Siovaa Mekukwatesako Tyina Watumbukilwa Novitateka

1. Oityi onthwe twii?

ONTHWE tuvanthu va Siovaa, ya tutyii okuti utuhole unene, utuhandela oviwa. (Loma. 8:35-39) Tupu tutyii okuti evi Ombimbiliya ipopia ine tuvilandula vitweetela ouwa. (Isa. 48:17, 18) Mahi pahe matulingi ñgeni ine tutumbukilwa novitateka?

2. Ovitateka patyi tutumbukilwa navio, ya vipondola okututwala kokulipula-tyi?

² Ovanthu aveho va Siovaa vena ovitateka. Pamwe okulingwa tyimwe nombunga tyinumanesa, pamwe okutumbukilwa nouvela pahe ohetyivili vali okulinga atyiho uhanda okulinga movilinga vya Siovaa, nokutumbukilwa novihuna, nokuyalwa mokonda Tunombangi mba Siovaa. Okutumbukilwa novitateka ngoovio tupondola okulipula okuti: ‘Omokonda yatyi viaviukila vala pwaame? Opo nalinga-tyi nakatumbukilwa novipuka viatyo ngeevi? Ine hamwe pahe Siovaa kendwete-ale vali? Ine nthiki imwe welipulile-ale ngootyo, wahasoye. Ovanthu ovanyingi va Siovaa vatutaumba-le novitateka avelipulu ngootyo. — Sal. 22:1, 2; Hab. 1:2, 3.

3. O Salmo 34:19 itulongesa-tyi?

³ Tanga Salmo 34:19. Otesitu ei yapopia ovipuka vivali: (1) Onondingaviwa vatumbukilwa umwe novitateka. (2) Siovaa utuyovola movitateka vitutumbukila. Oñgeni Siovaa etuyovola? Tyimwe alinga, okutukwatesako tukale nolusoke lwokuti mouye muno matukala umwe novitateka. Namphila Siovaa etupopila okuti matukala nehambu tyina tumulingila, mahi katile kamatutumbukilwa vali novitateka. (Isa. 66:14) Ngwe utupopila okuti otyiwa tusoke komutwe wandyila, komuvo matukakala nehambu apeho ngeetyi ahanda. (2 Kol. 4:16-18) Mahi nkhele mokukevela omuvo oo, ngwe metukwatesako ononthiki mbatyo ambuho. — Lam. 3:22-24.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Pahe matupopi etyi tulilongesila kovanthu va Huku vokohale novo mononthiki mbuno. Monthele ei matutyimono okuti pamwe matutumbukilwa umwe novitateka. Mahi ine tuliyeka mu Siovaa, nae kametuyeke, apeho metukwatesako. (Sal. 55:22) Tyina tuli nokupopia etyi tyamonaikile novanthu vamwe va Huku lipula okuti: ‘Ine ame natumbukililwe notyitateka ngootyo ñgeno nalinga ñgeni? Oityi ndyililongesila-ko tyipameka onthumbi yange mu Huku? Oityi ndyililongesila-ko naame ndyina okulinga?’

VOKOHALE

5. Ovipuka patyi Sakoo alingailwe na Lambau? (Tala olutalatu lwo kondye.)

⁵ Ovanthu va Siovaa vokohale vatumbaukililwe novitateka ovinyingi. Tala vala ovitateka Sakoo akondyele navio. Watolelelwe na tate yae akanepe omona wa Lambau. Lambau ankho owavo yoo Sakoo, nae ankho ufenda Huku. Tupu watolelelwe okuti Siovaa mekemupa oviwa ovinyingi. (Gên. 28:1-4) Sakoo alingi umwe etyi tyaviuka, atundu ko Kanaa elipake mondyila aende keumbo lya Lambau. Lambau ankho una ovana vevali ovahikwena, ovo Leya na Lakele. Povana ovo va Lambau, Sakoo ahumbu-po omututu watyo Lakele. Lambau apopila Sakoo ati una okuundapa omanima epandu-vali ndyikupe omona wange, Sakoo etavela umwe. (Gên. 29:18) Mahi ovipuka aviahaendela omu Sakoo evihandelele. Monthiki pahe velinepa, Lambau ehemupe omututu watyo, emupe omukulu watyo Leya, wekemupa vala Lakele etyi pakala osimanu mahi emupopila okuti mondyundapela vali omanima epandu-vali. (Gên. 29:25-27) Omanima aeho ena 20 Sakoo aundapela Lambau, Lambau ankho ukalela vala okumuvaka!— Gên. 31:41, 42.

