Ke yingo ti mbeni sese so ayeke gbian lakue
“E wara yingo ti sese so pëpe, me e wara Yingo so alondo na Nzapa.”—1 ACORINTHIEN 2:12.
“NGBO ahanda mbi.” (Genèse 3:13). Na lege ti andulu tënë so, Eve, kozo wali, atara ti fa ngbanga ti nyen lo londo lani ti ke yanga ti Jéhovah Nzapa. Ye so lo tene ayeke lani tâ tënë, atâa so atënë ni azi pëpe na li ti lo ye ti sioni so lo sala. Bazengele Paul, so na pekoni awara yingo ti Nzapa, asû na mbeti: “[Eve] amä handa.” (1 Timothée 2:14). Lo tï na gbe ti handa na mango na bê so, tongana lo ke yanga (na tengo lê ti keke so a gbanzi na lo), lo yeke wara ye ti nzoni na gango tongana Nzapa. Lo hinga mbilimbili zo so ahanda lo pëpe, na lo hinga nga pëpe wala a yeke Satan Zabolo si ayeke sala tënë na lo na lege ti ngbo ni.—Genèse 3:1-6.
2 Ngbele ye na ngoi ti Adam na Eve, Satan angbâ ti handa azo. Biani, lo yeke “wahanda ti azo ti sese so kue”. (Apocalypse 12:9). Amayele ti lo agbian pëpe. Atâa so lo yeke sala kusala na tâ ngbo mbeni pëpe, lo ngbâ lakue ti honde tâ zo so lo yeke. Na lege ti ndokua ti lekengo aye ti ngia na asango nga na ambeni lege nde, Satan ayeke handa azo ti mä na bê so ala yeke pëpe na bezoin ti fango lege na ndoye ti Nzapa, na ala yeke wara nga ye ti nzoni dä pëpe. Kota dengo gaba ti Satan ti handa azo asala si, na ndo kue, azo ayeke na bibe ti kengo andia na akpengba-ndia ti Bible. Bible ahiri bibe so “yingo ti sese so”. (1 aCorinthien 2:12). Bibe so ayeke sala ngangu mingi na ndo atënë ti mabe, bango ndo nga na salango ye ti azo so ahinga Nzapa pëpe. Tongana nyen a yeke fa na gigi bibe so, na tongana nyen e lingbi ti ke ngangu ti lo so ayeke buba ye bubango? Zia e bâ ni.
Bubango ti anzoni salango ye
3 Laso, azo ayeke fa na gigi “yingo ti sese so” mingi ahon ti kozo (2 Timothée 3:1-5). Peut-être, mo yeke bâ so anzoni salango ye ayeke buba gi bubango. Mbeti ti Nzapa afa ngbanga ti nyen ye ni ayeke tongaso. Na peko ti so a leke lani gere ti Royaume ti Nzapa na ngu 1914, bira asungba na yayu. A hon lani Satan na ayingo sioni ti lo na ngangu na a bi ala ndulu na sese. Teti so lo yeke na kota ngonzo, Satan asala si dengo gaba ti lo ti handa sese kue akiri aga ngangu mingi (Apocalypse 12:1-9, 12, 17). Na alege kue, lo yeke sala ngangu si ‘tongana lege ayeke dä, lo handa azo so Nzapa asoro ala.’ (Matthieu 24:24, Fini Mbuki, 2001). Teti so e yeke azo ti Nzapa, e yeke akozo zo so lo ye ti handa ala. Lo yeke sala ngangu ti futi dutingo ti e na lege ti yingo, si e girisa yengo dä ti Jéhovah nga na beku ti e ti fini ti lakue lakue.
4 Satan ayeke tara ti buba iri ti Bible, buku ti ngele ngangu so ayeke fa na e ye na ndo Wasalango e so asi singo na ndoye. Awakua ti Jéhovah andoye Bible na ala bâ ni na nene ni mingi. E hinga so Bible ayeke Tënë ti Nzapa so a sû ni na gbe ti yingo ti lo, me pëpe tënë ti azo (1 aThessalonicien 2:13; 2 Timothée 3:16). Ye oko, sese ti Satan aye si e bâ ni na mbeni lege nde. Na tapande, akozo tënë ti mbeni buku so ayeke kasa Bible ngangu atene: “Mbeni ye oko ti ‘nzoni-kue’ ayeke pëpe na ndo ti Bible, na ayeke nga ‘tënë ti Nzapa’ pëpe. A yeke pëpe asaint si asû ni na gbe ti yingo ti Nzapa, me aprêtre so ayeke gi gloire ti ala mveni.” A yeke ngangu pëpe ti ga na ala so amä na bê na mara ti atënë so ti yeda nga na bibe ti handa so atene lege azi na ala ti voro Nzapa gi tongana ti so bê ti ala aye, wala ti voro lo oko pëpe.—aProverbe 14:12.
