Gloire ti Jéhovah asu na ndo azo ti lo
“Fade L’Eternel aga lumière ti mo teti lakue lakue.”—ESAÏE 60:20.
MBENI wasungo psaume atene giriri: “L’Eternel awara ngia na lege ti azo ti Lo; fade Lo mû gloire ti salut na ala so ayeke na tâ be-ti-molenge.” (Psaume 149:4). Mbaï ti azo ayeda so atënë so ayeke tâ tënë biani. Tongana azo ti Jéhovah aduti be-ta-zo, lo yeke bâ ndo na ndo ala, lo yeke sala si ala maï, na lo yeke bata ala. Giriri, lo mû lege na ala ti hon awato ti ala na ngangu. Laso, lo mû lege na ala ti ngbâ na ngangu na lege ti yingo, na lo dë bê ti ala so fade ala yeke wara salut na lege ti sandaga ti Jésus (aRomain 5:9). Lo sala tongaso ngbanga ti so ala yeke ye ti gloire wala ti pendere na lê ti lo.
2 Biani, na yâ mbeni sese so alï kue na yâ bingo, awato ayeke gi ande ti kanga lege na ala so “[a]tambela na lege ti batango tënë ti Nzapa”. (2 Timothée 3:12). Ye oko, Jéhovah abâ awato so, na lo mû gbotongo mê so na ala: “Fade a futi amara na aroyaume so ake ti sala kusala na mo; fade a futi amara so biani.” (Esaïe 60:12). Laso, azo ayeke sala kusala na alege mingi ti kanga lege na awakua ti Nzapa. Na yâ ambeni kodoro, awato ayeke tara ti zia katikati, wala ti sigigi na ndia ti ke na vorongo so aChrétien ayeke mû na Jéhovah na bê kue. Na yâ ambeni kodoro nde, azo so apensé so lege ti vorongo ti ala ahon atanga ni kue ayeke sala ngangu na ndo awavorongo Jéhovah, na ala yeke zö aye ti ala. Ye oko, dabe mo so Jéhovah afa lani awe ye so ayeke si ande na kangango lege kue so a leke ti tene ye so bê ti lo aye aga tâ tënë pëpe. Fade awato ni ayeke hon na ngangu pëpe. Ala so atiri na Sion, so amolenge ti lo aduti fä ti lo na sese, alingbi pëpe ti hon na ngangu. Ye so ayeke biani tënë ti dengo bê so alondo na kota Nzapa ti e, Jéhovah. A yeke tongaso pëpe?
Ala wara deba nzoni ahon ti so ala ku
3 Tâ tënë ni ayeke so, na ngoi ti lâ ti nda ni ti sese so, Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo azo ti lo ahon ti so ala ku. A bâ mbilimbili so yeke yeke lo mû gloire na ndo ti vorongo ti lo, nga na ala so ayeke na yâ ni na so ayô iri ti lo. Na lege ti prophétie ti Esaïe, lo tënë na Sion: “Fade gloire ti Liban aga na mo, keke ti cyprès, keke ti orme, na keke ti buis, fade keke so aga ti sala si Ndo ti Nzoni-kue ti Mbi aga pendere; na fade Mbi yä iri ti ndo ti gere ti Mbi.” (Esaïe 60:13). A yeke ye ti pendere mingi ti bâ li ti ahoto so agbako ayeke maï dä nzoni. Apendere keke so ayeke biani fä ti pendere nga na ti lengo ti awavorongo Jéhovah.—Esaïe 41:19; 55:13.
4 “Ndo ti Nzoni-kue” nga na “ndo ti gere” ti Jéhovah so a sala tënë ni na Esaïe 60:13 ayeke nyen? Atënë so andu asedu ti kota temple ti Jéhovah na lege ti yingo. Temple so ayeke fä ti aye kue so a leke ni ti ga ndulu na Lo na yâ vorongo na lege ti Jésus Christ (aHébreu 8:1-5; 9:2-10, 23). Jéhovah afa so ye so lo leke ti sala ayeke ti mû gloire na temple ti yingo so, na mungo azo na popo ti amara ti ga na ala ti voro lo dä (Aggée 2:7). Esaïe lo mveni abâ kozoni awe azo mingi mingi ti amara kue so ayeke sua na mbage ti hoto so ayeke na nduzu mingi, so ayeke voro Jéhovah dä (Esaïe 2:1-4). Siècle mingi na pekoni, bazengele Jean abâ na suma “azo mingi so asi singo, so zo oko alingbi diko ala pëpe, ala yeke ti amara kue, ti akete mara kue, ti azo nde nde kue, na ti yanga nde nde kue”. Ala luti “na gbele trône ti Nzapa, na ala sala na Lo na yâ temple ti Lo lâ na bi”. (Apocalypse 7:9, 15). Teti so aprophétie so aga tâ tënë na ngoi ti e, e yeke bâ na lê ti e mveni tongana nyen a yeke mû gloire na da ti Jéhovah.