6. Ovitateka patyi ovikwavo Sakoo akondyele navio?

⁶ Sakoo wakondyele vali novitateka ovikwavo. Ankho una ovana ovanyingi, ya ovana ovo pamwe ankho kavelivili. Vehikile umwe kokulandesa ondenge yavo Susee akalinge omupika. Ovana va Sakoo vevali, ovo Simiyau na Levii valingile otyipuka tyimwe tyasilisile enyina liombunga no lya Siovaa. Etyi pakala, omukai wae ehole Lakele anyimi pokukutula omona wavo wa vali. Motyilongo vakala amuya ondyala imwe onene, Sakoo ataula-mo umwe, ai noko Isitu ngwe ankho wakulupa-le. — Gên. 34:30; 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28.

7. Oityi Siovaa alingile tyalekesa okuti ankho uhole Sakoo?

⁷ Namphila Sakoo akondyele novitateka ovio aviho, kayekele-po okuyumba onthumbi mu Siovaa no monomphango Mbae. Etyi Lambau emuvaka-vaka, Siovaa otyo ayamba umwe Sakoo ovipako viae otyo vilityita. Soka pahe otyipuka apandulile Siovaa etyi velivasa vali nomona wae ou ankho asoka okuti kouye keko-ale! Ovipuka ovio aviho vialekesile umwe nawa okuti Siovaa umuhole. Mahi etyi tyapele umwe ononkhono Sakoo etyivile okukoleleya ovipuka ovio aviho, oupanga ankho ena na Siovaa. (Gên. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Ine tupameka oupanga wetu na Siovaa noonthwe matutyivili okulikwatehila tyina twatumbukilwa novitateka.

8. Oityi Ndaviti ahandele okulinga?

⁸ Ohamba Ndaviti ketyivilile okulinga atyiho ankho ahanda okulingila Siovaa. Otyipuka tyimwe Ndaviti ankho esuka umwe natyo, okutungila Huku yae ondywo yokumufendela. Etyipopila omuuli Nataa, Nataa emuti: “Linga atyiho wasoka tyili komutima wove, mokonda Huku yotyotyili una ove.” (1 Crô. 17:1, 2) Mokutala, onondaka ombo mbapamekele unene Ndaviti, nae pahe ahimbika okusoka oñgeni mahimbika otyilinga otyo otyinene.

9. Oityi Ndaviti alingile etyi atiwa haeko matungu ondywo ya Huku?

⁹ Kapakalele-ale, omuuli wa Siovaa eya nondaka imwe yasoyesile Ndaviti. “Monthiki yatyo oyo kounthiki” Siovaa apopila omuuli Nataa okuti Ndaviti haeko matungu ondywo yokumufendela, maitungwa na umwe povana vae. (1 Crô. 17:3, 4, 11, 12) Oñgeni Ndaviti akalele etyi apopilwa otyipuka otyo? Omphango yokutunga eiyeke-po pahe elipake vala mokwovola ovipuka omona wae Salomau haa masuku navio pokutunga ondywo ya Huku. — 1 Crô. 29:1-5.

10. Oñgeni Siovaa ayambele Ndaviti?

¹⁰ Siovaa wati vala popilee Ndaviti okuti haeko matungu ondywo yokumufendela, emupopila omphango onkhwavo ankho ena-yo. Emuti povana vae pena umwe makalinga ohamba apeho. (2 Sam. 7:16) Pahe soka vala ehambu Ndaviti makakala nalio mouye omupe tyina amanoñgonoka okuti matuminwa Nohamba yatuka mwe omanima ena 1000. Otyipuka otyo tyitulongesa okuti na tyina umwe twehetyivilile okulinga atyiho ankho tuhanda okulingila Siovaa, Siovaa upondola umwe okutuyamba etwavela ovipuka ankho twahasoko-ale.

