“Septante”: A mû maboko giriri nga laso
MBENI kota zo ti Éthiopie ayeke londo lani na Jérusalem ti kiri na kodoro ti lo. Na ndembe so lo yeke hon na yando na yâ puse ti lo, lo yeke diko mbeni mbage ti Mbeti ti Nzapa na kota go. Lo yeke diko lani Esaïe 53:7, 8 na yâ Septante na yanga ti Grec, kozo Mbeti ti Nzapa so a kiri pekoni na mbeni yanga nde. Me, fango nda ti aye so lo diko asala si, a to nda ni tâ gi na ngoi ni so, fini ti lo agbian kue (Kusala 8:26-38). Mbeti so, wala Septante, asala kusala mingi na yâ kangbingo tënë ti Bible na yâ angu ngbangbo mingi, na a yeke ndali ni si a hiri ni mbeti so achangé dunia.
Lawa nga na gbe ti aye wa si a sû Septante? Nyen si apusu azo ti kiri peko ti Mbeti ti Nzapa na yanga ti Grec? Maboko wa Septante amû na yâ angu ngbangbo mingi so ahon? Na ye nyen lo lingbi ti fa na e laso?
A sala ni ndali ti aJuif so atene yanga ti Grec
Na ngu 332 K.N.E., tongana Alexandre ti Kota alï na ngangu na yâ Égypte na peko ti so lo futi Tyr, mbeni gbata ti Phénicie, azo ayamba lo tongana wazingo zo. Kâ lo leke gere ti gbata ti Alexandrie, mbeni kota ndo ti mandango ye ti ngoi ti giriri. Teti lo ye si azo so ayeke lango na yâ akodoro so lo mû ni na ngangu ahinga ngobo ti salango ye ti aGrec, Alexandre ayôro na yâ kodoro-gbia ti lo kue, yanga ti Grec (koinè) so a tene ni na ndo kue.
Na siècle ota K.N.E., Alexandrie aga kodoro so a wara gbâ ti aJuif dä. Giriri, tongana dutingo ngbâa na Babylone ahunzi, a bâ so aJuif mingi angbâ na gigi ti Palestine na yâ akodoro nde nde so ala bungbi tele dä. Me na pekoni, ala londo ague na Alexandrie. A-Juif so ahinga Hébreu nzoni? Cyclopedia ti McClintock na Strong atene: “A hinga nzoni so na peko ti so aJuif asigigi na gbe ti ngbâa na Babylone na ala kiri na kodoro ti ala, ala tene nzoni kue pëpe yanga ti kodoro ti ala so ayeke Hébreu. Ni la, tongana a diko na yâ asynagogue ti Palestine ambeti so Moïse asû, a yeke fa lani nda ni na ala na yanga ti Chaldée . . . Peut-être aJuif ti Alexandrie ayeke tene yanga ti Hébreu gi kete; me yanga so ala yeke tene ni mingi ayeke lani Grec ti ngoi ti Alexandre ti Kota.” A lingbi ti tene so Alexandrie aduti lani mbeni ndo so alingbi nzoni mingi ti tene a kiri na yanga ti Grec peko ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu.
Na yâ mbeni mbeti, Aristobule, mbeni Juif ti siècle use K.N.E., asû so a kiri lani peko ti mbeni mbeti ti ndia ti Hébreu na yanga ti Grec, na a hunzi ni na ngoi ti komandema ti Ptolémée Philadelphe (285-246 K.N.E.). Bibe ti azo ayeke nde nde na ndo ye so Aristobule aye ti tene tongana lo sala tënë ti “ndia”. Ambeni apensé so lo yeke sala gi lani tënë ti Pentateuque, me ti ambeni nde, peut-être lo sala tënë ti mbage kue ti Mbeti ti Nzapa so asû na yanga ti Hébreu.
Atâa atënë ni ayeke so wa, tënë ti akotara atene so awandara 72 tongaso, so ayeke aJuif, amû mbage ti ala na yâ kozo kiringo na yanga ti Grec peko ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu. Na pekoni, ala to nda ti sala kusala na wungo so angoro gi na tele ti azo 70. A yeke ndali ni si a di iri ti Bible so Septante, so ti tene “70”, nga a hiri ni na lege ti fä LXX, so na yanga ti aRomain aye ti tene 70. Ti si na hunzingo ti siècle use K.N.E., a lingbi lani ti diko na yanga ti Grec mbage kue ti Mbeti ti Nzapa so a sû kozoni na yanga ti Hébreu. Na lege so, iri Septante aga iri so a mû na mbage kue ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu na a kiri peko ni na yanga ti Grec.
