Garem Sem Tingting Olsem Jehovah Abaotem Olketa wea Wik
“Olketa part bilong body wea iumi tingse olketa no strong, olketa nao barava important.”—1 COR. 12:22.
1, 2. Hao nao Paul fit for minim feeling bilong olketa wea wik?
IUMI evriwan savve feel wik samfala taem. Olsem example, long olketa day wea iumi feel sik, maet body savve taed and iumi no strong for duim wanem iumi need for duim. Bat tingim sapos iumi feel olsem for longfala taem. Iumi bae laekem narawan for minim feeling bilong iumi and kaen long iumi.
2 Aposol Paul tu feel wik from hem kasem hevi taem pipol againstim hem and taem hem wari abaotem olketa kongregeson. Samfala taem hem feel olsem hem laek givap nomoa. (2 Cor. 1:8; 7:5) From Paul kasem olketa hard samting, hem minim feeling bilong man wea wik. Hem sei: “Mi sorre sapos narawan hem wikdaon.” (2 Cor. 11:29) Taem hem comparem olketa long kongregeson witim olketa difren part long body, hem sei “olketa part bilong body wea iumi tingse olketa no strong, olketa nao barava important.” (1 Cor. 12:22) Wanem nao Paul minim? Wanem nao tingting bilong Jehovah abaotem olketa wea wik? Wanem nao savve helpem iumi for garem sem tingting olsem Jehovah abaotem olketa brata bilong iumi? Wanem gud samting nao bae iumi kasem from diswan?
TINGTING BILONG JEHOVAH ABAOTEM OLKETA WEA WIK
3. Why nao maet iumi start for ting daonem samfala long kongregeson?
3 Long world distaem, staka pipol laek for winim narawan, and olketa mekhae long man wea strong and olketa wea young. Staka pipol duim eni samting for kasem wanem olketa laekem, and no tingim feeling bilong olketa wea wik. Diskaen tingting savve affectim iumi tu. Maet iumi start for ting daonem samfala long kongregeson wea evritaem needim samwan for helpem olketa. Wanem nao savve helpem iumi for garem sem tingting olsem Jehovah abaotem evriwan long kongregeson?
4, 5. (a) Hao nao tokpiksa long 1 Corinth 12:21-23 helpem iumi for savve long tingting bilong Jehovah abaotem olketa wea wik? (b) Wanem gud samting nao iumi kasem taem iumi helpem olketa wea wik?
4 Long tingting bilong Jehovah evriwan insaed kongregeson hem important. Long 1 Corinth chapter 12, Paul sei olketa part bilong body wea iumi tingse olketa no strong, olketa garem important waka tu. (Readim 1 Corinth 12:12, 18, 21-23.) Samfala wea biliv long evolution sei iumi no needim nomoa samfala part bilong body bilong iumi.a Olsem example, long bifor samfala pipol sei smol toe bilong man hem no important nomoa. Bat distaem olketa scientist faendaot smol toe bilong iumi nao helpem man for balance taem hem standap.
5 Datfala tokpiksa bilong Paul abaotem body showimaot evriwan insaed kongregeson olketa important. Satan laekem iumi for tingse iumi iusles nomoa. Bat long tingting bilong Jehovah evriwan wea worshipim hem olketa “important,” nomata olketa wea iumi tingse olketa wik tu. (Job 4:18, 19) Datwan shud helpem iumi for luksavve iumi evriwan garem important waka insaed kongregeson and organization bilong God. Olsem example, tingim wanfala taem wea iu helpem wanfala olo long kongregeson. Hem kasem gud samting from datwan, and iu tu kasem gud samting. Taem iumi helpem olketa narawan, iumi savve hapi, iumi lane for patient, hem strongim love wea iumi garem for olketa brata, and iumi kamap mature Christian. (Eph. 4:15, 16) Jehovah laekem iumi for tinghae long olketa brata and sista bilong iumi, nomata olketa wea iumi tingse olketa wik. Sapos iumi ting olsem, bae iumi no expectim narawan for duim wanem hem no fit for duim, and evriwan long kongregeson bae showimaot love long narawan.