11. Oityi tyilekesa okuti ovalongwa vo tete va Kilisitu ankho veli nokuyambwa namphila Ouhamba wa Huku weheile pomuvo ankho veukevela? (Ovilinga 6:7)

¹¹ Ovalanduli vo tete va Kilisitu navo vatumbukililwe novitateka. Ankho vesuka unene nokutala Ouhamba wa Huku tyina uya, mahi ankho kavetyii okuti mavakondyo novitateka ovinyingi. (Ovil. 1:6, 7) Oityi valingile? Velipakele motyilinga tyokwivisa onondaka onongwa, ambuhahana motyilongo atyiho. Avelimonena-ko umwe nawa okuti Siovaa uli nokuveyamba mweevi vena nokulinga. — Tanga Ovilinga 6:7.

12. Oityi ovalongwa vo tete va Kilisitu valingile etyi motyilongo mweya ondyala?

¹² Akuya enima limwe, ‘mouye auho amukala ondyala imwe onene.’ (Ovil. 11:28) Ovalongwa vo tete va Kilisitu, ondyala oyo navo kayevelambele. Pahe soka vala otyipuka ondyala oyo yevehukaisile unene. Vokuna omaumbo pahe ankho valinga vala otyiho tyokuti kamavetyivili okwavela okulia vomeumbo liavo. Ya pahe ovakwendye novahikwena ankho vokuna omphango yokuundapa vali unene movilinga viokwivisa? Tyipondola vasokele umwe okuti etyi vapangele tyili vala nokuseta kavena nokutyivila. Otyipuka otyo atyehevesoyesa. Avatwalako nokwivisa, nokulitepulila oupuka ankho vena-o na vakwavo vakala mo Sundeya. — Ovil. 11:29, 30.

13. Oviwa patyi ovalanduli va Kilisitu vakalele navio pomuvo wondyala?

¹³ Ovipuka patyi oviwa ovalongwa va Kilisitu vamwene pomuvo opo wondyala? Vokwapelwe etyi valia vetyimwene okuti Siovaa ankho ukahi nokuvekwatesako. (Mat. 6:31-33) Tyipondola tyevekalesile nawa okusoka ku vakwavo vena nokuvekwatesako, avetyimono okuti naina vevehole. Vana tupu vokwelipolele viavo opo vevekwateseko vakalele umwe nehambu lituka kokwava. (Ovil. 20:35) Aveho Siovaa weveyambele etyi velikwatesila naapa umwe tyalema avahasoyo.

14. Oityi tyatukile kweetyi ovo Mbalanambee na Paulu valingile? (Ovilinga 14:21, 22)

¹⁴ Ovalongwa vo tete va Kilisitu ankho vati vala avakala-po vakati ñgaa veli mononkhumbi. Tala etyi tyamonekelele oo Mbalanambee na Paulu etyi ankho veli nokwivisa mepunda-umbo lyo Lisitala. Etyi vehika mepunda-umbo olio, ovanthu vevetambulile umwe nawa avatehelela etyi vapopia. Mahi kapakalele-ale ‘ovanthu avevepilukila-po,’ vamwe avahimbika okuveta Paulu nomamanya avemusi umwe enthuvia. (Ovil. 14:19) Mahi ovo Paulu na Mbalanambee kavayekele-po okwivisa. Otyo atyeeta umwe ovanthu ovanyingi “avakala ovalongwa va Sesusi.” Ya onondaka ankho vapopia novipuka valinga viapamekele valongwa vakwavo. (Tanga Ovilinga 14:21, 22.) Ovanyingi vapolele-ko umwe ouwa mokonda yoo Mbalanambee na Paulu vahasoyele namphila ankho vamoneswa ononkhumbi. Noonthwe ine katuyeke-po okulinga etyi Huku ahanda, matukayambwa unene.

