. Etyi David alinga ohamba yo Isilayeli, waonganeka ovilinga mekaka liefendelo okukutikinyamo oviimbo oviwa. Ova Levita 4.000 ankho vena otyilinga “tyokuhivilika Jeova” noviimbo. Mahi pokati kavo ankho pena ovanongo 288 “valongeswa okuimbila Jeova.”—1 Crônicas 23:3, 5; 25:7.

4 Oviimbo ovinyingi ankho viimbwa no va Levita, o David muene wevilingile. Kese mu Isilayeli ankho una elao liokukalapo tyina oviimbo via David viimbwa, ankho uhambukwa unene netyi atehelela. Konyima, etyi otyikasa tyomphango tyaetwa mo Jelusalei, “David atumu ononkhalamutwe mbo va Levita opo vaongiye ovakuatate vavo, ovaimbi, naaviho viokuhika pokuimba, onoharpa, no nosimbalu, opo vahikile peulu okuivalesa ondaka yehambu.”—1 Crônicas 15:16.

5, 6. (a) Omokonda yatyi moutumini wa David ovanthu ankho vesukila unene noviimbo? (b) Oñgeni tutyii okuti oviimbo ankho viakolela mefendelo lio va Isilayeli kohale?

5 Kononthiki mba David Omokonda yatyi ovanthu ankho vesukila unene noviimbo? Okuti omokonda vala ohamba ankho omuimbi? Au, kuna ehunga ekuavo, liapopiwa omanima omanyingi komutwe etyi Ohamba Ezekia omuviuki akala nemonekelo liovilinga ankho vilingwa Mondyuo ya Huku. Mu 2 Crônicas 29:25, tutangamo okuti: “Oe [Ezekia] wapaka ova Levita lutai mondyuo ya Jeova, no nosimbalu, novihumba, no noharpa, ngetyi tyatumine David na Gade womamonekelo pala ohamba, na Natan omuuli. Tyetyi ono kuwoko kwa Jeova otyitumino tyaavelwe menyina liovauli vae.”

6 Tyotyili, Jeova menyina liovauli vae watumine ovafendi vae vemuhivilike noviimbo. Ovaiimbi vomuhoko wovanakwa ankho kavalingi ovilinga ankho vilingwa nova Levita ovakuavo opo vakale nomuvo omunyingi wokuonganeka oviimbo nokuvipitaulula okulilongesa.—1 Crônicas 9:33.

7, 8. Tyina tuimba oviimbo vietu Viouhamba, oityi tyakolela vali tyipona ounongo wokuimba?

7 Ove upondola okupopia okuti: “Inkha okuimba ankho tyesukisa ounongo, ame ñgeno hakalele pokati ka vana ankho vaimba mekaka!” Mahi, haaveho ova Levita ankho ovanongo. Ngetyi tyipopia 1 Crônicas 25:8, ankho vamwe vekahi ‘nokulilongesa’. Tupu, momihoko omikuavo vio Isilayeli ankho muna ovanongo kokuhika nokuimba, mahi Jeova waholovonene vala ova Levita pala otyilinga otyo. Onthue tuna onthumbi yokuti ova Levita vekolelo, tyilinge ‘ovanongo’ ine ovo ‘kulilongesa’ aveho ankho valinga otyilinga tyavo nomutima auho!

8 David ankho uhole oviimbo nokuna ounongo wokuimba. Mahi okuti ounongo oo ankho oo vala wesukisa ku Huku? Mo Salmo 33:3, David wahoneka okuti: “Lingei ononkhono, tyina muhika konongoi nokukuiilila nehambu.” Ondaka yayandyuluka nawa: Tyakolela ‘okulinga ononkhono’ opo tuhivilike Jeova.

Otyilinga Tyoviimbo Konyima Yononthiki mba David

9. Hangununa oityi ñgeno wamona nokutehelela inkha wakalelepo etyi ondyuo ya Huku yapakulwa moutumini wa Salomau.

9 Mokueenda kuoutumini wa Salomau, oviimbo ankho vina otyilinga otyinene mefendelo liotyotyili. Pokupakula ondyuo ya Huku, vokuimba aveho ankho opo vekahi, poviokuhika ankho pena onombendo 120. (Tanga 2 Crônicas 5:12.) Ombimbiliya itupopila okuti “vokuhika onombendo novaimbi vahimbika okuimbila kumwe ngatyina wike vala, okuivalesa ondaka ike vala yokuhivilika nokupandula Jeova, . . . ‘mokonda o omuwa, tyetyi okankhenda kae okanene o komuvo wahapu,’” Iya etyi ondaka oyo yehambu yeivala peulu, “ondyuo aiyula ekaka,” okulekesa okuti Jeova wetyipanda. Ankho tyiyangalalesa nokuhambukiswa ngatyi, okutehelela onondaka ombo ambuho mbovityita novityita viomakwi ovaimbi no nombendo aviho vihikila kumwe!—2 Crônicas 5:13.

