Re Ruẹ Ẹrhomo Ọwan Rhomẹrhọ

1. Use ọgo yi Jehova ọ harẹn idibo yi? (Ni ifoto na.)

ỌRỌMO ya na sabu bru nya ọke arha guọlọ urhebro ọrhẹ ọkpọvi? E rhe ẹkpahenrhọ onọ ọrana. Ana sabu bru i Jehova ọrẹ ẹrhomo. Jehova ọ ha use rẹn ọwan ne ru te omaran. Ọ guọlọre na nẹrhomo ọgbọ buebun​—nọyẹ “nẹrhomo ọke ephian.” (1 Thess. 5:17) Ana sabu bruie nya ọrẹ ẹrhomo ji nekpẹn ọkpọvi uvuẹn akpenyerẹn ọwan. (Prov. 3:5, 6) Fọkime Jehova, Osolobrugwẹ rọ havwọ ghwologhwolo, o jurhi kpahen uchunu ọgbọ ra na nẹrhomo vwe yi-i.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọwan a ha ukẹro ọghoghanren ni ẹghẹlẹ ẹrhomo ẹnẹ. Ọrẹn, fọkiẹ ewian i buebun re vwori, ọnọ sabu bẹn re ne fiẹ ọke rhotọre nẹrhomo. Ana ji sabu roro taghene o fori ne ru ẹrhomo ọwan rhomurhọ. Ọrẹ omamerhomẹ, ana sabu mẹrẹn urhebro ọrhẹ ọkpọvi uvuẹn i Baibol na. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene roro kpahen oborẹ udje i Jesu ono ru ha userhumu rẹn ọwan fi ọke rhotọre nẹrhomo. Ene ji yono kpahen ihwẹnmro isionrin ri na ha userhumu rẹn ọwan ru ẹrhomo ọwan rhomurhọ.

JESU Ọ KWAPHIẸ ỌKE RHỌ RỌ NỌ NẸRHOMO

3. Me yi Jesu o vwẹruọ ye kpahen ẹrhomo ẹnẹ?

³ Jesu o rheri taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhomo ẹnẹ. Bọmọke ọ ki rhiẹ otọrakpọ na, ọ mẹrẹn Ọsẹ ye rọ kpahenrhọ ẹrhomo idibo yi ri fuevwan. Jerẹ udje, Jesu ọ mẹrẹn ọke i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn ọrẹ Hannah, David, Elijah, ọrhẹ awọrọ. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Ki. 19:4-6; Ps. 32:5) Ọnana no mwu i Jesu yono idibo yi nẹ aye i nẹrhomo rhẹ uduefigbere ọgbọ buebun!​—Matt. 7:7-11.

4. Me ye yono nẹ ẹrhomo ri Jesu ọ nẹren?

⁴ Nyoma ẹrhomo rọ nẹ vwe i Jehova, Jesu no dje udje rẹ idibo yi ine lele. Uvuẹn ọsoso owian aghwoghwo yi, Jesu ọ nẹrhomo ọgbọ buebun. Fọkime Jesu o vwo ewian buebun, habaye ihworho buebun e ji kinhariẹ ye, nọ kwaphiẹ ọke rhọ rọ nọ nẹrhomo. (Mark 6:31, 45, 46) Jesu ọ rhọmọren igidurhiọke neneyo ọ sabu vwọ ọke kologho rọ nọ nẹrhomo. (Mark 1:35) Uvuẹn erhirhiẹ owu, ọ nẹrhomo ọsoso ason na, bọmọke o ki brorhiẹn ọghoghanren owu. (Luke 6:12, 13) Jesu ọ ji nẹrhomo ọgbọ buebun uvuẹn ason na bọmọke o ki hwu, ọke rọ tẹnrovi oborẹ ono ru wian owian yen rọ mai gbanhon uvuẹn otọrakpọ na gba.​—Matt. 26:39, 42, 44.

5. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jesu ọke ra nẹrhomo?