6. Wanem nao Paul minim taem hem sei samfala Christian “wik” and samfala ‘strong’?
6 Hem tru taem Paul story abaotem samfala insaed kongregeson hem iusim disfala toktok “wik.” Datwan hem bikos samfala wea no biliv ting long olketa Christian olsem olketa wik. Bat taem Paul talem datfala toktok, hem no minim samfala Christian gud winim olketa narawan. And tu, samfala taem Paul sei hem feel wik. (1 Cor. 1:26, 27; 2:3) And taem hem sei samfala Christian garem ‘strong’ faith hem no minim olketa gud winim olketa nara Christian. (Rome 15:1) Hem minim olketa mature Christian shud patient witim olketa wea niu long truth.
MAET IUMI NEED FOR CHANGEM TINGTING BILONG IUMI
7. Why nao maet iumi hol bak samfala taem for helpem olketa brata wea kasem problem?
7 Jehovah hem helpem olketa wea wik, and hem hapi taem iumi tu duim sem samting. (Ps. 41:1; Eph. 5:1) Bat samfala taem maet iumi hol bak for duim datwan. Why nao olsem? Maet bikos iumi ting datfala brata shud stretem problem bilong hemseleva. Or from iumi no savve wanem for talem long hem, iumi no go story witim hem. Olsem example, tingim samting wea happen long wanfala sista wea nem bilong hem Cynthia.b Hem needim help taem hasband bilong hem lusim hem. Hem sei: “Sapos olketa long kongregeson no story long iu or no duim wanem iu ting olketa shud duim, datwan savve mekem iu feel sorre tumas. Taem iu kasem hard taem, iu needim pipol for sapotim iu.” King David tu feel sorre tumas taem olketa fren bilong hem no sapotim hem.—Ps. 31:12.
8. Wanem nao bae helpem iumi for tingim feeling bilong olketa brata bilong iumi?
8 Wanem nao bae helpem iumi for tingim feeling bilong olketa long kongregeson wea needim help? Hem gud for tingim hao staka long olketa sik, barava sorre, or stap witim famili member wea no worshipim Jehovah. Sapos iumi tu garem olketa problem olsem, bae iumi laekem olketa narawan for tingim feeling bilong iumi and helpem iumi. Tingim olketa Israelite wea barava safa taem olketa stap long Egypt. Bifor olketa go insaed long Promis Land, Jehovah talem olketa for mas tingim feeling and kaen long olketa narawan. Jehovah expectim olketa Israelite for helpem olketa narawan wea poor and wik.—Deut. 15:7, 11; Lev. 25:35-38.
9. Taem brata bilong iumi hem wik, wanem nao hem barava needim? Storyim example.
9 Iumi shud no kwiktaem for blamem olketa brata for problem wea olketa kasem, or tingse iumi gud winim olketa. Iumi laek for helpem olketa taem olketa wik. (Job 33:6, 7; Matt. 7:1) Olsem example, tingim sapos wanfala man hem accident long motorbike and garekil, and olketa tekem hem go long hospital. Taem hem kasem hospital, waswe, olketa doctor and nurse bae weistim taem for faendemaot hu nao kosim datfala accident? Nomoa. Bae olketa kwiktaem helpem hem. Iumi tu mas olsem. Taem brata bilong iumi hem kasem problem, iumi mas no hol bak for helpem and sapotim hem long spiritual wei.—Readim 1 Thessalonica 5:14.
10. Hao nao samfala “rich long faith” nomata firstaem iumi tingse olketa wik?
10 Samfala taem maet iumi tingse wanfala brata or sista hem wik, bat taem iumi ting raonem samting wea hem mas deal witim, iumi luksavve hem no wik. Olsem example, tingim hao hem no isi for wanfala sista wea hasband no worshipim Jehovah for hem gohed faithful for staka year. Tingim hao hem no isi tu for wanfala mami wea hemseleva nomoa waka hard for lukaftarem olketa pikinini bilong hem bat hem evritaem kam long olketa meeting. Or tingim olketa teenager wea go long skul evriday wea traem best for faithful long Jehovah nomata olketa kasem hevi from olketa nara pikinini. Evriwan hia barava lovem Jehovah and laek for gohed faithful long hem. Taem iumi ting raonem evri samting wea olketa brata bilong iumi duim for gohed faithful long Jehovah, datwan bae helpem iumi for ting long olketa olsem olketa “rich long faith” nomata firstaem iumi tingse olketa wik.—Jas. 2:5.
