Longesa Otyili

1, 2. (a) Otyilinga patyi ankho tyakolela vali momuenyo wa Jesus iya omokonda yatyi? (b) Mokonda “tuundapela kumwe na Huku,” oityi tuna okulinga opo tukale ovaundapi vekahi nawa?

JESUS KRISTU wali omuhongi womavai iya konyima akala omuivisi. (Marcos 6:3; Romanos 15:8) Jesus ankho ulinga nawa ovipuka ovio vivali. Puetyi ankho ahonga omavai, welilongesile okuundapesa nawa oviti viae, opo alingile ovanthu ovipuka vikahi nawa. Tupu, puetyi ankho aivisa, waundapesile nawa enoñgonoko ankho ena lyo Vihonekwa opo akuateseko ovanthu okunoñgonoka otyili Tyondaka ya Huku. (Mateus 7:28; Lucas 24:32, 45) Etyi atuukisa omanima 30, ayekepo okuhonga omavai mokonda ankho utyii nawa okuti ovilinga viokuivisa viakolela vali. Wapopia okuti ehunga limwe Huku emutumina pano pohi, okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. (Mateus 20:28; Lucas 3:23; 4:43) Jesus ankho usuka unene novilinga viokuivisa iya ankho uhanda ovanthu valinge ngae.—Mateus 9:35-38.

² Ovanyingi puonthue katuvahongi-ko vomavai, mahi tulongesa vakuetu onondaka onongwa. Otyilinga otyo tyakolela unene, alo umwe muakutikinya Huku. Otyo tupopilwa okuti “tuundapela kumwe na Huku.” (1 Coríntios 3:9; 2 Coríntios 6:4) Nonthue tupopia ngo muhoneki wono salmu wati: “Otyili, ondyivi-ndyivi yondaka yove.” (Salmo 119:159, 160) Ondaka ya Jeova otyili. Mokonda yotyo, onthue tuhanda okukala nonthumbi yokuti tukahi “nokuundapesa nawa ondaka yotyili” movilinga viokuivisa. (Tanga 2 Timóteo 2:15.) Moluotyo, tutualako okulinga ononkhono mbokuundapesa vali nawa Ombimbiliya, otyiti tyakolela vali tuna opo tulongese vakuetu konthele ya Jeova na Jesus, Nouhamba. Eongano lya Jeova lituavela oviti ovikuavo opo tutyivile okukuatesako ovanthu movilinga viokuivisa, iya onthue tuesukisa okunoñgonoka oñgeni viundapeswa. Oviti ovio viihanwa okuti Oviti Viokulongesa.

3. Oityi tuna okusuka vali natyo movilinga viokuivisa, iya oñgeni Atos 13:48 itukuatesako okutyilinga?

³ Ove hamwe ukahi nokulipula okuti: Omokonda yatyi tupopila okuti Oviti Viokulongesa, atuhati Oviti Viokuivisa? Omokonda “okuivisa,” okupopia vala onondaka. Mahi “okulongesa,” okuhangununa onondaka ombo opo omunthu anoñgonoke etyi eiva iya atyimulundu okuendela muetyi anoñgonoka. Mokonda kuahupa vala okamuvo kehehi, tuna okusuka vali unene nokukala novalongwa iya nokulongesa ovanthu otyili opo vakale ovalanduli va Kristu. Otyo tyilekesa okuti tuna okuovola nombili ovanthu “aveho vahanda omuenyo uhapu” iya atuvekuatesako okuumbila Jeova.—Tanga Atos 13:44-48.