5 Ye so kue ayeke mbeni kota gbiango ye teti nzoni ti Sion! Jéhovah atene: “Kamême a zia mo giriri, na a ke mo, si zo oko ahon na yâ mo pëpe, fade Mbi sala si mo wara gloire ti lakue, na fade mo mû ngia na awagame mingi.” (Esaïe 60:15). Ti si na hunzingo ti kozo bira so amû sese kue, “Israël ti Nzapa” awara biani mbeni ngoi so lo duti yangbato (aGalate 6:16). Lo bâ so ‘a zia lo’, teti so amolenge ti lo na sese agbu nda ti aye so Nzapa aku na mbage ti ala mbilimbili lani pëpe. Na pekoni, na ngu 1919, Jéhovah akiri amû fini na awakua ti lo so a sa yingo na ndo ti ala, na ti londo na ngoi ni so, lo hiri deba nzoni na ndo ala, na mungo lege na ala ti maï mingi na lege ti yingo. Nga, zendo so a mû na yâ ti versê so amû tâ ngia na mo pëpe? Fade Jéhovah ayeke bâ ande si Sion awara “gloire ti lakue”. Biani, amolenge ti Sion, nga na Jéhovah mveni, ayeke pika kate na ndo Sion tongana ye ti gloire. Fade Sion aduti ‘ye ti mungo ngia’; lo yeke sala si ngia ni aga gbâ ni. Na a yeke duti pëpe gi teti kete ngoi senge. Nzoni duti ti Sion, so amolenge ti lo na sese aduti fä ni, ayeke ngbâ ande teti “awagame mingi.” Fade a yeke hunzi lâ oko pëpe.
6 Fadeso, mä mbeni zendo nde so Nzapa amû. Na salango tënë na Sion, Jéhovah atene: “Fade mo nyon dulait ti amara, na mo nyon me ti agbia, na fade mo hinga Mbi, L’Eternel, Mbi yeke Sauveur ti mo, na Mbi yeke Zo Ti Ton mo, Lo Ti Ngangu ti Jacob.” (Esaïe 60:16). Na lege wa Sion “[a]nyon dulait ti amara” na lo “nyon me ti agbia”? Lo sala ni na lege so aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala nga na afon ala “ambeni ngasangbaga” ayeke sala kusala na amosoro ti ngele ngangu so amara amû ni, ti maï na tâ vorongo (Jean 10:16). Anginza so amû na bê kue ayeke mû maboko ti sala si kusala ti fango tënë na ti fango ye na ndo sese kue amaï na aga kota. Salango kusala na lege ti ndara na senda-kode ti laso amû lege ti sigigi na aBible nga na ambeti na ndo Bible na ayanga ti kodoro ngbangbo mingi. Laso, azo mingi ahon ti kozo alingbi ti hinga tâ tënë ti Bible. Azo na yâ amara mingi mingi ayeke bâ so Jéhovah, so asala si awakua ti lo so a sa yingo na ndo ti ala asigigi na gbe ti ngbâa na lege ti yingo, ayeke biani Sauveur ti ala.
Guengo na li ni ti lekengo ye na yâ bungbi
7 Jéhovah amû nga gloire na azo ti lo na mbeni lege nde. Lo hiri deba nzoni na ndo ala na salango si ala leke ye nzoni ahon na yâ bungbi. E diko na Esaïe 60:17: “Fade Mbi ga na lor na place ti gengere, na Mbi ga na argent na place ti wen, gengere na place ti keke, na wen na place ti tênë. Fade Mbi sala si siriri aga azo ti bata mo, na mbilimbili aga azo ti komande mo.” Ti lungula gengere na ti zia lor na place ni ayeke fä ti guengo na li ni si aye aga nzoni ahon, na a yeke ye so abâ nga na ndo tanga ti aye ti kusala so versê ni afa. Ti sala ye alingbi na tënë so, na ngoi ti lâ ti nda ni so, Israël ti Nzapa aleke lakue aye ti ga nzoni ahon na yâ bungbi. Bâ gi atapande so.
