Kevelela Evi Viahamekekukundisa

1. Omokonda yatyi Ambalayau apamenene umwe mweetyi akevelela?

SIOVAA wapopilile epanga liae Ambalayau okuti, mwe mamukatuka omunthu makaetela oviwa ovanthu vatyo aveho kombanda yeheke. (Ehim. 15:5; 22:18) Mokonda Ambalayau wali omunthu uyumba onthumbi mu Huku, ayumbu-ko umwe onthumbi okuti etyi apopilwa matyikalinga otyili. No pweetyi umwe Ambalayau avetesa omanima 100, ou omukai wae 90, nkhele ankho vetupu omona, mahi kavayekele-po okuyumba onthumbi mu Siovaa. (Ehim. 21:1-7) Ombimbiliya yati: “[Ambalayau] akevela-ko umwe, ayumbu-ko onthumbi okuti malingi he yomihoko nomihoko mokonda otyo atolelelwe.” (Loma 4:18) Ove utyii okuti etyi Ambalayau akevelele tyalingile umwe otyili. Vahula okuti vakevelele ehimbwe, mahi avamono umwe omona, Isake. Oityi tyatwaile Ambalayau kokuyumba onthumbi mu Siovaa?

2. Oityi Ambalayau ayumbilile-ko onthumbi okuti etyi Siovaa apopia matyilingi otyili?

² Mokonda Ambalayau wali noupanga omuwa na Siovaa, wayumbile-ko “umwe onthumbi okuti Huku etyi apopia,” matyilingi otyili. (Loma 4:21) Siovaa etavela umwe Ambalayau emuti ondingaviwa mokonda uyumba onthumbi mwe. (Tia. 2:23) Ngeetyi tyapopia Ova Loma 4:18, onthumbi Ambalayau ali nayo yaendelele kokulike nokukevelela. Pahe matutale etyi omutumwa Paulu apopile tyiyemba kokukevelela, tyapopiwa momukanda Ova Loma okapitulu 5.

3. Oityi Paulu apopia tyiyemba kokukevela?

³ Paulu wapopia omokonda yatyi tuyumbila-ko onthumbi okuti “okukevela katyikakundisa munthu.” (Loma 5:5) Etyi apopia, noonthwe tyitunoñgonokesa okuti, tupondola umwe katutu-katutu okupamena vali nawa mweevi tukevelela. Tyina tulilongesa etyi tyapopia Paulu m’Ova Loma 5:1-5, otyo noove usoka onalupi oviwa tukevelela viahimbika umwe okukukala nawa komutima. Ine otyo ulinga otyo, motyimono okuti oviwa ovanthu va Huku vakevelela vili vali nokukukala umwe nawa komutima mokweenda kwomuvo. Etyi matupopi tupu matyilekesa oityi una okulinga opo upamene umwe vali nawa mweevi tukevelela. Mahi nkhele tupopiei otyipuka tyimwe otyiwa tukevelela Paulu ati katyikakundisa munthu.

OTYIWA TUKEVELELA

4. Oityi tyapopia Ova Loma 5:1, 2?

⁴ Tanga Ova Loma 5:1, 2. Paulu wahonekelele onondaka ombo ewaneno lyo mo Loma. Vomewaneno omo, valingile tupu ovalanduli va Kilisitu omokonda vanoñgonoka nawa ovo Siovaa na Sesusi, avayumbu onthumbi muvo. Huku wevetile tupu onondingaviwa, ‘otyeyumba-nthumbi vali nalio,’ evelembula nomphepo yae ikola. Etyi valembulwa, pahe avakevela ondyambi imwe ongwa, tyayumba-ko umwe onthumbi okuti tyili mavekeipewa.

5. Oityi ovalembulwa vakevela?

⁵ Etyi pakala, Paulu ahonekela ovalanduli va Kilisitu ovalembulwa mo Efesu etyi tyiyemba kovipuka vakevelela vaihanenwa. Movipuka viatyo ovio vakevelela, mwati umwe ‘nolumono olunene lwapakelwa ovasukuki.’ (Efe. 1:18) Paulu tupu wapopilile ova Kolosu opi mavakapelwa evi vakevelela. Wevetile etyi “mukevelela mwapakelwa keulu.” (Kolo. 1:4, 5) Naina, etyi ovalembulwa vakevelela, okututiliswa avakakala apeho keulu, oku mavakatuminina na Kilisitu. — 1 Tes. 4:13-17; Ehol. 20:6.