4. Oñgeni tupondola okuvasa ovanthu “vahanda omuenyo uhapu”?

⁴ Oñgeni tupondola okuvasa ovanthu “vahanda omuenyo uhapu”? Potyita tyo tete Ovakristau ankho vavasa ovanthu ovo tyina vaivisa. Jesus wapopililile ovalongwa vae okuti: “Kese mepunda-umbo ine otyilongo munyingila, ovoleimo una wesuka.” (Mateus 10:11) Nonthue hono otyo tuna okulinga. Tyotyili, inkha ovanthu kavalekesa esuko, vena omalityindailo iya kavesukile na Huku onthue katukevela okuti mavetavela onondaka onongwa. Onthue tuovola vana valekesa esuko, veliola omutima iya vahanda umwe okunoñgonoka otyili. Otyilinga tyetu tyokuovola ovanthu tyipondola okuelekwa netyi Jesus ankho alinga puetyi ankho ahonga omavai. Opo Jesus alinge ovityuma, nomapito, no nokanga ine ovipuka ovikuavo, tete ankho una okuvasa omavai ekahi nawa. Konyima auundapesa oviti viae, nounongo wae opo alinge etyi ahanda. Tyelifwa notyo, nonthue tuna okuvasa tete ovanthu vesuka notyili iya konyima atuundapesa Oviti Viokulongesa, nounongo wetu opo tuvekuateseko okukala ovalongwa.—Mateus 28:19, 20.

5. Oityi tuesukisa okunoñgonoka konthele Yoviti Viokulongesa? Popia ongeleka. (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁵ Kese tyiti tyina otyilinga tyatyo. Mongeleka, soka koviti Jesus aundapesa etyi ankho ahonga omavai.a (Tala onondaka pokatoi.) Jesus ankho wesukisa oviti viokueleka, no viokuteta omavai, no viokuetiula, nokuepela nawa iya nokuepapela kumwe. Tyelifwa notyo, kese tyiti tyokulongesa tyina otyilinga tyatyo. Pahe tutalei oñgeni tupondola okuundapesa oviti ovio viakolela.

OVITI VIKUATESAKO OVANTHU OKUTUNOÑGONOKA

6, 7. (a) Oñgeni uhole okuundapesa okamukanda ko jw.org? (b) Omokonda yatyi tuundapesila omukanda wokukonga ovanthu opo veye komaliongiyo?

⁶ Okamukanda ko jw.org. Okamukanda oko okatutu vala, mahi kakuatesako ovanthu okutunoñgonoka,nokunyingila mo site jw.org. Tyina ovanthu vamanyingila mo site yetu, vapondola okutunoñgonoka vali nawa iya alo umwe vapondola okuita opo valongeswe Ombimbiliya. Ovanthu valamba po 400.000 vanyingila-le mo site yetu okuita opo valongeswe Ombimbiliya. Iya kese nthiki ovanyingi vaita opo valongeswe Ombimbiliya! Upondola okutyinda okamukanda oko iya okeundapesa opo upopie novanthu uvasa mokueenda kuonthiki.

⁷ Omukanda wokukonga. Momukanda omo, tuvasamo onondaka mbati: “Wakongua opo ulilongese Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova.” Iya tupu wati: “Momaliongiyo etu” “ine tyina wamamono ou ukulongesa.” Ngotyo, omukanda wokukonga ukuatesako ovanthu okutunoñgonoka iya tupu ukonga vana “vaimbuka okuti vesukisa okulongeswa na Huku” opo velilongese Ombimbiliya nonthue. (Mateus 5:3) Tyotyili, ovanthu vapondola okuya komaliongiyo etu, tyilinge velilongesa Ombimbiliya ine kavelilongesa. Tyina ovanthu veya komaliongiyo etu, vaimbuka okuti vapondola okulilongesa ovipuka ovinyingi mo Mbimbiliya.