A mû maboko na kozo siècle
A-Juif so ayeke tene yanga ti Grec, so ayeke kozoni nga na ngoi ti Jésus Christ na ti abazengele ti lo, asala lani kusala mingi na Septante. Mingi ti aJuif nga na azo so alï na yâ lege ti vorongo ti aJuif, so abungbi tele na Jérusalem na lango 33 ti Pentecôte N.E., alondo lani na Asie, Égypte, Libye, Rome nga na Crète, ando so azo ayeke tene yanga ti Grec dä. Biani, ala yeke diko ka lani Septante mingi (Kusala 2:9-11). A yeke na lege so si Septante asala ye mingi na yâ kangbingo nzo tënë na kozo siècle.
Na tapande, tongana lo yeke sala lani tënë na azo ti Cyrène, ti Alexandrie, ti Cilicie, na ti Asie, disciple Étienne atene: “Joseph atokua [na Canaan] ti hiri babâ ti lo Jacob na asongo ti lo kue, azo bale-mbasambala na ndoni oku.” (Kusala 6:8-10; 7:12-14). Na Genèse chapitre 46, Mbeti ti Nzapa na yanga ti Hébreu atene so wungo ti asongo ti Joseph ayeke lani bale-mbasambala. Me ti Septante, a yeke bale-mbasambala na ndo ni oku. E lingbi ti tene so Étienne afa peko ti wungo so na yâ Septante.—Genèse 46:20, 26, 27.
Teti so aJuif ti Asie Mineure na ti Grèce amanda ye lani na ndo Nzapa na lege ti Septante, ala kpe mbito ti Jéhovah na ala voro lo. Tongaso, tongana bazengele Paul atambela na yâ akodoro so na ngoi ti use na ota tambela ti lo ti missionnaire, lo fa tënë na gbâ ti aGentil so akpe mbito ti Nzapa nga na ‘aGrec so ayeke bata tënë ti Nzapa’. (Kusala 13:16, 26; 17:4). Tongana lo yeke fa tënë na aJuif so atene yanga ti Grec, fani mingi Paul agboto atënë ni na yâ Septante.—Genèse 22:18; aGalate 3:8.
A yeke wara na yâ Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû na yanga ti Grec aversê 320 tongaso nga na ambeni tënë ti yâ ti aversê nde ndulu na 890, so a gboto ala na yâ mbage ti Bible so a sû na yanga ti Hébreu. Mingi ti atënë so aluti na ndo Septante. Tongaso, aversê so agboto na yâ Septante me pëpe na yâ ambeti so a sû na maboko na yanga ti Hébreu aga mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû na yanga ti Grec na gbe ti yingo ti Nzapa. Ye so afa ye mingi biani, teti Jésus atene kozoni so fade a yeke fa nzo tënë ti Royaume na ndo lê sese kue (Matthieu 24:14). Ti sala si a ga tâ tënë, Jéhovah ayeke zia si a kiri peko ti Tënë ti lo na ayanga nde nde so azo ayeke diko na ndo sese mobimba.
A mû maboko laso
Septante angbâ lakue ti mû maboko laso. A sala nga kusala na ni ti wara ambeni ye so ayeke na lege ni pëpe, so peut-être awasungo peko ti mbeti ayôro ni na mbana pëpe na yâ ambeti so a sû na maboko na yanga ti Hébreu angu mingi na pekoni. Na tapande, tondo ti Genèse 4:8 (Tene ti Nzapa, Kozo Mbouki) atene: “Kaïn a tene na ita ti lo Abel: ‘E gue na ngonda!’ So ala lï ngonda awe, Kaïn a tï na ndo ti ita ti lo Abel biaku, a fa lo.”