5 Kangango lege polele wala pëpe na Bible nga na ndendia ti azo so atene ala yeke mû pekoni amaï bibe ti ke teti alege ti vorongo, so na popo ni, a wara ala so atene ala yeke mû peko ti Bible. Na yâ ndokua ti asango nga na popo ti azo so a hinga ye mingi, lege ti vorongo ayeke na gbe ti kpale. Mbeni wasungo mbeti atene: “Bango ndo ti azo mingi na ndo lege ti vorongo ti aJuif nga na ti aChrétien ayeke nzoni pëpe. Ambeni zo ayeke bâ alege ti vorongo so tongana angbele ye so alingbi gi na ngoi ti giriri; ti ambeni, ala bâ ni tongana abibe ti ngoi so ahon aninga awe na so ayeke kanga lege na hingango ye ti zo ti maï nga na guengo na li ni ti senda-ye. Na yâ ti angu so ahon ade ti ninga pëpe, bango ye na nene ni oko pëpe amaï aga atënë ti ngonzo ti fa kengo ndo.” Kengo ndo so alondo na ala so abele so Nzapa ayeke dä na so “bibe ti ala aga senge senge”.—aRomain 1:20-22.
6 Tongaso, a yeke ye ti dongo bê pëpe so azo ayeke gue gi yongoro na akpengba-ndia ti Nzapa na ndo salango ye. Na tapande, Bible afa bungbingo koli na koli nga wali na wali tongana kota “ye ti kamene”. (aRomain 1:26, 27). Lo tene nga so azo ti pitan na azo so asala lango-sioni ayeke ga ande ahéritier ti Royaume ti Nzapa pëpe (1 aCorinthien 6:9). Ye oko, na yâ ti akodoro mingi, a yeke yeda gi pëpe na asalango ye ti pitan so, me a yeke fa ni na yâ ti abuku, ambeti-sango, abia, alimon nga na télévizion tongana mbeni ye so ayeke pendere mingi. A yeke bâ ala so asala tënë polele ti ke mara ti asalango ye so tongana azo so ayeke ke abibe kue so ayeke nde na ti ala, azo so aye ti fâ gi ngbanga na ndo ti aye nga azo so hingango ye ti ala angbâ na peko. Ahon ti bâ andia ti salango ye so Nzapa amû tongana fä ti bingo bê na ndoye, sese so ayeke bâ ni tongana aye so ayeke kanga lege na ye so zo aye ti sala.—aProverbe 17:15; Jude 4.
7 A yeke duti ye ti ndara teti e ti bâ ndo nzoni na ndo bibe ti e nga na asalango ye so ayeke kota na lê ti e na yâ sese so angbâ ti kpengba na yâ kengo Nzapa. Ngoi na ngoi, a lingbi e sambela na bê kue ti tara e mveni ti hinga biani so yeke yeke e yeke gue yongoro pëpe na bibe ti Jéhovah nga na asalango ye so lo hunda. Na tapande, e lingbi ti hunda tele ti e: ‘Mbi yeke wara ngia fadeso na yâ ti aye so lani mbi yeke kpe ni? Mbi to nda ti yeda yeke yeke na asalango ye so Nzapa ake? Mbi yeke na bibe ti kiri na nengo ti aye ti yingo na peko? Dutingo ti mbi afa so mbi zia aye ti Royaume na kozo ndo na yâ fini ti mbi?’ (Matthieu 6:33). Gbungo li tongaso ayeke mû ande maboko na e ti ke yingo ti sese so.