8. Omokonda yatyi tyakolela unene okukonga ovanthu opo veye komaliongiyo etu? Popia ongeleka.

⁸ Tyakolela unene tutualeko okukonga ovanthu opo veye komaliongiyo. Omokonda yatyi? Omokonda tyina veya, vaimbuka okuti Onombangi mba Jeova velikalela no nongeleya mbomatutu, mokonda valongesa otyili tyo Mbimbiliya tupu vakuatesako ovanthu okunoñgonoka Huku. (Isaías 65:13) Mongeleka, Ray na Linda ovalinepi vakala ko Estados Unidos vaimbuka okuti tuelikalela. Ankho vena ekolelo mu Huku iya ankho vahanda okumunoñgonoka vali nawa. Moluotyo, avatokola okuenda monongeleya mbo mepunda-umbo liavo iya ankho vena okuimbuka ovipuka vivali opo vatokole inkha maveliwaneka navo. Tete, onongeleya ankho mbuna okuvelongesa otyipuka tyimwe otyipe. Vali, ovanthu vo nongeleya ankho vena okuvala monkhalelo ilekesa okuti vafenda Huku. Mokonda ankho muna onongeleya ononyingi, vakalele omuvo omunyingi nokumbutalela-po. Mahi avasoyo novipuka vamona. Kavelilongesile natyike monongeleya ombo iya ovanthu ankho vavala omapita. Etyi vakatalelapo ongeleya yahulililako, Linda aende kovilinga iya Ray akondoka keumbo. Puetyi ankho ekahi nokukondoka keumbo, amono Ondyuo Yomaliongiyo. Iya asoko okuti: ‘Ndyinyingile-mo vala opo ndyitale oñgeni valinga ovipuka.’ Tyotyili, walingele nawa etyi anyingila-mo! Aveho Mondyuo Yomaliongiyo avemukukunya noundyandyi iya ankho vavala nawa. Ray apumphuma kotyipundi tyo komutwe iya apande unene etyi anoñgonoka! Otyo tyituhinangelesa etyi apostolu Paulu apopia konthele yomunthu uya keliongiyo otyikando tyo tete iya ati: “Huku ukahi umwe pokati kenyi.” (1 Coríntios 14:23-25) Konyima yotyo, Ray ahimbika okuenda komaliongiyo Ovityalumingu aviho. Tupu ahimbika okuenda komaliongiyo o mokati kosimanu. Linda nae ahimbika okuenda komaliongiyo, iya namphila ankho vena-le omanima 70 avahimbika okulilongesa Ombimbiliya iya avambatisalwa.

OVITI VITUKUATESAKO OKUHIMBIKA ETOMPHO

9, 10. (a) Omokonda yatyi ono tratadu mbapepuka okumbuundapesa? (b) Hangununa oñgeni tyiundapeswa o tratadu yati Ouhamba wa Huku Oityi?

⁹ Ono tratadu. Moviti Viokulongesa, tuna ono tratadu etyinana. Mbapepuka unene okumbuundapesa iya mbutukuatesako okuhimbika etompho novanthu. Tunde apa ono tratadu mbo tete mbalekeswa mo 2013, kualingwa-le ono tratadu onombiliau 5! Ambuho mbulifwe vala. Ngotyo, inkha unoñgonoka oñgeni moave o tratadu ike kovanthu, motyivili okuava ambuho! Oñgeni upondola okuundapesa o tratadu opo uhimbike etompho nomunthu?

¹⁰ Hamwe uhanda okuava o tratadu yati, Ouhamba wa Huku Oityi? Lekesa omunthu epulo likahi kefo lyo kondye iya omupulu okuti: “Okuti nthiki imwe welipulile-ale oityi Ouhamba wa Huku? Mokumbulula okuti . . . ?” Konyima, mupula ekumbululo patyi apondola okuholovona-po. Katyesukisile inkha ekumbululo apopia liaviuka ine liapenga, muikulila o tratadu ponthele yati: “Oityi Ombimbiliya Ipopia” iya otange ono testu mbukahi-mo, ngetyi Daniel 2:44 na Isaías 9:6. Tyina uhungi pokumanuhula etompho, linga epulo likahi monthele yati: “Soka Kuetyi”: “Moutumini Wouhamba wa Huku Omuenyo Maukala Ñgeni?” Upondola okukumbulula epulo olio tyina wamakondoka. Tyina ukemutalelapo, upondola okumulongesa melongeso 7 lyo mbulusula Onondaka Onongwa mba Huku!. Ombulusula oyo, o imwe poviti vietu viokulongesa ovanthu Ombimbiliya.

OVITI VIKUATESAKO OVANTHU OKUSUKA NO MBIMBILIYA

11. Omutala womulavi no Despertai! vialingilwa-tyi? Oityi tuna okunoñgonoka konthele yomikanda ovio?

¹¹ Omutala Womulavi no Despertai!. Omikanda ovio, ovio vikahi nokuawa, nokupitiyua vali unene mouye auho! Mokonda ovanthu ovanyingi vovilongo vielikalaila vatanga omikanda ovio, onosapi mbatyo mbulingwa opo mbulunde ovanthu vovilongo aviho okuvitanga. Tuna okuundapesa omikanda ovio opo tukuateseko ovanthu okutala ku etyi tyakolela vali momuenyo hono. Mahi tete, tuesukisa okunoñgonoka ovalie omikanda ovio viahonekelwa.