⁵ Udje i Jesu o yonirin ọwan taghene o vwo oborẹ ewian i bun te-e, o fori ne fiẹ ọke rhotọre nẹrhomo. Jerẹ i Jesu, ana sabu kwaphiẹ ọke rhotọre nẹrhomo​—ọkezẹko ana sabu rhọmọ igidurhiọke yanghene rhiotọre ibiesuọn uvuẹn owuọwọn. Erhe ruẹ omaran, ne djephia rẹn Jehova taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ẹrhomo ẹnẹ. Omizu ọmase owu re se Lynne, ọ karorhọ oborẹ oma ọ merhenriẹn te ọke ro tu yono kpahen uphẹn re vwori ra na nẹrhomo. Nọ tare: “Ọke mie yono taghene mi na sabu nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian, nọ lẹrhere mẹ nie rhẹ obọdẹn Ugbehian ha mẹ, ne mi ji guọlọ ruẹ ẹrhomo mẹ rhomurhọ.” O vwo ẹfro-o, buebun ọwan i vwo aruẹ iroro ọrana. Omarana, jene roro kpahen ihwẹnmro isionrin ra na sabu ta kpahen uvuẹn ẹrhomo ọwan.

IHWẸNMRO EGHOGHANREN ISIONRIN RA NA SABU NẸRHOMO KPAHEN

6. Lele oborẹ ọ ha Revelation 4:10, 11, me yi Jehova o mwuovwan yen?

⁶ Jiri Jehova. Uvuẹn emena arudo, ọnyikọ John nọ mẹrẹn ekpako awan 24 obẹ odjuwu ra ha ẹga rẹn Jehova. Aye jiri Osolobrugwẹ ji ta taghene o mwuovwan rọ nọ ha “ujiri, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na.” (Se Revelation 4:10, 11.) Emakashe ri fuevwan, i ji vwo iroro buebun rọ nọ lẹrhẹ aye jiri Jehova ji họghọ riẹn. Aye rhẹ Jehova e rhirhiẹ odjuwu, aye i ji dabu rhe yi fiotọre. Aye i mẹrẹn iruemru i Jehova vwrurhe ne uvuẹn oborẹ o ruẹ. Ọke aye a mẹrẹn oborẹ i Jehova o ruẹ ekwakwa lele, no mwu aye jirie.​—Job 38:4-7.

7. Me ya na fọkiẹ jiri Jehova?

⁷ O ji fo ne jiri Jehova uvuẹn ẹrhomo, na ta oborẹ e vwo ẹguọlọ kpahen, ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahiẹn. Ọke we se ji yono i Baibol na, damoma djokarhọ omamọ iruemru ri Jehova o vwori ri mai jo. (Job 37:23; Rom. 11:33) Ta rẹn Jehova oborẹ wu rorori kpahen iruemru erana. Ana ji sabu jiri Jehova fọkime ọ ha userhumu rẹn ọwan ọrhẹ imizu ukoko na ri ha akpọ na ephian. Jehova ọ hẹrote ji sẹrorẹ ọwan ọke ephian.​—1 Sam. 1:27; 2:1, 2.

8. Me yẹ iroro ezẹko ro mwu ọwan kpẹmẹ i Jehova? (1 Thessalonians 5:18)

⁸ Kpẹmẹ i Jehova. E vwo iroro buebun ri na lẹrhẹ ọwan kpẹmẹ i Jehova uvuẹn ẹrhomo. (Se 1 Thessalonians 5:18.) Ana sabu kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ ekwakwa irhorhomu re vwori; fọkime ọyẹ yọ yẹre ọwan ẹghẹlẹ irhorhomu ephian. (Jas. 1:17) Jerẹ udje, ana sabu kpẹmiẹ fọkiẹ oborẹ otọrakpọ na o vwo erhumu te, ọrhẹ igbevwunu emama. Ana ji sabu kpẹmiẹ fọkiẹ arhọ, ekrun, igbehian ọrhẹ ifiẹrorhọ ọwan. O ji fo na kpẹmẹ i Jehova rọ ha uphẹn rẹn ọwan na riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye.