GAREM SEM TINGTING OLSEM JEHOVAH
11, 12. (a) Wanem nao bae helpem iumi for garem sem tingting olsem Jehovah taem olketa brata mekem mistek? (b) Why nao Jehovah forgivim Aaron, and wanem nao iumi lanem from datwan?
11 Iumi need for garem sem tingting olsem Jehovah abaotem olketa brata bilong iumi, nomata taem olketa mekem mistek. Taem iumi ting raonem samfala example long Bible, datwan bae helpem iumi for savve long tingting bilong Jehovah abaotem olketa wea worshipim hem. (Readim Psalm 130:3.) Olsem example, tingim sapos iu stap witim Moses and herem taem Aaron talem enikaen excuse long Moses abaotem why hem wakem datfala gold buluka. Bae iu ting hao long Aaron? (Ex. 32:21-24) Hao nao bae iu ting long Aaron taem hem saedem Miriam for tok againstim Moses from hem maritim wanfala woman wea no worshipim Jehovah? (Num. 12:1, 2) And waswe taem Aaron and Moses no mekhae long Jehovah bihaen Jehovah duim mirakol for mekem wata kamaot from wanfala ston long Meribah?—Num. 20:10-13.
12 Hem fitim for Jehovah stretawe panisim Aaron taem hem duim olketa mistek hia. Bat Jehovah luksavve Aaron hem no wanfala nogud man nomata hem wik samfala taem. Hem mekem samfala mistek bikos long olketa hard samting wea hem mas deal witim and hem followim rong tingting bilong narawan. Nomata olsem, Aaron willing for talemaot sin bilong hem, and acceptim kaonsel wea Jehovah givim long hem. (Ex. 32:26; Num. 12:11; 20:23-27) Aaron lovem Jehovah and hem repent. So Jehovah forgivim hem. Dastawe staka handred year bihaen, man wea raetem psalm sei Aaron and famili bilong hem faithful for worshipim Jehovah.—Ps. 115:10-12; 135:19, 20.
13. Wanem nao savve helpem iumi for changem tingting bilong iumi abaotem olketa wea wik?
13 For changem tingting bilong iumi for followim tingting bilong Jehovah, iumi shud lukluk gud long tingting bilong iumi abaotem olketa wea iumi tingse olketa wik. (1 Sam. 16:7) Olsem example, tingim wanfala teenager wea luk olsem hem start for noti. Maet samfala hapitaem wea hem chusim hem no mas gud. No kwiktaem for tingse hem wanfala nogud pikinini. Bat ting raonem wanem iu savve duim for helpem hem. Teachim hem hao for mekem olketa wise disison wea bae helpem hem for kamap wanfala mature Christian. Taem iumi helpem olketa brata bilong iumi long wei olsem, bae iumi lane for patient witim olketa and love wea iumi garem for olketa bae kamap moa strong.
14, 15. (a) Wanem nao tingting bilong Jehovah taem hem lukim Elijah barava fraet? (b) Wanem nao iumi savve lanem from wei wea Jehovah helpem Elijah?
14 Wanem nao tingting bilong Jehovah abaotem olketa wea barava sorre? Tingim samting wea Jehovah duim for helpem wanfala profet bilong hem wea feel sorre. Elijah nating fraet for challengem 450 profet bilong Baal abaotem hu nao trufala God. Bat then hem herem Queen Jezebel laek for killim hem dae. From Elijah fraet fogud hem ranawe go long Beer-sheba, wea hem 150 kilometer for kasem long there, and then hem ranawe go moa insaed long wilderness. From hem taed fogud and barava sorre hem sei hem laek for dae nomoa.—1 Ki. 18:19; 19:1-4.