12. (a) Ovalie o Despertai! yalingilwa iya yalingilwa-tyi? (b) Popia ongeleka imwe wakalele nayo pokuava omukanda oo.

¹² O Despertai! yalingilwa ovanthu vehei natyike konthele Yombimbiliya. Hamwe ovanthu ovo kavei natyike konthele yetyi Ovakristau valongesa, hamwe kavayumbu onthumbi mo nongeleya, ine hamwe kavaimbuka oñgeni Ombimbiliya ipondola okukuatesako omienyo viavo. O Despertai! yalingwa haunene opo ikuateseko ovanthu okukala nonthumbi yokuti Huku oko ekahi. (Romanos 1:20; Hebreus 11:6) Tupu ikuatesako ovanthu okukala nonthumbi yokuti Ombimbiliya “tyotyili . . . ondaka ya Huku.” (1 Tessalonicenses 2:13) Ono Despertai! ononthatu mbenima lyo 2018 mbuna onosapi mbati: “O Caminho Para A Felicidade;” “12 Segredos Para Uma Família Ser Feliz;” “Ajuda Para Os Que Choram.”

13. (a) Ovalie vahonekelua Omutala Womulavi wounyingi? (b) Popia ongeleka imwe wakalele nayo pokuava omukanda oo.

¹³ Omutala Womulavi wounyingi walingua opo uhangunune nawa etyi Ombimbiliya ilongesa kovanthu vena onthilo na Huku no Mbimbiliya. Hamwe veiale ovipuka vimwe konthele Yombimbiliya, mahi kavanoñgonokele nawa-nawa etyi ilongesa. (Romanos 10:2; 1 Timóteo 2:3, 4) Omitala Viomilavi vyo 2018 vikumbulula omapulo aa etatu: “Okuti Ombimbiliya Nkhele Ina Esilivilo Mononthiki Mbetu?;” “Oityi Ukevelela Komutwe Wandyila?;” “Okuti Huku Wesuka no Ove?”

OVITI VILUNDA OVANTHU

14. (a) Ono vidiu mbulinga onthele Yoviti Viokulongesa mbalingilwa-tyi? (b) Onongeleka patyi onongwa wakala nambo mokulekesa ono vidiu ombo?

¹⁴ Ono vidiu. Pononthiki mba Jesus, omuhongi womavai ankho una okuundapesa oviti viae nomaoko. Mahi hono, oviti viokuteta, nokutiula iya nokupela nawa omavai viundapa nolusi. Tyelifwa notyo, komikanda vietu kuayawisua ono vidiu opo tulekese ovanthu. Ononkhuana pumbo, mbukahi moviti vietu viokulongesa, ngetyi: Oityi Wesukisila Okulilongesa Ombimbiliya?, Oñgeni Tyililongeswa Ombimbiliya?, Oityi Tyilingwa Mondyuo Yomaliongiyo? iya Onombangi mba Jeova Ovalie? Ono vidiu mbahasete mbutukuatesako okuhimbika etompho novanthu. Ono vidiu mbuseta katutu mbupondola okulekeswa tyina tukatalelapo ovanthu, na vana vena omuvo wokutomphola. Ono vidiu ombo, mbukahi nawa mokonda mbupondola okulunda ovanthu okulilongesa Ombimbiliya, nokuya komaliongiyo etu.

15. Oñgeni ovanthu vakala tyina vatala ono vidiu mbetu melaka liavo? Popia onongeleka.

¹⁵ Mongeleka, omphange umwe wavasa omukai umwe watunda ko Micronésia ankho upopia o Yapese. Omphange emulekesa ovidiu yokuati, Oityi Wesukisila Okulilongesa Ombimbiliya? melaka liae. Etyi ovidiu yahimbika okuhika, omukai oo ati: “Tyotyili, hityitavela okuti eli elaka liange! Onkhalelo apopia ilekesa okuti o wo keumbo lietu. Upopia umwe elaka liange!” Konyima yotyo, apopi okuti matange tupu atale ono vidiu ambuho mbelaka liae mo jw.org. (Tyieleka na Atos 2:8, 11) Ongeleka onkhuavo o yomphange umwe ko Estados Unidos una ombunga yae ukala kotyilongo otyikuavo. Wemutuma enyingilikilo limukuatesako okunyingila mo site opo atale melaka liae ovidiu yati, Oityi Wesukisila Okulilongesa Ombimbiliya?. Atale ovidiu iya emuhonekela okuti: “Onthele ipopia okuti ouye ukahi nokutuminwa nondingavivi, neipanda unene. Nahoneka okuita opo vandongese Ombimbiliya.” Ongeleka oyo ihambukiswa unene mokonda omunthu oo, ukala motyilongo ovatumini vailika efendelo lietu!