9. Mesoriẹ o fo ne dje ọdaremẹro phia rẹn Jehova?

⁹ O fori nẹ owuowọnwan ọ damoma roro kpahen oborẹ ọsoriẹ ro no dje ọdaremẹro phia rẹn Jehova. E nyerẹn uvuẹn akpọ rẹ ihworho i vwe dje ekpẹmẹ phia. Aye a tẹnrovi oborẹ aye i guọlọre ọvo ukperẹ ono rhiẹ oborẹ aye ine ru dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ oborẹ aye i vwori. Orhianẹ uruemru ọrana ọ hobọte ọwan, ẹrhomo ọwan no no rhiẹ ọrẹ orẹ ọvo. Nẹ ọrana ọ jọ phia, o fori ne vwo ji dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ ọsoso oborẹ i Jehova o ruẹ rẹn ọwan.​—Luke 6:45.

10. Marhẹ uruemru ekpẹmẹ o ru ha userhumu rẹn omizu ọmase owu vwo edirin? (Ni ifoto na.)

¹⁰ Erhe vwo uruemru re dje ekpẹmẹ phia, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin ebẹnbẹn. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Kyung-sook, ra mẹrẹn iyẹnrẹn yen uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ January 15, 2015. Ọye o vwo emiamo ikansa ọgbogbanhon. Kyung-sook nọ tare: “Emiamo ọnana ọ hobọte mẹ omamọ, ni mie roro taghene ekwakwa ephian i vru nẹ obọ mẹ ne, ofẹn no mwu mẹ.” Me yọ ha userhumu riẹn nyerẹn ghelie? Nọ tare taghene kason kason bọmọke o ki semerhẹn, ọye no rie oberun oghwa ye ya nẹrhomo phia kpahen ekwakwa isionrin ro vwo ọdaremẹro kpahen ẹdẹ ọrana. Ọrana nọ lẹrhiẹ je brudu phan, no ji mwuien dje ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova phia. O rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn idibo yi ri fuevwan ọke aye a dẹrughwaroghwu edamuni, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ebrurhọ buebun i havwiẹ ghwẹ edamuni. Jerẹ Kyung-sook, e vwo iroro buebun ri na lẹrhẹ ọwan kpẹmẹ i Jehova orhianẹ a tobọ rhiẹromẹrẹn ọdamuni. Erhe dje ekpẹmẹ phia uvuẹn ẹrhomo, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin, ji sẹrorẹ aghọghọ.

11. Mesoriẹ idibo i Jesu a guọlọ uduefigbere ọke i Jesu o riẹ odjuwu hin?

¹¹ Nekpẹn uduefigbere mie i Jehova ọke we ghwoghwo. Bọmọke o ki riẹ odjuwu, Jesu nọ karorhọ idibo yi kpahen owian rẹ aye ine se oseri kpahiẹn “uvuẹn i Jerusalem, uvuẹn ọsoso i Judea ọrhẹ i Samaria, kugbe ekete ri mai seri uvuẹn akpọ na.” (Acts 1:8; Luke 24:46-48) Ọke oru, ilori ẹga itu i Jew na ni mwu ọnyikọ Peter ọrhẹ John ji kpare aye riẹ Sanhedrin na, aye na ta rẹn aye nẹ aye i dobọ owian aghwoghwo na ji, jeghwai djofẹn mwu aye. (Acts 4:18, 21) Marhẹ i Peter ọrhẹ John i kpahenrhọ ye lele?

12. Lele oborẹ ọ ha Acts 4:29, 31, me yẹ idibo na i ruru?

¹² Ọrẹ ẹkpahenrhọ rẹn eghweghwe rẹ ilori ẹga itu Jew na, Peter ọrhẹ John ni tare: “Sẹ orhomurun uvuẹn ikẹro Osolobrugwẹ nẹ ame i kerhọ are ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ, are i brorhiẹn yen rẹn oma are. Ọrẹn harẹn ame, ekwakwa ame i mẹrẹnren jeghwai rhon, ame i sabu dobọ ẹta ye jẹ-ẹ.” (Acts 4:19, 20) Ọke re tiobọnu Peter ọrhẹ John hin, idibo na ni nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye tẹnrovi ọhọre ọnẹyen. Aye ni nẹrhomo: “Yẹ evrẹn enọ uduefigbere nẹ aye i sabu rha tẹmro ọnọ.” Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo ọrana.​—Se Acts 4:29, 31.