Jehovah lukim Elijah hem fraet fogud so hem sendem wanfala angel for helpem hem (Lukim paragraf 14, 15)
15 Wanem nao Jehovah duim taem hem lukim Elijah fraet fogud and barava sorre? Waswe, hem lusim Elijah? Nomoa. Jehovah sendem wanfala angel for helpem hem. Tufala taem nao datfala angel givim kaikai long Elijah for strongim hem mekem hem gohed long gogo bilong hem. (Readim 1 Kings 19:5-8.) Tru nao, bifor Jehovah givim eni instruction long Elijah, Hem lisin long hem and duim samting for helpem hem.
16, 17. Wanem nao iumi savve duim for followim example bilong Jehovah taem iumi helpem olketa wea wik?
16 Hao nao iumi savve followim example bilong Jehovah? No kwiktaem for talem brata wea wik wanem hem shud duim. (Prov. 18:13) Taem hem barava sorre and feel olsem hem iusles, first samting iu shud duim hem for lisin long hem and showimaot iu tingim hem. (1 Cor. 12:23) Then bae iu savve wanem hem really needim and bae iu savve hao for helpem hem.
17 Tingim Cynthia wea iumi storyim long paragraf 7. Taem hasband bilong hem lusim hem, Cynthia and tufala dota bilong hem barava sorre. Wanem nao samfala long kongregeson duim for helpem olketa? Cynthia sei: “Insaed 45 minute bihaen mi talem olketa, olketa kam long haos bilong mifala. Olketa krae. Olketa no leavim mifala for stap seleva long tu-thri day bihaen datwan.” Cynthia and tufala dota bilong hem barava taed and feel sorre. Samfala long kongregeson invaetem olketa for stap long haos bilong olketa and feedim olketa. Disfala experience mekem iumi tingim samting wea James talem long Bible. Hem sei: “Tingim sapos wanfala brata or sista hem no garem kaleko and hem no garem inaf kaikai for datfala day. Sapos iufala sei long hem: ‘Iu no wari, bae iu garem kaleko and kaikai,’ bat iufala nating givim hem wanem hem needim, datwan no savve helpem hem, iaman? Faith hem olsem tu. Sapos man no duim gudfala samting for showimaot hem garem faith, datfala faith hem dae finis.” (Jas. 2:15-17) Samting wea olketa brata and sista duim for Cynthia and tufala gele bilong hem barava helpem olketa. Six month bihaen, Cynthia and tufala gele bilong hem disaed for duim auxiliary pioneer waka.—2 Cor. 12:10.
IUMI EVRIWAN KASEM GUD SAMTING
18, 19. (a) Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa wea wik? (b) Hu nao kasem gud samting taem iumi helpem olketa wea wik?
18 Sapos iumi sik for longfala taem, hem savve tek taem for iumi barava feel gud moa. Taem wanfala brata mekem mistek or kasem hard taem, hem savve tek taem tu for hem kamap gud moa long spiritual wei. Hem tru hem mas strongim faith bilong hemseleva long wei for studyim Bible, prea long Jehovah, and go long olketa meeting. Bat hem needim help bilong iumi tu. Iumi need for patient witim hem go kasem taem hem strong moa long spiritual wei. Iumi mas gohed for showimaot iumi lovem hem and helpem hem for luksavve hem important insaed long kongregeson.—2 Cor. 8:8.
19 Taem iumi helpem olketa narawan, datwan mekem iumi hapi. And tu, iumi lane for patient and tingim feeling bilong narawan. Bat hem no iumi nomoa wea kasem gud samting. Evriwan long kongregeson bae stap gud tugeta and showimaot love. Main samting nao, taem iumi “helpem olketa wea wik” iumi followim example bilong Dadi bilong iumi Jehovah, wea tingim evriwan hem important.—Acts 20:35.
a Long buk bilong Charles Darwin, The Descent of Man, hem sei man no needim nomoa staka part bilong body. Narafala man wea biliv long evolution sei man no needim appendix, thymus, and plande nara part long body tu.
b Mifala changem nem.