6. Oityi ombwale Franz apopia tyiyemba kweetyi akevela?

⁶ Ovalembulwa vetyihole unene otyipuka otyo vakevelela. Ombwale Frederick Franz, nae omulembulwa, wapopile oñgeni tyimukalesa ati: “Etyi tukevelela matyikalinga otyili, atuho umwe vo 144.000, onthwe votyunda otyitutu, etyi matukapewa tyilamba pweevi tuli nokusoka.” Omukulu oo Franz walingilile Siovaa omanima omanyingi, tyina tyiti menima lyo 1991 ati: “Na hono vala etyi tukevelela nkhele tutyihole unene . . . Petupu vali otyipuka otyikwavo otyiwa tukevelela tuhole unene tyipona pwootyo. Otyipuka umwe tyihiwa okukevelelwa, nga tukevaila vala omanima omanyingi. Otyo tukevela, pehepano tutyihole vali unene.”

7-8. Ovanthu va Huku ovanyingi vatyo otyityi vakevela? (Ova Loma 8:20, 21)

⁷ Ovanyingi hono vafenda Siovaa etyi vakevelela tyityatyo. Vakevelela etyi Ambalayau ankho akevelela — okukakala apeho kombanda yeheke, avakatuminwa Nouhamba wa Huku. (Hemb. 11:8-10, 13) Paulu wapopia oviwa ovinene ava vokukevelela akukala pano pohi mavakamona. (Tanga Ova Loma 8:20, 21) Po tete, pweetyi wanoñgonoka oviwa Ombimbiliya yapopia matukamona komutwe oku, otyipi wesukile vali unene natyo? Okuti otyokuti nthiki imwe mokakala umwe nawa tyehena vali onkhali? Ine tyekuhambukisilwe otyokuti vove vokwanyima mavakakala vali nomwenyo mouye omupe pano pohi? Mokonda yovipuka Huku etupakela, pahe ‘uli nokukevelela’ ovipuka ovinyingi oviwa matukamona.

⁸ Tyilinge tukevela okukakala nomwenyo wahapu keulu tyilinge opopano pohi, etyi tukevela otyiwa unene, tyituhambukiswa. Ya mokweenda kwomuvo, tupondola okupamena vali nawa moviwa ovio tukevelela. Paulu wapopia vali otyipuka otyikwavo, tyilekesa oñgeni tupondola okupamena vali nawa mweevi tukevelela. Pahe matutale etyi ahonekele tyiyemba kweevi tukevelela. Onondaka apopile, mbutuyumbisa-ko umwe onthumbi okuti etyi tukevelela matyikalinga otyili.

OITYI TUNA OKULINGA TUYUMBE-KO VALI ONTHUMBI KWEEVI TUKEVELELA

9-10. Okutalela kweetyi tyalingile Paulu, oityi ovanthu va Huku aveho vakevela? (Ova Loma 5:3, 4) (Tala omalutalatu.)

⁹ Tanga Ova Loma 5:3. Okumona ononkhumbi, tyipondola okutwavela ononkhono atupamena vali mweevi tukevelela. Namphila okwiiva otyipuka ngootyo, tyipondola okutuhuvisa, mahi, ovalanduli aveho va Kilisitu vetyii-ale okuti vapondola okumona ononkhumbi. Tala vala etyi tyalingile Paulu. Wapopilile Ova Tesalonika ati: “Etyi twali noonwe, ankho tumupopila-le okuti matumono ononkhumbi, pahe otyo, otyo umwe tuhole okumona.” (1 Tes. 3:4) Ahonekela vali Ova Kolindu ati: “Katwahandele vanthu vetu, onwe mwahanoñgonoke ononkhumbi twakala nambo . . . nokuti vala matuhupu ankho pahe katutyii-ale vali.” — 2 Kol. 1:8; 11:23-27.

¹⁰ Ovalanduli aveho va Kilisitu hono, vetyii okuti petupu ou wahamamono ononkhumbi. (2 Tim. 3:12) Oityi ove uli nokukondya natyo? Okuti uli nokumonesiwa ononkhumbi mokonda yokuyumba onthumbi mu Sesusi okala omulongwa wae? Omapanga ove, novenyi, vapondola okukulinga omukwele. Vamwe vehika umwe kokukuyala. Okuti ove mokonda kovilinga kuvake, umunthu omuwa, pahe tyina nokukweetela? (Hemb. 13:18) Okuti uli nokuhukaiswa novatumini mokonda yokwivisa? Paulu wati movitateka viatyo aviho vala vitutumbukila, onthwe matukala nehambu. Oityi tyitukalesa nehambu?