VO MONONTHIKI MBO HONO

15. Oityi twelilongesila kombwale A. H. Macmillan?

¹⁵ Etyi enima lyo 1914 liehenehike-po, ovanthu va Huku ankho vena ovipuka vimwe vakevelela. Nkhele tala etyi tyapopile omukulu umwe utiwa o A. H. Macmillan. Tyati na Macmillan na vakwavo, ankho vasoka okuti menima lyo 1914 mavaende keulu. Mu Setembro yo 1914 walingile elongomona ati: “Tyafwa elongomona eli olio umwe liehulilila-ko himalinga-linga vali.” Mahi ngwe tyili halioko-ale liehulilila, walingaile vali omalongomona omakwavo. Etyi pakala apopi okuti: “Vamwe twakuluminyine okusoka atuti hamwe matweende keulu menima liatyo olio, mahi ngwe ankho otyipuka tuna okusuka natyo, ovilinga vya Tatekulu.” Ngwe nae welipakele unene movilinga viatyo ovio. Wali omunthu uta ombili ovilinga viokwivisa. Wali notyilinga tyimwe otyiwa tyokukwatesako vakwavo vapakwa movikaleya mokonda yokwehelipake mopulitika. No pweetyi umwe akulupa apeho ankho wenda komaliongiyo. Ouwa patyi ombwale Macmillan apola-ko mokwaundapa movilinga vya Siovaa pokuli nokukevela ondyambi yae? Mo 1966 pweetyi ehenenyime, ahoneka okuti: “Onthumbi yange mu Siovaa na hono yapama vala ngo kohale.” Tyotyili, noonthwe otyiwa okukala nonthumbi ngooyo yapama, haunene umwe tyina tupanga vala nokumona emone! — Heb. 13:7.

16. Otyitateka patyi tyatumbukilile ovo Jennings nomukai wae? (Tiaku 4:14)

¹⁶ Ovanthu ovanyingi va Siovaa veli nokulwa nonombela mbuvetumbukila vala. Tala etyi tyapopia omukulu umwe utiwa o Herbert Jennings.b Wati vahambukilwe unene etyi vatumwa vakaundape ko Gana movilinga vioumisionaliu. Mahi kapakalele-ale, atumbukilwa nouvela umwe wokulinyengwa vala. Wapopia onondaka mba Tiaku 4:14 ati: “Otyipuka tyina otyetyi umwe ovanthu vati evi onthiki ‘ya muhuka’ iya navio kaviiwe.” (Tanga.) Wahoneka okuti: “Etyi twetyimona okuti kamatutyivili-ale okukala ko Gana atuti hahe tukondoke vala, atusipo omapanga etu atweende ko Canadá [ndyikahakulwe].” Siovaa wakwatesileko ovo Jennings nomukai wae avatwalako okumulingila namphila ankho vena ovitateka ovinyingi.

17. Oñgeni etyi tyalingile ombwale Jennings tyapameka vakwavo?

¹⁷ Otyipuka otyo tyaendaile nombwale Jennings tyakwatesako ovanthu ovanyingi. Omuhikwena umwe wahoneka okuti: “Tyina natanga ñgana otyipuka tyalingile ombwale Jennings okusapo umwe otyilinga aende akahakulwe, atyinthyuvisa unene. . . . Andyityimono okuti naame tyina otyipuka nehetyivilile ndyina okutyiyeka-po anahatutumba vala.” Omukulu umwe Ombangi wahoneka okuti: “Nakala omukulu wewaneno omanima ekwii, etyi pakala, kombanda youvela umwe upola omutwe polukalo andyiti hahe ndyityiyeke-po. Mahi atyinkhalesa omapita, andyiti hamwe ouvela wange omunene umwe vala. . . . Etyi natanga etyi tyalingile ombwale Jennings atyimphameka unene.” Otyo tyitulekesa okuti tyina pamwe tuna nokukondya novitateka tupondola umwe okupamekela-po vakwetu. Na tyina umwe ovipuka viehena nokweendela omu twevihandelele, no ngootyo vakwetu vapondola okutalela kwoonthwe avapameka onthumbi yavo, avetyivili okukoleleya. — 1 Pet. 5:9.