“Gue yongoro lâ oko pëpe”
8 Bazengele Paul asû atënë so na amba ti lo Chrétien: “A yeke nzoni teti e ti dengi mê mingi ahon ti so e yeke sala ka na aye so e mä, si e gue yongoro lâ oko pëpe.” (aHébreu 2:1, NW ). Mbeni mangboko so agirisa lege awe alingbi pëpe ti si na ndo so lo yeke gue dä. Tongana mbeni capitaine asala hange pëpe na pupu nga na suango ti ngu na ngangu, a yeke duti ngangu pëpe na mangboko ti lo ti gue yongoro na tâ ndo so lo lingbi fade ti luti dä na ti pika mbeni kota tênë so ayeke na yanga ti ngu ni. Legeoko nga, tongana e dengi mê pëpe na atâ tënë ti ngele ngangu so ayeke na yâ Tënë ti Nzapa, tongana mangboko so afuti na yâ ngu, e lingbi hio ti gue yongoro na Jéhovah na ti wara futingo na lege ti yingo. Ti wara mara ti futingo so, a hunda pëpe ti tene e ke tâ tënë biani. A yeke azo mingi pëpe si ayeke ke Jéhovah gi hio tongaso nga na bê ti ala mveni. Fani mingi, ala yeke to nda ni yeke yeke ti sala mbeni ye so agboto lê ti ala yongoro, na ala dengi mê pëpe na Tënë ti Nzapa. Na fade fade, ala tï na yâ siokpari sân ti tene ala hinga. Na tapande ti mbeni capitaine ti mangboko so alango, mara ti azo tongaso alingbi pëpe ti hinga kpale ni juska na ngoi so ye ni aga sioni.
9 Zia e bâ ye so asi na yâ fini ti Salomon. Jéhovah azia lo gbia na ndo Israël. Lo mû lege na lo ti sala temple na Lo fa lege na lo ti sû ambeni mbage ti Bible. Jéhovah asala tënë na lo fani use na Lo mû na lo mosoro, yango-iri na mbeni komandema ti siriri. Na ndo ni kue, Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo Salomon na mungo na lo kota ndara. Bible atene: “Nzapa amû na Salomon ndara na bê ti hinga ye mingi na mayele ti hinga ye mingi mingi tongana ambutu na tele ti kota ngu ti ingo. Na ndara ti Salomon ahon ndara ti amolenge ti est kue, na ahon ndara ti azo ti Egypte kue.” (1 aGbia 4:21, 29, 30; 11:9). Biani, zo alingbi ti tene na bê ti lo so, tongana mbeni zo alingbi lani ti duti be-ta-zo na Nzapa, a lingbi ti duti gi Salomon. Ye oko, lo gue yongoro na lo tï na yâ kengo tënë ti mabe. Tongana nyen?
10 Salomon ahinga na lo gbu nda ti Ndia ti Nzapa nzoni mingi. Kite ayeke pëpe so lo bi bê ti lo mingi na awango-tene so a mû teti ala so ayeke ga gbia na Israël. Na popo ti awango-tene so, mbeni ayeke lani dä so atene: “A lingbi gbia [ni] akamata awali mingi pëpe, wala fade bê ti lo azia lege ni.” (Deuteronome 17:14, 17). Atâa fango lege so ayeke polele, Salomon amû lani awali ngbangbo mbasambala na andeko ngbangbo ota. Mingi ti awali so avoro ambeni nzapa nde. E hinga pëpe ngbanga ti nyen Salomon amû awali gbâ ni tongaso, nga pëpe tongana nyen lo gi ti fa so a yeke sioni pëpe. Me e hinga so lo mä pëpe fango lege ti Nzapa so ayeke polele. Ye so asi na nda ni ayeke tâ mbilimbili ye so Jéhovah agboto lani mê na ndo ni. E diko: “Awali ti [Salomon] agbian bê ti lo . . . si lo gue na peko ti ambeni nzapa nde.” (1 aGbia 11:3, 4). Yeke yeke, me biani, lo girisa ndara so Nzapa amû na lo. Lo gue yongoro. Tongana ngoi ayeke hon, nzara ti lo ti nzere na awali ti lo so ayeke apaïen amû place ti nzara ti lo ti mä yanga ti Nzapa na ti nzere na Lo. So tâ ye ti vundu, teti Salomon ayeke zo so asû kozoni na mbeti atënë so: “Molenge ti mbi, mo duti na ndara na mo mû ngia na bê ti mbi, si mbi lingbi kiri tënë na zo so azonga mbi”!—aProverbe 27:11.