11. Oityi tyahandela umwe tyikale komutima tyokukoleleya tyina twatumbukilwa novitateka?

¹¹ Onthwe tuhambukwa tyina tumonehiwa ononkhumbi mokonda yeetyi tyituka-ko. Ova Loma 5:3 yati: “Ononkhumbi mbutyita okukoleleya.” Petupu omulanduli wa Kilisitu wahamamoneswa ononkhumbi. Naina, atuho tuna okukoleleya. Tuna umwe okutyipaka komutima tyokukoleleya movitateka aviho vitutumbukila. Etyi tuli nokukevela, matuketyimona vala ine tukoleleya. Onthwe katuhande okukala ngaava Sesusi aeleka nombuto yatokela potyikanda. Ovo yatyo vaelekwa nombuto oyo, vetavela umwe nehambu ondaka, mahi tyina vatumbukilwa ‘novitateka, hamwe okuhukaiswa’ avayeke-ko. (Mat. 13:5, 6, 20, 21) Tyotyili, okuyalwa, nokutumbukilwa novitateka katyapepukile, nii katyihambukiswa, mahi okukoleleya tyeeta oviwa viahapu. Oityi tutila tyeeta oviwa viahapu?

12. Oviwa patyi vituka kokukoleleya?

¹² Omulongwa Tiaku wapopia oviwa vituka kokukoleleya tyina tuna ovitateka. Wahoneka okuti: “Okukoleleya tyiyekei tyivitule umwe otyilinga, onwe opo mufwepo umwe, amukongoka umwe mu atyiho, amwahakambe natyike.” (Tia. 1:2-4) Apa Tiaku wati, okukoleleya kuna otyilinga. Okukoleleya kwapewa otyilinga patyi? Okukoleleya kutwala omunthu kokupwa vali elundo, nokuyumba vali onthumbi mu Huku, nokupamena vala mwe. Mahi, kuna otyiwa otyikwavo otyinene vali tyituka kokukoleleya.

13-14. Okukoleleya kutyita-tyi? Oityi tutila okukoleleya tyeendela kokulike nokukevelela? (Ova Loma 5:4)

¹³ Tanga Ova Loma 5:4. Paulu wati okukoleleya kupa omunthu “okulinga evi vitavelwa.” Naina, ove okukoleleya, molingi evi vitavelwa na Siovaa. Mahi otyo katyilekesa okuti Siovaa uhambukwa tyina ekutala ñgaa una ovitateka. Tyihambukiswa Siovaa, otyetyi ove uli nokukoleleya ohemuyeke-po. Tyipameka omutima okunoñgonoka okuti, tyina tukoleleya tuhambukiswa Siovaa! — Ovii. 5:12.

¹⁴ Nkhele soka vala ku Ambalayau. Ambalayau wahambukisilwe Siovaa etyi akoleleya movitateka akondyele navio, ehemuyeke-po. Siovaa emuti umwe epanga liae, ondingaviwa. (Ehim. 15:6; Loma 4:13, 22) Noonthwe ine tukoleleya, Siovaa otyo metupopi ngootyo. Siovaa ketutavelela kovipuka ovinyingi tulinga meongano liae, no kovilinga tuna-vio, ututavelela kokukoleleya atwehemuyeke-po. Atuho tupondola umwe okutyivila okukoleleya movipuka aviho vitutumbukila, tyilinge tuvana, tyilinge tuvakulu, tyilinge tuvanongo tyilinge katuvanongo. Pehepano ñgaa ove una etyi una nokukondya natyo uli nokukoleleya wahayeke-po Siovaa? Ine una etyi uli nokukondya natyo, pama omutima mokonda uli nokuhambukiswa Huku. Okunoñgonoka okuti tyina tukoleleya tuhambukiswa Siovaa, tyipondola okutwavela vali ononkhono atupamena mweevi tukevelela.