8 Kozoni na ngu 1919, a yeke a-ancien na adiacre si ayeke fa lege na akongregation ti azo ti Nzapa, na a yeke amembre ti kongregation si ayeke sala vote ti soro ala. Ti londo na ngu ni so, “ngbâa be-ta-zo na ti ndara” asoro mbeni wayinda ti kusala na yâ kongregation oko oko ti bâ lege ti akusala so andu fango tënë (Matthieu 24:45-47). Ye oko, na yâ akongregation mingi lekengo ye so atambela nzoni kue pëpe ngbanga ti so ambeni ancien so a soro ala na lege ti vote abi tele ti ala kue pëpe na yâ kusala ti fango tënë. Ni la, na ngu 1932, a hunda na akongregation ti zia lege ti sorongo a-ancien na adiacre na lege ti vote. Nde na so, a lingbi ala sala vote gi ti soro azo so ayeke sala kusala na yâ mbeni komite ti kusala so ayeke duti na tele ti wayinda ni. A yeke tongana ti so a lungula “keke” na a zia “gengere” na place ni: aye aga nzoni mingi ahon biani!
9 Na ngu 1938, akongregation na ndo sese kue amû yanga ti yeda na mbeni ye so a leke ni ti tene a ga nzoni ahon; ye so ague legeoko mingi ahon na Mbeti ti Nzapa. A mû kungba ti fango lege na kongregation na mbeni serviteur ti groupe nga na ambeni serviteur nde; na fadeso a yeke duti ngbâa be-ta-zo na ti ndara si ayeke soro ala kue. Tënë ti salango vote ahunzi awe! Na lege so, sorongo azo na yâ kongregation atambela tongana ti so Nzapa afa. A yeke mo bâ mo tene a lungula “tênë” na “gengere”, na a zia na place ti ala “wen” na “lor”.
10 Ngbele ye na ngoi ni so, aye angbâ lakue ti gue na li ni. Na tapande, giriri na yâ akongregation, ancien oko akomande na ndo amba ti lo. Me na ngu 1972, ti tene aye ague oko na tambelango ti aye na yâ akongregation ti aChrétien ti kozo siècle, a leke ti tene mbeni bungbi ti a-ancien, so a hiri ala na kusala alingbi na ti so Nzapa ahunda, ayeke mû li ni na yâ kongregation oko oko. Na ndo ni, a sala fadeso angu use tongaso awe, mbeni gbiango ye nde asi. A gbian ye na yâ kungba ti awayinda ti ambeni bungbi so ndia ayeda na ni, ti mû lege na Wabatango Bungbi ti zia lê mingi ahon na ndo aye ti yingo so andu azo ti Nzapa, ahon ti zia si akusala ti lâ oko oko so ndia ahunda amû ngoi ti ala.
11 Zo wa ayeke na gunda ti agbiango ye so? A yeke mbeni zo nde pëpe, gi Jéhovah Nzapa. A yeke lo si atene: “Mbi ga na lor”. Na nga, a yeke lo si atene na pekoni: “Mbi sala si siriri aga azo ti bata mo, na mbilimbili aga azo ti komande mo.” Biani, a yeke Jéhovah si ayeke na kungba ti bâ ndo na ndo azo ti lo. Guengo na li ni na yâ aye so a leke na yâ bungbi, na so a fa tënë ni kozoni awe, ayeke mbeni lege nde so Jéhovah ayeke mû gloire na azo ti lo. Nga ye ti pekoni ayeke so a hiri deba nzoni na ndo aTémoin ti Jéhovah na yâ alege mingi. Na Esaïe 60:18, e diko: “Fade azo amä tënë ti sioye ti ngangu na sese ti mo mbeni pëpe, na ala mä tënë ti yangbato wala ye so afuti ye na yâ sese ti mo mbeni pëpe; me fade mo di iri ti gbagba ti bira ti mo Salut, na mo di iri ti yanga ti kodoro ti mo Sepela.” So tâ pendere tënë! Me tongana nyen si a ga tâ tënë?