13. Me ya na sabu yono nẹ udje i Jin-hyuk?

¹³ Ana sabu hẹrokele idibo na nyoma re ne ji ghwoghwo, orhianẹ ere suẹn i ta rẹn ọwan na dobọ ye ji. Roro kpahen udje Jin-hyuk, omizu ọhworhare re mwu riẹ ekanron fọkiẹ emevigbanhuiẹn. Uvuẹn ekanron, na yẹriẹ owian rọ nọ hẹrote ihworho ezẹko re mwu riẹ ekanron kologho, ọrẹn e kwe riẹn nọ tẹmro ri vwe sekpahen ewian ra yẹriẹ na-a, tobọ te i Baibol na. Nọ nẹrhomo vwe i Jehova no vwo ohinmi ọrhẹ ona rọ nọ ha kuphẹn kuphẹn ghwoghwo urhomẹmro na. (Acts 5:29) Jin-hyuk nọ tare: “Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ nyoma rọ yẹ mẹ uduefigbere ọrhẹ ẹghwanren mia tuẹn uyono i Baibol iminiti isionrin rhọ uvuẹn anurẹsẹ ekanron owuowu. Uvuẹn ason, ni mia ya ileta mi na ha vwe eri ha ekanron uvuẹn ẹdẹ ọreva ye.” Ana ji sabu vwo imwẹro na taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan wian owian aghwoghwo na gba. Jerẹ Jin-hyuk, ana ji sabu nẹrhomo ne vwo ohinmi ọrhẹ ẹghwanren.

14. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn? (Psalm 37:3, 5)

¹⁴ Nekpẹn userhumu mie i Jehova ne wu sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn. Buebun ọwan e nyerẹn ghele ebẹnbẹn ugboma ọrhẹ iroro, uhwu ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen, obẹnbẹn uvuẹn ekrun, ẹkparehaso, yanghene ebẹnbẹn erọrọ. Habaye, ekwakwa jerẹ emiamo akpọ ephian ọrhẹ uvweri, i lẹrhẹ ebẹnbẹn erana gbanhonrhọ ne. Ta rẹn Jehova ọsoso iroro enọ. Ta rẹn Jehova kpahen erhirhiẹ na jerẹ oborẹ wa tẹmro rẹn ugbehian rọ kpẹnkpẹnren. Vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ “kpahenrhọ ha wẹn.”​—Se Psalm 37:3, 5.

15. Marhẹ ẹrhomo ono ru ha userhumu rẹn ọwan “vwo edirin ọke ukpokpogho”? Dje udje yi.

¹⁵ Erhe fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan “vwo edirin ọke ukpokpogho.” (Rom. 12:12) Jehova o rhe kpahen oborẹ idibo yi a dẹrughwaroghwẹ​—O rhon “aye i rha viẹ nekpẹn userhumu.” (Ps. 145:18, 19) Omizu ọmase owu rọ ha ẹgbukpe 29 re se Kristie, ọ mẹrẹn ọnana rhiẹ urhomẹmro. No kpomu emiamo ọgbogbanhon kpregede. Omarana, ẹhẹn yen no seriotọre omamọ. Ọke oru, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene izie o vwo emiamo ọgbogbanhon rọ nọ sabu kpe yi hwu. Kristie nọ tare: “Mi nẹrhomo omamọ vwe i Jehova nọ yẹ mẹ omẹgbanhon mi ne nyerẹn ẹdẹ owuowu. Ni mia damoma nyalele ẹkwaphiẹrhotọre ogame nyoma mie riẹ uyono ukoko, ji ruẹ uyono omobọ.” Nọ habaye: “Ẹrhomo ẹnẹ ọ ha userhumu mẹ diẹn ebẹnbẹn na. Mi rheri taghene Jehova ọ hobọtua mẹ ọke ephian, ọrana nọ yẹre mẹ obọdẹn urhebro. Dedevwo mie vwo omọkpokpọ ogege-e, Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ nyoma rọ yẹ mẹ omefuon ọrhẹ ẹhẹn ọfọfọ.” Jena rha karorhọ taghene “Jehova o rhe oborẹ ono ru simi ihworho ra ga ye nẹ ọdamuni.”​—2 Pet. 2:9.