Na yâ ambeti na yanga ti Hébreu, so ayeke ti siècle 10 N.E., a wara dä pëpe tënë “e gue na ngonda!” Me, a yôro ni na yâ angbele mbeti ti Septante nga na yâ ambeni ngbele mbeti so a sû kozoni. Na yâ ambeti ti Hébreu so, mbeni tënë ayeke dä so a yeke mû ka ni ti komanse na mbeni ye so zo atënë, me a bâ ge so tënë oko aga na pekoni pëpe. Ye nyen asi lani? Na yâ Genèse 4:8, tënë “na ngonda” asigigi fani use. Cyclopedia ti McClintock na Strong atene: ‘Peut-être mbeni [oko] ti atënë so ahanda lê ti wasungo peko ti mbeti ni.’ Tongaso, wasungo peko ti mbeti ni ahulu wala a bâ peut-être pëpe kozo ngoi so tënë “na ngonda!” asigigi dä. Biani, Septante nga na ambeni ngbele mbeti so angbâ laso alingbi ti mû maboko ti bâ ambeni ye so ayeke na lege ni pëpe, so a yôro ni na yâ abible na yanga ti Hébreu so a sû angu mingi na pekoni.
Na mbeni mbage, a wara nga ambeni ye so ayeke na lege ni pëpe na yâ ambeti ti Septante. Tongaso, ngoi na ngoi, a mû tënë ni na Hébreu ti leke na yâ ti atënë ni na Grec nzoni. Ni la hakango ambeti so na yanga ti Hébreu na ti Grec nga na ambeni mbeti so a kiri pekoni na ambeni yanga nde amû lege ti wara aye so ayeke na lege ni pëpe nga na afaute so awakiringo peko ti mbeti ni na mbeni yanga nde nga na awasungo peko ti mbeti ni ayôro dä. A sala nga si e hinga biani so a kiri peko ti Tënë ti Nzapa tâ na lege ni.
Laso, a lingbi ti wara abible ti Septante kue so ayeke ti siècle osio N.E. Na yâ ambeti so a sû na maboko nga na ambeni mbeti nde so aga na peko, a wara dä pëpe iri ti Nzapa, Jéhovah, so na yanga ti Hébreu, a sû ni na lege ti agere ti mbeti osio (YHWH). Na yâ ambeti so, na ndo kue so a wara iri ti Jéhovah na yâ mbage ti Mbeti ti Nzapa na yanga ti Hébreu, a zia na place ni atënë na yanga ti Grec so a kiri peko ni na “Nzapa” nga na “Seigneur”. Me mbeni mbeti so a wara ni na Palestine asala angu 50 tongaso awe afa ye mingi na ndo tënë so. Mbeni bungbi ti azo so agi ye na yanga ti Kota Ngu-ingo Mingui na mbage ti do awara ambeni kete mbage ti mbeti so a sû na ndo angbele mbeti so a sala na poro ti nyama. A sû na ndo ni ambeti ti aprophète 12 (Osée juska Malachie), na a sû ni na yanga ti Grec. A sû ambeti so na popo ti ngu 50 K.N.E. nga na ngu 50 N.E. Na yâ angbele mbeti so, a zia pëpe na place ti iri ti Nzapa atënë na yanga ti Grec so a kiri pekoni na “Nzapa” nga na “Seigneur”. Ye so afa biani so a sala kusala na iri ti Nzapa na yâ ngbele Septante.
Na ngu 1971, a mû lege ti sigigi na ambeni kete mbage ti mbeti so a sala na papyrus (Papyrus Fouad 266). Ambage ti Septante so, ti kozo na use siècle K.N.E., afa nyen? A fa so iri ti Nzapa angbâ na place ti lo. Angbele mbage ti mbeti ti Septante so afa polele so lani Jésus na adisciple ti lo ti kozo siècle ahinga na adi iri ti Nzapa.
Laso, Bible ayeke buku so a kiri pekoni mingi ahon tanga ti abuku kue na yâ mbaï. Tongana a mû azo 100, azo ahon 90 ayeke kamême na mbeni mbage ni na yanga ti kodoro ti ala. E kiri mbilimbili singila teti Bible so a sû pekoni nzoni, wala Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau, so fadeso a lingbi ti wara ni kue wala mbage ni na ayanga ahon 40. Les Saintes Écritures Traduction du monde nouveau—avec notes et références ayeke na gbâ ti akete tënë so a sû na gbe ni, so a gboto na yâ Septante nga na yâ ambeni ngbele kugbe-mbeti nde. Tâ tënë, Septante angbâ lakue ti gbu bê ti awamandango Bible ti ngoi ti e na ti duti mbeni ye so ane mingi na lê ti ala.
[Foto na lembeti 26]
Disciple Philippe afa lani nda ti mbeni tënë so a diko ni na yâ “Septante”
[Afoto na lembeti 29]
Fani mingi, bazengele Paul adiko lani peko ti tënë na yâ “Septante”