Yingo ti sese so ayeke na ngangu
11 Tapande ti Salomon afa na e so a yeke na lege ni pëpe ti tene na bê ti e so, teti so e hinga tâ tënë awe, sese so ayeke sala ande ngangu pëpe na ndo bibe ti e. Aye so e yeke yôro na yâ li ti e ayeke sala ngangu na ndo bibe ti e tongana ti so kobe ti mitele ayeke sala ngangu na ndo tele ti e. Ye so e yeke mû na bibe ti e ayeke sala ngangu na ndo bango ndo nga na bingo bê ti e. Teti so ala hinga ye so, andokua ti dengo buze ayeke mû anginza ngbundangbu mingi ngu oko oko ti sala sabango ti akungba ti ala. Ti sala si asabango ni alë lengo, a yeke leke atënë ti yâ ni na kode, nga a yeke zia afoto na tele ni ti zingo kota nzara ti wara kungba ni na bê ti wavongo ye ni. Azo ti salango asabango ahinga nga so tenengo ni gi fani oko wala use alingbi ande pëpe ti pusu azo ni hio ti vo akungba ni. Ye oko, tongana ngoi ayeke hon, bango ni fani mingi asala si awavongo ye akiri asala nzara ti kungba ni. Asabango so ayeke sala biani ngangu na ndo azo; tongaso pëpe, ka azo angbâ ti mû anginza ngbanga ni pëpe. A yeke sala ngangu na ndo bingo bê nga na bango ndo ti azo.
12 Na tapande ti mbeni wasalango sabango, Satan ayeke maï abibe ti lo na fango ala na mbeni lege so agboto lê, na hingango so, tongana ngoi ayeke hon, lo lingbi ti wara azo so ayeke yeda mbeni lâ na bibe ti lo. Na lege ti aye ti ngia nga na ambeni ye nde, Satan ayeke handa azo ti mä na bê so ye ti nzoni ayeke sioni na ye ti sioni ayeke nzoni (Esaïe 5:20). Même atâ Chrétien alingbi ti tï na yâ kota dengo gaba ti Satan ti kangbi asango ti wataka. Bible amû gbotongo mê so: “Yingo atene biani, na lâ ti nda ni fade ambeni zo azia mabe ni, ala mä ayingo ti handa, na tënë so ayingo sioni afa, na lege ti ndendia ti azo so asala mvene, ala so yingo-ti-hinga ti ala akpengba legeoko tongana ye so a zö na wen so amû wâ mingi.”—1 Timothée 4:1, 2; Jérémie 6:15.
13 Yingo ti sese so alingbi ti sala ngangu na ndo ti e kue. Bungbi ti aye ti Satan alingbi ti gue na e yongoro, tongana ti so pupu nga na suango ti ngu na ngangu ayeke sala na ndo amangboko. Na lege ti ndara, Bible awa e: “I handa tele ti i pëpe: Zo ti nzoni so atambela na azo ti sioni afuti lege ti lo.” (1 aCorinthien 15:33). Asioni kamarade alingbi ti ndu aye kue wala azo kue (même na yâ ti kongregation) so ayeke fa na gigi yingo ti sese so. Tongana e yeke tene na bê ti e so asioni kamarade alingbi pëpe ti sala sioni na e, na nda ni e yeke tene nga so anzoni kamarade alingbi pëpe ti mû maboko na e. Mara ti tënë tongaso ayeke na lege ni oko pëpe! Bible afa nda ti tënë ni polele tongana lo tene: “Zo so atambela na awandara, fade lo ga wandara, me zo so aga ndeko ti awabuba, fade lo wara vundu dä.”—aProverbe 13:20.
14 Ti ke yingo ti sese so, a lingbi e bungbi oko na azo ti ndara, ala so ayeke voro Jéhovah. A lingbi e sala si yâ ti li ti e asi na aye so ayeke kpengba mabe ti e. Bazengele Paul asû na mbeti: “Mbeni tënë ayeke, aita, ye so ayeke biani, ye so ayeke ye ti voro, ye so ayeke mbilimbili, ye so ayeke na sioni kete pëpe, ye so ayeke nzoni, tënë so ayeke tënë ti nzoni, tongana nzoye na tënë ti merci ayeke dä, i bi bê ti i na ye so.” (aPhilippien 4:8). Teti so e yeke azo so alingbi ti soro na popo ti ye ti nzoni na ye ti sioni, e lingbi ti soro aye so e yeke bi bê ti e dä. Zia e soro lakue ti bi bê na aye so alingbi ande ti sala si e ga ndulu mingi na Jéhovah.