16. Mesoriẹ a guọlọ userhumu i Jehova na sabu tiẹn ọdamuni?

¹⁶ Nekpẹn userhumu mie i Jehova ne wu sabu tiẹn ọdamuni. Fọkiẹ ijẹgba, ọwan na damoma ra na wọnrọn haso ọdamuni re ne ru oborẹ ọsọre ọke ephian. Echu ọ damoma ro no ruie nọ bẹn rẹn ọwan na tiẹn ọdamuni. Izede owu ro ruie yẹ, ọro biomu iroro ọwan nyoma iruẹn ọrhẹ ughe ri vwe serhọ. Aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe erana, ina sabu lẹrhẹ ọmudu ọwan vuọn rhẹ iroro esọsọ​—ọrana no biomu aruẹ ohworho ra havwọ, ji lẹrhẹ ọwan ruẹ ọdandan ọghwaghwa.​—Mark 7:21-23; Jas. 1:14, 15.

17. Marhẹ ene ru nyalele ẹrhomo ra na tiẹn ọdamuni? (Ni ifoto na.)

¹⁷ A guọlọ userhumu i Jehova, orhianẹ a guọlọ tiẹn ọdamuni re ne ruẹ oborẹ ọsọre. Jesu ọ ha orẹ ọnana ba uvuẹn ẹrhomo rọ ha dje udje na: “Wu vwe suẹn ame ruẹ ọdamuni-i, ọrẹn simi ame nẹ abọ ọvwọkon na.” (Matt. 6:13) Jehova ọ guọlọ ha userhumu rẹn ọwan, ọrẹn ana vi nekpẹn userhumu mie yin. Ene ji ru lele oborẹ a nẹrhomo kpahan na. O fori na damoma kẹnoma rẹn ẹbe ọrhẹ ughe re jiri iroro esọsọ ri titiri uvuẹn akpọ Echu. (Ps. 97:10) Ana sabu ru ẹhẹn ọwan vuọn rhẹ omamọ iroro nyoma re ne se ji yono i Baibol na. Erhe riẹ uyono ukoko ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ iroro ọwan. Jehova o veri taghene ọ lẹrhẹ ọwan rioja ọdamuni ra na ja sabu vwo edirie-en.​—1 Cor. 10:12, 13.

18. Me yo fori nẹ ọwan ephian i ru sekpahen ẹrhomo ẹnẹ?

¹⁸ O fori nẹ owuowọnwan ọ nẹrhomo vrẹn ọke bi, kpahen ọrẹ ana fuevwan kpahen Jehova uvwre ọke oba egbogbanhon enana. Fiẹ ọke rhotọre kẹdẹkẹdẹ nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe. Jehova ọ guọlọre na ‘ta ọsoso ẹhẹn ọwan riẹn’ uvuẹn ẹrhomo. (Ps. 62:8) Jiri Jehova, ji kpẹmiẹ fọkiẹ ọsoso oborẹ o ruẹ. Nekpẹn userhumu mie yi nọ yọ uduefigbere uvuẹn aghwoghwo na. Nẹrhomo vwe yi nọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn ephian, ji tiẹn ọdamuni ephian wa dẹrughwaroghwẹ. Wu vwe jẹ emru owuorowu yanghene ohworho owuorowu da obọ ji, wu na nẹrhomo ọke ephian vwe i Jehova-a. Ọrẹn, marhẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.