18. Ngeetyi tyilekesa omalutalatu, oityi welilongesila komuhepe umwe ukala ko Nigéria?

¹⁸ Ovihuna vihole okumoneka mouye, ngomukihi ou wokolona vilu, no kovanthu va Siovaa vihika-ko umwe. Tala vala etyi tyamonekelele omukai umwe omuhepe ukala ko Nigéria. Nthiki imwe komuhuka, omona wae omukainthu emupulu okuti, tyina pahe okalwoso twesalele nako okaka kapwa-po ñgana, opo haa matuli-tyi vali? Ngwe apopila omona wae ati, mokonda ñgaa pahe twati umwe onombongo atwehena vali okulia atwehena vali, tulinge umwe vala ngeetyi tyalingile omuhepe wo ko Salefaa. Avateleka olwoso olo lwesala-po, pahe avayumbu vala onthumbi mu Siovaa. (1 Reis 17:8-16) Onthiki yatyo umwe oyo tyina nkhele vehenesoke-ale etyi mavali konguluhi, vakati ñgaa vaetelwa ekasa lina okulia Nonombangi vakwavo. Vapelwe okulia okunyingi-ale valia umwe ononthiki mbulamba ponosimanu onombali. Omukai oo wapopia okuti, ankho hityilwete okuti naina Siovaa utwiivite umwe nawa tyina tukahi nokutomphola nomona wange. Tyotyili, ine tupamena vala mu Siovaa ovitateka vitutumbukila mavitufwenaika vali kwe. — 1 Pet. 5:6, 7.

19. Oityi Aleksey Yershov akondya natyo?

¹⁹ Momanima ano, otyipuka Onombangi mba Siovaa veli nokukondya natyo, okumoneswa ononkhumbi. Tala vala etyi tyalingilwe omukulu umwe utiwa o Aleksey Yershov ukala ko Rússia. Ngwe wambatisalwa menima lyo 1994. Pomuvo opo Onombangi ankho vetupu-ale etyi valingwa motyilongo omo. Etyi pakala, ovipuka mo Rússia pahe avipilauluka. Mo 2020, meumbo lya Yershov amuya onopulisa ambundyindi-mo ovipuka viae. Etyi pakala onohanyi, ombonge aiti wakwatwa mokonda una etyi alinga tyahalingwa motyilongo. Tyalemesa umwe vali unene ovipuka, onovindiu mbangalavalwa na umwe ankho alongesa Ombimbiliya, welilingisa umwe ngoti wesuka nokulongeswa, naina otyo angalavala evi vatomphola, ngwe velilongesa-le ehimbwe, tyilamba umwe penima. Otyipuka otyo Aleksey alingwa tyemwihama umwe unene!

20. Oityi Yershov alinga apameke oupanga wavo na Siovaa?

²⁰ Okuti ovipuka ovio Yershov alingwa kuna oviwa viatunda-ko? Yoo. Otyo tyapameka vali unene oupanga wavo na Siovaa. Ngwe wapopia okuti: “Ame nomukai wange pahe tulikwambela vali unene. Netyimona umwe okuti o Siovaa vala wankhwatesako ndyityivile okukoleleya. Okulilongesa Ombimbiliya tyimpha umwe ononkhono ndyityivile okukoleleya. Ndyisoka unene kovipuka vialingaile ovanthu va Huku kohale. Ngwe m’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi valingaile ovipuka vilekesa okuti otyiwa okutula omutima, oyumbu vala onthumbi mu Siovaa.”

21. Oityi twelilongesa monthele ei?

²¹ Oityi twelilongesa monthele ei? Twelilongesa okuti ouye uno walema, pamwe matutumbukilwa umwe novitateka. Mahi Siovaa apeho makwatesako ovanthu vae tyina vayumba onthumbi mwe. Ngeetyi tyapopia otesitu mwapolwa onthele ei, “ononkhumbi mbondingaviwa ononyingi, mahi Siovaa omuyovola mwaambuho.” (Sal. 34:19) Naina, tyina twamatumbukilwa novitateka twehelipetamenei vala muvio, mahi tupamenei mononkhono Siovaa etwavela. Ine otyo tulinga otyo, noonthwe matupopi umwe ngeetyi tyapopile omu apositolu Paulu atuti: ‘Movipuka aviho ndyina ononkhono mokonda ya una ombumpha.’ — Fili. 4:13.