12 Atâ Chrétien ayeke yä lê ti ala na mbage ti Jéhovah ti wara fango ye na fango lege, na Esaïe afa ye ti pekoni: “Fade L’Eternel afa nda ti tënë na amolenge ti mo; na fade amolenge ti mo aduti na siriri mingi.” (Esaïe 54:13). Na ndo ni, yingo ti Jéhovah ayeke sala kusala na ndo azo ti lo, na mbeni oko lengo ti yingo so ayeke siriri (aGalate 5:22, 23). Ye ti pekoni ayeke dutingo ti azo ti Jéhovah na yâ siriri, na ye so asala si ala ga pendere ndo ti bata tele na yâ mbeni sese ti sioye mingi. Dutingo ti ala ti siriri, so aluti na ndo ndoye so atâ Chrétien ayeke na ni na popo ti ala, ayeke mbeni kete tapande ti ye so ala yeke hinga ande na yâ fini sese (Jean 15:17; aColossien 3:14). Kite ayeke pëpe so bê ti e kue apika ti hinga na ti mû mbage na siriri so ayeke ga na sepela nga na gonda na Nzapa ti e, na so ayeke mbeni kpengba mbage ti paradis ti e ti yingo!—Esaïe 11:9.
Lumière ti Jéhovah ayeke ngbâ lakue ti su
13 Fade lumière ti Jéhovah ayeke ngbâ lakue ti su na ndo azo ti lo? Biani, a yeke ngbâ lakue ti su! Na Esaïe 60:19, 20, e diko: “Na lâ, fade lâ ayeke lumière ti mo mbeni pëpe; na fade nze asu na ndo mo mbeni pëpe ti mû lumière na mo; me fade L’Eternel aga lumière ti mo teti lakue lakue, na Nzapa ti mo aga gloire ti mo. Fade lâ ti mo akui mbeni pëpe, na nze ti mo alï mbeni pëpe, teti fade L’Eternel aga lumière ti mo teti lakue lakue, na fade lâ ti mo ti toto na vundu awe.” Tongana “vundu” ti ala so ague na ngbâa na lege ti yingo ahunzi na ngu 1919, lumière ti Jéhovah ato nda ti su na ndo ala. Angu 80 na ndo ni na pekoni, tongana lumière ti lo angbâ lakue ti su, ala ngbâ lakue ti wara ngia teti so Jéhovah ayeda na ala. Na a yeke duti tongaso teti lakue lakue. Teti ala so avoro lo, fade Nzapa ti e ayeke ‘kui’ pëpe tongana lâ, wala lo yeke ‘lï’ pëpe, tongana nze. Nde na so, fade lo yeke tokua lumière na ndo ala teti lakue lakue. A yeke tâ pendere ye ti dengo bê teti e so e yeke na lâ ti nda ni ti sese ti bingo so!
14 Fadeso, mä mbeni zendo nde so Jéhovah amû na ndo Israël ti Nzapa, so aduti fä ti Sion na ndo sese. Esaïe 60:21 atene: “Fade azo ti mo kue ayeke mbilimbili; fade sese ni aga ye ti héritier ti ala teti lakue lakue, ala yeke kete keke so Mbi lu, ye so tïtî Mbi asala, si Mbi lingbi wara gloire na yâ ala.” Na ngu 1919, tongana a kiri na kusala aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, ala duti mbeni bungbi ti azo so ayeke nde mingi. Na yâ mbeni sese so alï kue na yâ ti siokpari, a diko ala “azo ti mbilimbili” na lege ti kpengba mabe so ala yeke na ni na yâ sandaga ti ngele ngangu ti Christ Jésus (aRomain 3:24; 5:1). Na pekoni, legeoko tongana azo ti Israël so a zi ala na ngbâa na Babylone, ala wara mbeni “sese”, mbeni sese na lege ti yingo, wala ndo ti sala kusala dä, so na yâ ni ala wara ngia na yâ mbeni paradis ti yingo (Esaïe 66:8). Paradis ti sese so ayeke ngbâ lakue ti bata pendere ti lo, teti nde na mara ti Israël giriri, mara ti Israël ti Nzapa ayeke ngbâ lakue be-ta-zo. Mabe ti ala, gbungo ngangu ti ala, nga na wâ ti ala ayeke ngbâ lakue ti sepela iri ti Nzapa.