Yingo ti Nzapa ayeke na ngangu mingi
15 Nde na azo so yingo ti sese so ayeke handa ala, yingo ti Nzapa ayeke fa lege na atâ Chrétien. A yeke tongana ti so Paul asû lani na mbeti na kongregation ti Corinthe: “E wara yingo ti sese so pëpe, me e wara Yingo so alondo na Nzapa, si e lingbi hinga ye so Nzapa amû na e senge senge.” (1 aCorinthien 2:12). Yingo ti sese so amû lani ndo kue na yâ ngbele gbata ti Corinthe. Tongaso, na yâ bibe ti mingi ti azo ti gbata ni, tënë “ti duti na fini na kode ti azo ti Corinthe” aye ti tene “ti sala aye ti sioni nde nde”. Satan asala si bibe ti azo ni aga ziba. Ye ti pekoni ayeke so ala gbu nda ti ye oko pëpe wala gi kete na ndo tâ Nzapa (2 aCorinthien 4:4). Ye oko, na lege ti yingo vulu ti lo, Jéhovah azi lê ti ambeni zo ti Corinthe na lo mû lege na ala ti wara hingango ye ti tâ tënë. Yingo ti lo apusu na afa lege na ala ti sala kota gbiango ye na yâ fini ti ala si ala lingbi ti wara yengo dä nga na deba nzoni ti lo (1 aCorinthien 6:9-11). Atâa so yingo ti sese so ayeke na ngangu, yingo ti Jéhovah ayeke na ngangu mingi ahon ni.
16 A yeke nga legeoko laso. Yingo vulu ti Jéhovah ayeke ngangu so ahon tanga ti angangu kue na yâ ndagigi, na lo yeke mû ni tongana ti so bê ti lo aye na ala kue so ahunda ni na mabe (Luc 11:13). Ye oko, ti wara yingo ti Nzapa, a lingbi e sala ye ahon gi ti ke yingo ti sese so. A lingbi nga e manda na e sala ye lakue alingbi na Tënë ti Nzapa na yâ fini ti e, si yingo ti e wala dutingo ti e na lege ti bibe ague oko na bibe ti lo. Tongana e sala ye so, Jéhovah ayeke mû ande ngangu na e ti luti na gbele akode nde nde kue so Satan alingbi ti sala na kusala ti buba dutingo ti e na lege ti yingo.
17 Atâa so aChrétien ayeke ti sese so pëpe, ala yeke na yâ ni (Jean 17:11, 16). Zo oko pëpe na popo ti e alingbi ti kpe biani biani yingo ti sese so, teti so e lingbi ti sala kusala wala même ti lango ndo oko na ala so ayeke na ndoye pëpe teti Nzapa na alege ti lo. E yeke bâ aye ni tongana ti so Lot abâ ni ândö? “Bê ti lo aso [lani] mingi”, na asalango ye ti azo ti Sodome so ake ndia na so lo duti na popo ti ala azia vundu mingi na bê ti lo (2 Pierre 2:7, 8). Tongana a yeke tongaso, e lingbi ti wara dengo bê. Jéhovah abata lani Lot na Lo zi lo. Nzapa alingbi nga ti sala tongaso teti e. Babâ ti e ti ndoye abâ dutingo ti e na lo hinga ni, lo lingbi ti mû na e maboko nga na ngangu so e yeke na bezoin ni si e bata dutingo ti e na lege ti yingo (Psaume 33:18, 19). Tongana e zia bê ti e na lo na e toto na lo, lo yeke mû ande maboko na e ti ke yingo ti sese so, atâa dutingo ti e ayeke ngangu tongana nyen.—Esaïe 41:10.