PAMENA MWEEVI TUKEVELELA

15. Oityi vali Paulu apopia, ya oityi vamwe vapondola okulipula?

¹⁵ Paulu wati, matulingi vala evi vitavelwa na Siovaa tyina tukoleleya movitateka vitutumbukila. Pahe tala etyi Paulu alandulisa konondaka ombo, wati: “Okulinga evi vitavelwa tyipa omunthu okukevela, okukevela katyikakundisa munthu.” (Loma 5:4, 5) M’ova Loma 5:2, Paulu wapopia-mo-ale okuti, ovalanduli va Kilisitu mo Loma veli-ale nokukevelela “omunkhima wa Huku.” Otyo tyitwala omunthu kokulipula okuti: Ine ovalanduli ovo va Kilisitu ankho vena-le etyi veli nokukevelela opo oityi vali Paulu akapopila-po okukevelela?’

16. Oityi omunthu ena okulinga opo apamene umwe vali nawa mweevi tukevela? (Tala omalutalatu.)

¹⁶ Matunoñgonoka vala etyi Paulu apopia, tyina tutyimona okuti okukevelela oku apopia kukula. Nkhele soka vala etyi wakalele onthiki yo tete weiva oviwa matukamona viapopiwa Mondaka ya Huku. Tyipondola pomuvo opo ankho tyina usoka ñgaa okukala nomwenyo wahapu mouye omupe pano pohi, ngoti onondyoi vala hatyiliko-ale. Mahi pahe momuvo ou uli nokunoñgonoka vali nawa Siovaa nonomphango mbae mbuli m’Ombimbiliya, wayumba-ko umwe onthumbi utyii okuti evi tukevelela tyili maviya.

17. Oityi una okulinga opo upamene umwe vali nawa mweevi tukevelela tyina wamelipakula ombatisalwa?

¹⁷ Tundee apa welipakula ombatisalwa, otyo unoñgonoka vali nawa Siovaa opame motyili, okukevela kwove kakutai kutwalako nokukula. (Hemb. 5:13–6:1) Mokutala, mwene noove welimonena-ko umwe kweetyi tyapopia Ova Loma 5:2-4. Wakondya-kondya-le novitateka ovinyingi, okoleleya umwe mokonda utyii okuti uli nokuhambukiswa Huku. Mokonda utyii okuti Huku ukuhole, ukuhambukilwa, wayumba-ko vali onthumbi, utyii okuti ovipuka apopia mokevimona umwe. Pahe wapamena umwe vali nawa mweevi tukevelela tyipona po tete. Utyilwete umwe okuti evi tukevela maviya. Tyili umwe komutima tyokuvikevelela. Pahe uti vala tyina una etyi wahanda okulinga otyo usoka koviwa tukevelela, tyilinge evi ulingila veumbo liove, tyilinge etyi ulinga momuvo unao.

18. Oityi Siovaa apopia tyiyumbisa-ko onthumbi?

¹⁸ Paulu wapopia-po vali otyipuka tyimwe tyesukisa unene, tyiyemba kokukevelela tyina twamalingi evi vitavelwa na Huku. Etyi apopia tyilekesa okuti, evi ukevelela mavikelifwilapo. Oityi tyipondola okukuyumbisa-ko onthumbi? Paulu kononkhono mba Huku wapopia onondaka ombu mbutuyumbisa-ko onthumbi wati: “Okukevela katyikakundisa munthu; mokonda olwembia lwa Huku lwauyulilwa momitima vietu nomphepo ikola, ei twapewa.” (Loma 5:5) Naina, yumba-ko onthumbi, oviwa Siovaa ekupakela maviya.

19. Ove upondola okuyumba-ko onthumbi okuti etyi ukevela matyikaenda ñgeni?

¹⁹ Soka konomphango Siovaa ali nambo apopilile Ambalayau, neetyi Ambalayau alingile etavelwe na Siovaa, atiwa umwe epanga liae. Etyi Ambalayau akevelele tyeile umwe. Ombimbiliya yati: “Ambalayau mokwapwa umwe elundo, etyimono umwe otyo tyapangelwe.” (Hemb. 6:15; 11:9, 18; Loma 4:20-22) Tyotyili, Ambalayau katyemukundisile okukevela ku Siovaa. Noove yumba-ko onthumbi, ine ukakatela mu Siovaa ohemuyeke-po, mokapewa ondyambi. Etyi tukevela otyotyili umwe, tyeeta ehambu, kamatyiketukundisa! (Loma 12:12) Paulu wati: “Huku upa ovanthu tyokukevela, emupe ehambu liaoya, emupe ombembwa mokonda mumuyumba onthumbi, opo omphepo ikola imupe ononkhono, okukevela kwenyi kulinge okunene.” — Loma 15:13.