15 Azo ti mara ti yingo so kue alï na yâ fini mbele ni. Ala kue ayeke na ndia ti Jéhovah so a sû na ndo bê ti ala, na Jéhovah apardone siokpari ti ala na lege ti sandaga ti kota ngele ti Jésus (Jérémie 31:31-34). Lo diko ala mbilimbili tongana “amolenge ti lo”, na lo sala ye na mbage ti ala tongana azo so ayeke mbilimbili-kue (aRomain 8:15, 16, 29, 30). Afon ala ambeni ngasangbaga awara nga pardon ti siokpari ti ala na lege ti sandaga ti Jésus, na legeoko na Abraham, a diko ala azo ti mbilimbili tongana andeko ti Nzapa na lege ti mabe. “Ala sukula bongo ti ala awe, na ala sala si bongo ti ala avulu na lege ti mênë ti Molenge Ti Ngasangbaga.” Nga, amba ti ala, ambeni ngasangbaga, ayeke ku na wâ ti wara mbeni kota deba nzoni nde. Tongana ala sö kuâ na yâ “kota ye ti vundu” wala tongana ala londo na popo ti awakinda awe, ala yeke bâ ande gango tâ tënë, na lege ti mitele, ti Esaïe 60:21 tongana sese kue aga paradis (Apocalypse 7:14; aRomain 4:1-3). Na ngoi ni so, “azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, fade sese ni aga ye ti héritier ti ala, fade ala wara ngia na yâ siriri so awu mingi.”—Psaume 37:11, 29.
Guengo na li ni angbâ lakue
16 Na yâ ndangba versê ti Esaïe chapitre 60, e diko ndangba zendo so Jéhovah amû na yâ chapitre so. Lo tene na Sion: “Fade lo so ayeke kete aga saki oko, na lo so ayeke kete mingi aga mara ti ngangu; Mbi, L’Eternel, fade Mbi sala si ye so aga fade fade tongana lâ ni alingbi.” (Esaïe 60:22). Na ngoi ti e, Jéhovah asala ye alingbi na tënë ti lo. Tongana a kiri na kusala aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala na ngu 1919, wungo ti ala ayeke gi kete, tâ “kete mingi” biani. Wungo ti ala ague na li ni na ngoi so a ga na ambeni zo ti Israël ti yingo na popo ti ala. Na pekoni, ambeni ngasangbaga ato nda ti ga mingi mingi na mbage ti ala. Dutingo ti azo ti Nzapa na yâ siriri, paradis ti yingo so ayeke na “sese” ti ala, agboto azo ti be-ti-mbilimbili mingi, a sala si “lo so ayeke kete” aga “mara ti ngangu” biani. Laso, a yeke wara na yâ ti “mara” so, Israël ti Nzapa nga na “awande” so amû tele ti ala na Nzapa, so wungo ti ala ahon kutu omene; na wungo ti azo ti “mara” so ahon wungo ti azo ti akodoro mingi ti sese (Esaïe 60:10). Azo kue ti “mara” so ayeke mû mbage na fango na gigi lumière ti Jéhovah, na ye so asala si ala kue aduti ye ti pendere na lê ti lo.
17 Biani, a yeke ye so amû ngangu na mabe ti zo ti bâ akpengba tënë ti Esaïe chapitre 60. A yeke tâ tënë ti dengo bê ti bâ so ngoi mingi kozoni, Jéhovah ahinga so fade azo ti lo ayeke gue na ngbâa na lege ti yingo, na ala yeke kiri na kusala na pekoni. Bê ti e adö ti bâ so ngoi mingi kozoni tongaso, Jéhovah abâ kota guengo na li ni na yâ wungo ti atâ wavorongo lo ti ngoi ti e. Na ndo ni, so tâ ye ti dengo bê ti dabe e so Jéhovah ayeke zia e ande lâ oko pëpe! So tâ ye ti dengo bê ti hinga so ayanga ti “kodoro” ni ayeke ngbâ lakue na zingo ni ti yamba na wâ “ala kue so Nzapa adiko ala ti wara fini ti lakue lakue”! (Kusala 13:48). Jéhovah ayeke ngbâ lakue ti su na ndo azo ti lo. Sion ayeke ngbâ lakue ti “wara gloire ti lakue” tongana amolenge ti lo ayeke zia lakue lumière ti ala ti za mingi ahon (Matthieu 5:16). Kite ayeke pëpe so e leke na bê ti e mingi ahon ti kozoni ti ngbâ ndulu na Israël ti Nzapa, na ti yekia matabisi ti e ti fa na gigi lumière ti Jéhovah!