10, 11. Oityi tyilekesa okuti Ovakristau votete ankho vaimba tyina vafenda?

10 Oviimbo tupu ankho viundapeswa mefendelo lio Vakristau votete. Ovafendi ovo votete ankho veliongiyila momaumbo avo, hamomakaka efendelo ine omo nondyuo mba Huku. Namphila ankho vamoneswa ononkhumbi nokuna ovitateka ovikuavo ovinyingi, no ngotyo ankho vahivilika Huku noviimbo.

11 Apostolu Paulu walundile Ovakristau mo Kolosu okuti: “Tualeiko . . . okulilondola kese umwe namukuavo noviimbo, nokuhivilika Huku, noviimbo viopaspilitu, nolupandu.” (Colossenses 3:16) Etyi Paulu na Sila vapakwa mokaleya, “mokati kounthiki, avahimbika okulikuambela nokuhivilika Huku noviimbo, namphila ankho vehena omukanda woviimbo.” (Atos 16:25) Inkha ove wapakua mokaleya, movili okuimba oviimbo viñgapi vietu Viouhamba tyihena mukanda woviimbo?

12. Oñgeni matulekesa okuti tuapanda oviimbo vietu Viouhamba?

12 Mokonda oviimbo viakolela mefendelo lietu, tyaviuka tulipule okuti: ‘Ame napanda umwe oviimbo ovio? ndyilinga ononkhono mbokuhika liwa komaliongiyo, no kovionge, opo ndyiimbile kumwe novakuatate no nomphange otyiimbo tyokuhimbika, nokuimba nehambu? Okuti ndyiavela ondundo ovana vange okuimbuka okuti otyiimbo tyiimbwa pokati Kosikola Yovilinga via Huku Neliongiyo Liovilinga, no yelongomona liounyingi Nelilongeso Liomutala Womulavi, hamuvoko wokukatauka tyihesukisile, ine okulionovola?’ Okuimba onthele yefendelo lietu. Yoo, tyilinge ‘tuvanongo’ ine ‘tulilongesa,’ atuho tupondola—nokuesukisa—okuwaneka onondaka mbetu opo tuhivilike Jeova.—Tyieleka na 2 Coríntios 8:12.

Omasuka-suka Etu Apiluluka Mokueenda Kuomuvo

13, 14. Okuimba nomutima auho momaliongiyo ewaneno, tyina esilivilo patyi? Ava ongeleka.

13 Omanima 100 konyima, Zion’s Watch Tower (hono Omutala Womulavi), wahangununa ehunga limwe lilekesa okuti oviimbo vietu Viouhamba viakolela unene. Wati: “Okuimba, onkhalelo ongwa yokupaka otyili momitwe no momitima viovanthu va Huku.” Onondaka ononyingi mboviimbo vietu, mbatunda Movihonekwa. Ngotyo, okunoñgonoka onondaka mboviimbo ovio, onkhalelo ongwa unene yokupaka otyili kohi momitima vietu. Ovikando ovinyingi, vana veya momaliongiyo etu otyikando tyotete, valundwa unene noviimbo vihika komutima viimbwa mewaneno.

14 Otyinthiki tyimwe mo 1869, C. T. Russell ankho utunda kovilinga okuenda nokeumbo, eivi ovanthu vaimba mondyuo imwe. Pomuvo opo, ankho oe usoka okuti kamavasi nalumwe otyili konthele ya Huku. Ngotyo, atokola okuundapa vali unene movitanda viae, putyina amakala nonombongo ononyingi, akuateseko ovahepi, namphila kamevili okuvelongesa otyili konthele ya Huku. Omukuatate Russell wanyingila mondyuo oyo yasila, avasimo ongeleya ankho ilingilamo efendelo liavo. Oe apumphama iya atehelela. Konyima oe ahoneka okuti, etyi eiva otyinthiki otyo, “nombatelo ya Huku, tyatuuka pala okupameka ekolelo [liae] ankho lihapamene, konthele yondaka ya Huku Ombimbiliya.” Tala okuti tyalundile Omukuatate Russell okuenda meliongiyo olio, otyiimbo.

15. Enoñgonoko patyi lialekesa okuti ankho tyesukisa okupiluluka omukanda woviimbo?

15 Putyina omuvo ulamba, tutualako okunoñgonoka vali nawa Ovihonekwa. Provérbios 4:18 yati: “Ondyila yomuviuki ikahi ngotyitei tyitualako okuyandyuluka vali nawa alo kuya omutenya.” Tyina otyitei konthele yotyili tyiliyawisa, tyiviukisa onkhalelo ‘tuimba otyili.’ Momanima 25 okualamba, Onombangi mba Jeova movilongo ovinyingi, ankho vena ehambu liokuiimba woviimbo momukanda wosapi yati Cantemos Louvores a Jeová.b Tunde etyi omukanda oo tete walingua, otyitei tyitualako okuliaima moviimbo ovinyingi. Iya onondaka mbumwe momukanda oo woviimbo, kambupopiwa vali unene. Mongeleka, hono katuti vali “nova ordem,” mahi tuti “novo mundo.” Hono tupopia okuti enyina lia Jeova “malikasukukiswa,” katuti “malikaamenwa.” Tyayandyuluka okuti, okutala nawa komalongeso oo, tyesukisa omukanda omupe woviimbo.