18 Na yâ ti mbeni sese so ague yongoro na Nzapa na so Satan ayeke handa ni, Jéhovah adeba azo ti lo nzoni na mungo na e hingango ye ti tâ tënë. Ni la, e wara ngia na siriri so sese so ayeke na ni pëpe (Esaïe 57:20, 21; aGalate 5:22). E yekia mingi pendere beku ti fini ti lakue lakue na yâ Paradis, ndo so yingo ti sese so ayeke gue na futingo ayeke duti ande dä mbeni pëpe. Tongaso, zia e bâ na nene ni songo ti ngele ngangu so e yeke na ni na Nzapa na e duti na donzi ti leke abibe kue so aye ti gue na e yongoro na lege ti yingo. Zia e ga lakue ndulu mingi na Jéhovah, na fade lo mû maboko na e ti ke yingo ti sese so.—Jacques 4:7, 8.
Mo lingbi ti fa nda ni?
• Na alege wa Satan ayeke handa azo?
• Tongana nyen e lingbi ti sala hange si e gue yongoro pëpe na Jéhovah?
• Ye wa afa so yingo ti sese so ayeke na ngangu?
• Tongana nyen e lingbi ti wara na ti bata yingo so alondo na Jéhovah?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1. Na alege wa Eve atï lani na gbe ti handa?
2. (a) Tongana nyen Satan ayeke handa azo laso? (b) “Yingo ti sese so” ayeke nyen? Na ahundango tënë wa e yeke bâ ni fadeso?
3. Laso, azo ayeke fa na gigi “yingo ti sese so” mingi ahon ti kozo ngbanga ti nyen?
4. Tongana nyen awakua ti Jéhovah ayeke bâ Bible? Na sese so ayeke bâ ni tongana nyen?
5. (a) Ye wa mbeni wasungo-mbeti atene na ndo alege ti vorongo so atene ala yeke mû peko ti Bible? (b) Kangbi wa ayeke na popo ti ambeni bibe so azo mingi ayeke na ni na ye so Bible atene? ( Yôro na yâ ni atënë ti encadré ti lembeti ti peko.)
6. Bango ndo ti sese so na ndo asalango ye ti pitan so Nzapa ake ayeke so wa?
7. Ahundango tënë wa a lingbi e hunda na tele ti e?
8. Tongana nyen mbeni zo alingbi ti gue yongoro na Jéhovah?
9. Na alege wa Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo Salomon?
10. Fango lege wa Salomon amä ni pëpe? Na ye wa asi na nda ni?
11. Tongana nyen aye so e yeke yôro na yâ li ti e ayeke sala ngangu na ndo bibe ti e?
12. (a) Tongana nyen Satan ayeke sala ngangu na ndo bibe ti azo? (b) Ye nyen afa so a lingbi ti sala ngangu na ndo aChrétien?
13. Asioni kamarade ayeke aye wa? Na tongana nyen akamarade ti e alingbi ti sala ngangu na ndo ti e?
14. Na yâ alege wa e lingbi ti ke yingo ti sese so?
15. Tongana nyen aChrétien ti ngbele Corinthe ayeke nde na tanga ti azo ti yâ ti gbata ni?
16. Tongana nyen e lingbi ti wara na ti bata yingo ti Nzapa?
17. Na alege wa ye so asi na Lot alingbi ti dë bê ti e?
18. Ngbanga ti nyen a lingbi e bâ songo ti e na Jéhovah na nene ni?
[Tënë na lembeti 11]
NDARA TI SESE SO, NDE NA NDARA TI NZAPA
Lege ti tâ tënë ayeke gi oko pëpe; azo ayeke na tâ tënë ti ala mveni.
“Tënë ti [Nzapa] ayeke tâ tënë.”—Jean 17:17, NW.
Ti hinga ye ti nzoni wala ye ti sioni, zia bê na abibe ti mo.
“Bê ti zo ayeke na handa ahon mbeni ye kue na ayeke sioni mingi.”—Jérémie 17:9.
Sala ye so mo ye ti sala.
“A yeke na bê ti zo so atambela ti fa lege na gere ti lo nga pëpe.”—Jérémie 10:23.
Mosoro ayeke lingu ti dutingo na tâ ngia.
“Gere ti sioye kue ayeke ti ndoye nginza.”—1 Timothée 6:10.
[Foto na lembeti 10]
Salomon ague yongoro na tâ vorongo na lo voro anzapa ti wataka
[Foto na lembeti 12]
Na tapande ti mbeni wasalango sabango, Satan ayeke maï yingo ti sese so. Mo yeke ke ni?