OVITI VITUKUATESAKO OKULONGESA OTYILI

16. Popia omokonda yatyi onombulusula ombu mbalingilwa: (a) Tehelela Huku opo Ukale Nomuenyo Wahapu. (b) Onondaka Onongwa Mba Huku! (c) Ovalie Valinga Ehando lia Jeova Hono?

¹⁶ Onombulusula. Oñgeni matulongesa otyili komunthu uhetyivili okutanga nawa ine uhena omikanda vietu melaka liae? Tupondola okumulongesa nombulusula yati Tehelela Huku opo Ukale Nomuenyo Wahapu.b (Tala onondaka pokatoi.) Otyiti tyimwe tyitukuatesako okuhimbika etompho novanthu, ombulusula Onondaka Onongwa Mba Huku! Upondola okulekesa omunthu onosapi 14 kefo lyo kondye iya omupulu oipi apanda vali. Ngotyo, ohimbika okumulongesa melongeso aholovona. Okuti wetyilingile-ale pokukatalela-po omunthu? Ombulusula ya tatu ilinga onthele yoviti vietu, o yokuati Ovalie Valinga Ehando lia Jeova Hono? Ombulusula oyo yalingwa opo tulongese ovalongwa vo Mbimbiliya konthele yeongano lya Jeova. Opo unoñgonoke oñgeni moundapesa ombulusula oyo, tala omukanda Omuenyo Wetu Woukristau Novilinga Vietu wa Março yo 2017.

17. (a) Omikanda viokulongesa ovanthu, vialingilwa-tyi? (b) Oityi vana vambatisalwa vesukisa okulinga, iya omokonda yatyi?

¹⁷ Omikanda. Tyina wamahimbika okulilongesa nomunthu mombulusula, upondola okuenda momukanda Oityi Ombimbiliya Itulongesa? Omukanda oo, ukuatesako ovanthu okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa. Inkha omulongwa utualako okukula motyili iya amane omukanda oo, upondola okutualako okulilongesa momukanda Oñgeni Motualako Okukala Mohole ya Huku? Omukanda oo ulongesa omulongwa oñgeni apondola okueendela monondonga mbo Mbimbiliya kese nthiki. Hinangela okuti alo umwe tyina ambatisalwa-le, omulongwa wesukisa okutualako okulilongesa alo amanuhula omikanda ovio vivali. Otyo matyimukuatesako okupameka ekolelo liae mu Jeova, nokutualako okukala omukuatyili kwe.—Tanga Colossenses 2:6, 7.

18. (a) Oityi 1 Timóteo 4:16 itulunda okulinga iya ouwa patyi utundililako? (b) Ehando patyi tuna tyina tuundapesa Oviti Viokulongesa?

¹⁸ Mokonda Tunombangi mba Jeova, tuna otyilinga tyokulongesa ovanthu “onondaka onongwa mbotyotyili” opo vakale nomuenyo uhapu. (Colossenses 1:5; tanga 1 Timóteo 4:16.) Opo tulinge otyilinga otyo, tuna Oviti Viokulongesa muna atyiho tuesukisa. (Tala okakasa kati “Oviti Viokulongesa.”) Tuundapesei nawa oviti ovio. Kese wike, upondola okutokola otyiti patyi maundapesa iya onalupi metyiuundapesa. Mahi hinangela okuti, onthue katuhande vala okuava omikanda iya katupondola okuviavela ovanthu vehesukile. Etyi tuhanda, okukuatesako ovanthu “vahanda omuenyo uhapu” opo vakale ovalongwa mokonda valekesa esuko, veliola omutima iya vahanda umwe okunoñgonoka Huku.—Atos 13:48; Mateus 28:19, 20.