Mo lingbi ti fa nda ni?
• Na ndo tënë ti kangango lege, beku wa e yeke na ni?
• Tongana nyen amolenge ti Sion ‘anyon dulait ti amara’?
• Na yâ alege wa Jéhovah ‘amû gengere na place ti keke’?
• Esaïe 60:17, 21 agboto lê na ndo alengo use wa?
• Na lege wa “lo so ayeke kete mingi” aga “mara ti ngangu”?
[Ahundango Tene ti Manda na Ye]
1. Tongana nyen Jéhovah ayeke hiri deba nzoni na ndo azo ti lo so ayeke be-ta-zo?
2. Atâa so ala yeke tingbi na kangango lege, beku wa azo ti Nzapa ayeke na ni?
3. A fa na gigi pendere nga na lengo ti awavorongo Jéhovah na lege ti tapande wa?
4. “Ndo ti Nzoni-kue” na “ndo ti gere” ti Jéhovah aduti fä ti nyen? Nga tongana nyen a mû gloire na ala?
5. Kota gbiango ye wa ti nzoni asi na amolenge ti Sion?
6. Tongana nyen atâ Chrétien ayeke sala kusala na amosoro ti amara?
7. Kpengba guengo na li ni wa asi na amolenge ti Sion?
8-10. Fa ambeni ye so a leke ni na yâ bungbi ti ga nzoni ahon ngbele ye ti londo na ngu 1919.
11. Zo wa ayeke na gunda ti agbiango ye so asi na yâ bungbi ti azo ti Jéhovah? Ye nyen aga na peko ti agbiango ye so?
12. Tongana nyen siriri ato nda ti maï ngangu na popo ti atâ Chrétien?
13. Ngbanga ti nyen e lingbi ti duti na beku so fade lumière ti Jéhovah ayeke zia ti su lâ oko pëpe na ndo azo ti lo?
14, 15. (a) Na lege wa azo ti Nzapa kue ayeke “mbilimbili”? (b) Ambeni ngasangbaga ayeke ku na wâ kota gango tâ tënë wa ti Esaïe 60:21?
16. Kpengba zendo wa Jéhovah amû giriri? Nga tongana nyen si a ga tâ tënë?
17. Lisoro so a sala na ndo Esaïe chapitre 60 andu bê ti mo tongana nyen?
[Encadré/Afoto na lembeti 18]
PROPHÉTIE TI ISAÏE, Lumière Teti Azo Kue
A fa atënë ti yâ ti a-article so na yâ mbeni diskur so a mû na Kota Bungbi ti District “Awafango Tënë ti Nzapa” so a sala na ngu 2001-2002. Na hunzingo ti diskur ni, na yâ ando mingi, wamungo diskur ni afa so mbeni fini buku asigigi, so li ti tënë ni ayeke Prophétie ti Isaïe: Lumière Teti Azo Kue, Mbage Use. Ngu oko kozoni, a fa sigingo ti Prophétie ti Isaïe: Lumière Teti Azo Kue, Mbage Oko. Sigingo ti fini buku so asala si fadeso a wara atënë ti lisoro so a kiri aleke pekoni, na so andu ndulu na aversê oko oko kue ti buku ti Esaïe. Abuku use so aduti tâ pendere ye ti mungo maboko mingi ti kono yâ ti gbungo nda ti ye ti e na yekiango ndo ti e teti buku ti prophétie ti Esaïe so akpengba mabe ti zo.
[Afoto na lembeti 15]
Na gbele kangango lege na ngangu, ‘Jéhovah amû gloire na azo ti lo na lege ti salut’
[Afoto na lembeti 16]
Azo ti Nzapa ayeke sala kusala na amosoro ti ngele ngangu ti amara ti maï vorongo ti nzoni-kue
[Foto na lembeti 17]
Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo azo ti lo na lege ti lekengo aye na yâ bungbi nga na siriri