16. Oñgeni omukanda omupe woviimbo mautuvatela okulandula onondonga mba Paulu mu Efésios 5:19?

16 Moluotyo, nomahunga omakuavo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, vetavela okulinga omukanda omupe woviimbo wosapi yati Cantemos a Jeová. Omukanda wetu omupe woviimbo watepululua, pahe una 135. Mokonda una oviimbo vihehi pala okulilongesa, matyituvatela okupaka momutwe onondaka mboviimbo ovipe. Otyo, tyelikuata nawa nonondonga mba Paulu mu Efésios 5:19.—Tanga.

Lekesa okuti Uhole Okuimba

17. Olusoke patyi malutukuatesako okuhakala nohonyi yokuimba mewaneno?

17 Okuti matuyeke ohonyi itutyilike okuimba momaliongiyo Ovakristau? Nkhele soka kuetyi: Konthele yokupopia, ‘atuho ovikando ovinyingi katuponyo’? (Tiago 3:2) Mahi namphila tuvakuankhali, katuyeke otyo tyitutyilike okunkhimaneka Jeova okuivisa umbo na umbo. Iya, oityi ondaka yetu yehekahi nawa itutyilikila okuhahivilika Huku noviimbo? Jeova, una “walinga omulungu womunthu,” uhambukwa okutehelela onondaka mbetu tyina tumuhivilika noviimbo.—Êxodo 4:11.

18. Popia oñgeni tupondola okulilongesa onondaka mboviimbo.

18 O CDs yosapi yati Cantemos a Jeová—Orquestra e Coral, yalingwa momalaka omanyingi. Ina oviimbo ovipe viahikwa nokuaimbwa novanthu. Tyihambukiswa unene okutehelela tyina vihikwa. Vitehelela apeho. Otyo matyikuvatela okupaka momutwe onondaka mboviimbo vietu. Onondaka ononyingi mboviimbo, vialingwa monkhalelo maikuvatela okusoka konondaka mbukahi komutwe tyina wiimba. Ngotyo, tyina uhikisa CDs, oityi uhalandulila muvana vekahi nokuimba? Inkha ulilongesila nawa keumbo oviimbo, motyivili okuviimba nonthumbi Mondyuo Yomaliongiyo.

19. Okuhika oviimbo vietu Viouhamba tyesukisa ovilinga patyi?

19 Tyapepuka okutalukwa tyina oviimbo vihikwa mononthiki mbovionge vietu. Okupongiya oviimbo ovio, tyesukisa ovilinga ovinyingi. Oviimbo viholovonwa, avihonekwa nawa oñgeni maviimbwa, iya aviavelwa ovakuatate 64 ovahiki novaimbi vombunga yo Watchtower. Ovahiki novaimbi vakala omuvo omunyingi nokuvipitaulula, iya konyima avevingalavala mondyuo yovilinga ovio mo Patterson, Nova York. Ekwi povakuatate ovo no nomphange, kavakala mo Estadu Unidu. Aveho vapanda unene otyilinga otyo tyokuhika nawa oviimbo viimbwa movipito ovio via Huku. Onthue tupondola okupandula ononkhono mbavo valinga nohole. Tyina omuendesi movionge vietu etuita tuende povipundi vietu, tupumphame, opo tutehelele nawa otyiimbo tyihikwa tyapongiyua nohole.

20. Ove watokola okulinga tyi?

20 Jeova utehelela nawa oviimbo vietu viokumuhivilika. Kwe viakolela unene. Tupondola okuhambukiswa omutima wae, mokuimba nomutima auho tyina tuliongiya pala okumufenda. Enga, tyilinge tuvanongo ine tulilongesa, “tuimbilei Jeova”!—Salmo 104:33.

[Onondaka Poutoi]

a Tyihambukiswa, ovityita ekwi viomanima konyima yononkhia mba David, onoandyu mbumwe mbaivisa okukutulwa kwa Mesiya kovanthita, ankho vayunga ovipako viavo mofika popepi no Mbelei.—Lucas 2:4, 8, 13, 14.

b Omukanda woviimbo 225 ankho ulingwa momalaka 100.

Oityi Ove Usoka?

• Onongeleka patyi mbo Mbimbiliya mbulekesa okuti oviimbo viakolela mefendelo lietu?

• Oñgeni okutavela etyi Jesus atuma mu Mateus 22:37, tyelikuata nawa nokuimba nomutima auho oviimbo vietu Viouhamba?

• Oñgeni matulekesa okuti tuapanda oviimbo vietu Viouhamba?

[Olutalatu pefo 31]

Okuti ulonga ovana vove opo vahatunde povipundi viavo tyihasukisile tyina tuimba?

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma