KUPU AKO 49
ʻE Tali ʻe Sihova ʻEku Ngaahi Lotú?
“Te mou ui kiate au mo mou omi ʻo lotu kiate au, pea te u fanongo kiate kimoutolu.”—SEL. 29:12.
HIVA 41 Kātaki Fanongo ki Heʻeku Lotú
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. Ko e hā nai te tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú?
“MAʻU ʻa e fiefia lahi ʻia Sihova, pea te ne ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi holi ʻo ho lotó.” (Saame 37:4) He talaʻofa fakaofo ē ko ia! Ka ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ʻe foaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau kolé ʻi he taimi pē ko iá? Ko e hā nai te tau ʻeke ai ʻa e fehuʻi ko iá? Fakakaukau angé ki he ngaahi tuʻunga ko ení. Ko ha tuofefine teʻeki mali ʻokú ne lotu fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ka ʻoku ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻu lahi mo e teʻeki pē ke fakaafeʻi ia. Ko ha tokoua kei siʻi ʻokú ne kole kia Sihova ke faitoʻo ʻa e mahaki fakatupu tāvaivaia naʻá ne tofanga aí kae lava ke ne ngāue kakato ange ʻi he fakatahaʻangá. Ka ʻoku ʻikai pē ke fakalakalaka ʻene tuʻunga moʻui leleí. ʻOku lotu ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nofo maʻu ʻenau kiʻi tamá ʻi he moʻoní. Ka ʻoku fili ʻenau kiʻi tamá ke taʻofi ʻene tauhi kia Sihová.
2 Mahalo ko koe foki kuó ke kole kia Sihova ki ha meʻa ka ʻoku teʻeki ai ke ke maʻu ia. Ko hono olá, te ke fakamulitukuʻaki nai ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻe niʻihi kae ʻikai ko haʻaú. Pe te ke fakaʻuhinga nai kuo pau pē naʻá ke fai ha fehālaaki. Ko ha tuofefine ko Janiceb naʻá ne ongoʻi pehē. Naʻá ne lotu mo hono husepānití fekauʻaki mo ʻena holi ke ngāue ʻi he Pētelí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku tuipau ʻe vave pē ʻema hū ki Pētelí.” Ka naʻe ʻosi atu ʻa e laui taʻu lahi, mo e teʻeki pē ke fakaafeʻi ʻa e ongo meʻá. ʻOku pehē ʻe Janice: “Naʻá ku ongoʻi loto-mamahi mo puputuʻu. Naʻá ku fifili pe ko e hā ʻa e meʻa naʻá ku fai ke fakalotomamahiʻi ai ʻa Sihova. Naʻá ku lotu fakahangatonu ki heʻene tatakí. Ko e hā naʻe ʻikai ke ne tali ai ʻeku lotú?”
3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fifili nai pe ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú. Naʻa mo e kau tangata faitōnunga ʻo e kuohilí naʻa nau maʻu ʻa e hohaʻa ko iá. (Siope 30:20; Saame 22:2; Hap. 1:2) Ko e hā ʻe lava ke ne fakatuipauʻi koe ʻe tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú? (Saame 65:2) Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, ʻe fiemaʻu ke tau ʻuluaki tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: (1) Ko e hā ʻe lava ke tau ʻamanekina meia Sihová? (2) Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova meiate kitautolú? (3) Ko e hā nai ʻe fiemaʻu ai ke liliu ʻa e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi kolé?
KO E HĀ ʻE LAVA KE TAU ʻAMANEKINA MEIA SIHOVÁ?
4. Fakatatau ki he Selemaia 29:12, ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe Sihova te ne faí?
4 ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. (Lau ʻa e Selemaia 29:12.) ʻOku ʻofa hotau ʻOtuá ʻi heʻene kau lotu faitōnungá, ko ia heʻikai ʻaupito te ne tukunoaʻi ʻenau ngaahi lotú. (Saame 10:17; 37:28) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení te ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau kolé. ʻE fiemaʻu nai ke tau tatali ke aʻu ki he māmani foʻoú ke toki maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku tau kolé.
5. Ko e hā ʻoku fakakaukau ki ai ʻa Sihova ʻi heʻene fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú? Fakamatalaʻi.
5 ʻOku fakakaukau ʻa Sihova ki he anga ʻo e felāveʻi ʻetau ngaahi kolé mo ʻene taumuʻá fakalūkufua. (ʻAi. 55:8, 9) Ko e konga ʻo e taumuʻa ko iá ʻoku kau ai hono fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻoku nau fāʻūtaha fiefia ʻi he malumalu hono tuʻunga-pulé. Ka ʻoku taukaveʻi ʻe Sētane ʻe lelei ange ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi heʻenau pule pē kiate kinautolú. (Sēn. 3:1-5) Ke fakamoʻoniʻi ʻoku loi ʻa e taukaveʻi ʻa e Tēvoló, kuo fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu. Neongo ia, ko e pule fakaetangatá kuó ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema lahi ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻahó ni. (Tml. 8:9) ʻOku tau mahinoʻi heʻikai ke toʻo atu ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo e ngaahi palopalema ko ení ʻi he taimí ni. Kapau naʻá ne fai pehē, ʻe fakamulituku ʻa e niʻihi ko e pule fakaetangatá ʻoku lavameʻa, ʻa ia ʻoku malava ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tuipau ʻe fai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku anga-ʻofa mo totonú?
6 ʻE kehekehe ʻa e ngaahi founga ʻoku tali nai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi kole meimei tatau. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe puke lahi ai ʻa Tuʻi Hesekaiá, naʻá ne kōlenga kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ne sai. ʻI he tali ki aí, naʻe fakamoʻui ia ʻe Sihova. (2 Tuʻi 20:1-6) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he taimi naʻe kōlenga ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Sihova ke ne toʻo atu ʻa e ‘tolounua ʻi hono kakanó,’ ngalingali ko ha puke fakaesino, naʻe ʻikai ke toʻo atu ʻe Sihova ʻa e palopalemá. (2 Kol. 12:7-9) Fakakaukau foki ki he ʻapositolo ko Sēmisí mo Pita. Naʻá na fakatou fehangahangai mo e maté ʻi he ʻaofinima ʻo Tuʻi Hēlotá. Naʻe lotu ʻa e fakatahaʻangá maʻa Pita pea ngalingali maʻa Sēmisi foki. Neongo ia, naʻe fakapoongi ʻa Sēmisi, lolotonga iá naʻe fakahaofi fakaemana ʻa Pita. (Ngā. 12:1-11) Te tau fifili nai ‘Ko e hā naʻe fakahaofi ai ʻe Sihova ʻa Pita kae ʻikai ko Sēmisí?’ ʻOku ʻikai tala mai ia ʻe he Tohi Tapú.c Ko e meʻa ʻoku lava ke tau fakapapauʻí ko e ngaahi founga ʻa Sihová ʻoku “ʻikai ʻaupito taʻefaitotonu.” (Teu. 32:4) Pea ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fakatou maʻu ʻe Pita mo Sēmisi ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Fkh. 21:14) ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fehangahangai nai mo ha ikuʻanga naʻe ʻikai ke tau ʻamanekina. Ka koeʻuhí ʻoku tau falala ko e tali ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú ʻe anga-ʻofa mo totonu maʻu pē, ʻoku ʻikai ke tau fehuʻia ʻa e founga ʻokú ne fili ke tali ai iá.—Siope 33:13.
7. Ko e hā ʻoku tau feinga ke fakaʻehiʻehi mei aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
7 ʻOku tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoa hotau tuʻungá ki he tuʻunga ʻo e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, te tau kole nai kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi ha founga pau, ka ʻoku ʻikai ke tali ʻetau kolé. Ki mui ai, ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fai ʻe ha tokotaha ʻe taha ha kole meimei tatau, pea ʻoku hā ngali naʻe tali ia ʻe Sihova. Naʻe hokosia ia ʻe ha tuofefine ko Anna. Naʻá ne lotu maʻa hono husepānití, ʻa Matthew, ke sai hono kanisaá. ʻI he taimi tatau, ko ha ongo tuofāfine taʻumotuʻa naʻá na fāinga foki mo e kanisaá. Naʻe lotu lahi ʻa Anna maʻa Matthew pea maʻá e ongo tuofāfiné. Naʻe sai ʻa e ongo tuofāfiné, ka naʻe mate ʻa Matthew. ʻI he kamatá, naʻe fifili ʻa Anna pe ko e sai ʻa e ongo tuofāfiné koeʻuhí naʻe kau mai ʻa Sihova. Pea kapau ko ia, ko e hā naʻe ʻikai ke ne tali ai ʻene lotu ke sai hono husepānití? Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe sai ai ʻa e ongo tuofāfiné. Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiloʻí ko Sihova ʻokú ne maʻu ʻa e fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he kotoa ʻo ʻetau faingataʻaʻiá, pea ʻokú ne holi ke fokotuʻu hake hono ngaahi kaumeʻa kuo nau maté.—Siope 14:15.
8. (a) Fakatatau ki he ʻAisea 43:2, ʻoku anga-fēfē hono poupouʻi kitautolu ʻe Sihová? (e) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá? (Sio ki he vitiō Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Lotú ke Kītaki.)
8 ʻE poupouʻi maʻu pē kitautolu ʻe Sihova. ʻI he tuʻunga ko ʻetau Tamai ʻofa, ko Sihova ʻoku ʻikai ke ne saiʻia ke sio ʻoku tau mamahi. (ʻAi. 63:9) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke ne taʻofi ʻa e kotoa hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻa ia ʻoku lava ke fakahoa ki he ngaahi vaitafé pe ko e ulo ʻo e afí. (Lau ʻa e ʻAisea 43:2.) Kae kehe, ʻokú ne talaʻofa ke tokoniʻi kitautolu ke “fou atu” ai. Pea heʻikai ke ne fakaʻatā hotau ngaahi ʻahiʻahí ke ne uesia tuʻuloa kitautolu. ʻOku ʻomai foki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. (Luke 11:13; Fil. 4:13) Ko hono olá, ʻe lava ke tau tuipau te tau maʻu maʻu pē ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú ke lava ai ʻo tau kātaki pea nofoʻaki faitōnunga kiate ia.d
KO E HĀ ʻOKU ʻAMANEKINA MAI ʻE SIHOVA MEIATE KITAUTOLÚ?
9. ʻI he fehoanaki mo e Sēmisi 1:6, 7, ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihová?
9 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau falala kiate ia. (Hep. 11:6) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻe hā ngali taʻealaikuʻi. ʻE kamata nai ke tau veiveiua pē ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke tau “kaka ʻi ha ʻā.” (Saame 18:29) Ko ia ʻi he ʻikai ke tau ʻulutukua ki heʻetau ngaahi veiveiuá, ʻoku totonu ke tau lotu ʻi he tui kakato, ʻo falala ʻe tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.—Lau ʻa e Sēmisi 1:6, 7.
10. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau ngāue ai ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú.
10 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú. Ko ha tokoua te ne kole nai kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ha taimi mālōlō mei heʻene ngāue paʻangá koeʻuhi ke ne lava ʻo maʻu ha fakataha-lahi fakavahe. ʻE anga-fēfē nai hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ko iá? Te ne ʻoange nai ki he tokouá ʻa e loto-toʻa ʻokú ne fiemaʻu ke fakaofiofi ai ki heʻene pule ngāué. Ka ko e tokouá ʻe kei fiemaʻu pē ke ne ʻalu ki he pule ngāué ʻo fai ʻa e kolé. ʻE fiemaʻu nai ke ne toutou fai pehē. ʻE aʻu nai ʻo ne kole ke fetongi ʻene taimi ngāué mo ha tokotaha ʻe taha. Pea te ne loto-lelei ke mālōlō taʻevahe, ʻo ka fiemaʻu.
11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu maʻu pē fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hohaʻá?
11 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau lotu maʻu pē fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hohaʻá. (1 Tes. 5:17) Naʻe fakahuʻunga ʻe Sīsū ko e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi kolé heʻikai ke tali ʻi he taimi pē ko iá. (Luke 11:9) Ko ia lotu tōtōivi maʻu pē, ʻo ʻoua ʻe fiu. (Luke 18:1-7) ʻI heʻetau hokohoko atu ke lotu fekauʻaki mo ha meʻa, ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ko ʻetau kolé ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku tau fakaʻamu ki ai. ʻOku tau toe fakahāhā ai ʻetau tui ki heʻene malava ke tokoniʻi kitautolú.
KO E HĀ NAI ʻE FIEMAʻU AI KE LILIU ʻA E NIʻIHI ʻO ʻETAU NGAAHI KOLÉ?
12. (a) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe taha ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi kolé, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku fakahāhā ai ʻa e fakaʻapaʻapa kia Sihova? (Sio ki he puha “ʻOku Fakahāhā ʻi Heʻeku Ngaahi Kolé ʻOku Ou Fakaʻapaʻapa kia Sihova?”)
12 Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e meʻa naʻa tau lotu ʻo kolé, te tau ʻeke hifo nai ʻa e fehuʻi ʻe tolu. Ko e ʻuluakí, ‘ʻOku ou lotu fekauʻaki mo e meʻa totonú?’ Ko e meʻa ʻoku faʻa hokó ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. Ka ko e ngaahi meʻa ʻoku tau kolé heʻikai nai ke ʻaonga kiate kitautolu ʻi he lele lōloá. Kapau ʻoku tau lotu fekauʻaki mo ha palopalema, ʻoku ʻi ai nai ha fakaleleiʻanga lelei ange ia ki he palopalemá ʻi he meʻa ʻoku tau kole ki aí. Pea ko e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku tau kole ʻoku ʻikai nai ke fehoanaki ia mo e finangalo ʻo Sihová. (1 Sio. 5:14) Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he ngaahi mātuʻa naʻe lave ki ai ki muʻá. Naʻa nau kole kia Sihova ke nofo maʻu ʻenau kiʻi tamá ʻi he moʻoní. ʻOku hā ngali ko ha kole feʻungamālie ia. Neongo ia, heʻikai fakamālohiʻi ʻe Sihova ha taha ʻo kitautolu ke tauhi kiate ia. Ko hono finangaló kiate kitautolu kotoa, kau ai ʻetau fānaú, ke tau fili ke lotu kiate ia. (Teu. 10:12, 13; 30:19, 20) Ko ia ʻe lava ke kole ʻe he ngaahi mātuʻá kia Sihova ke tokoniʻi kinautolu ke aʻu ki he loto ʻo ʻenau kiʻi tamá koeʻuhi ke ueʻi ia ke ne ʻofa kia Sihova pea hoko ko Hono kaumeʻa.—Pal. 22:6; ʻEf. 6:4.
13. Fakatatau ki he Hepelū 4:16, ko fē taimi ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihová? Fakamatalaʻi.
13 Ko e fehuʻi hono uá, ‘Ko e taimi totonu eni kia Sihova ke tali ai ʻeku kolé?’ Te tau ongoʻi nai ʻoku tau fiemaʻu ke tali vave ʻetau ngaahi lotú. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi lelei taha ke tokoni aí. (Lau ʻa e Hepelū 4:16.) ʻI he ʻikai ke tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau kolé ʻi he taimi pē ko iá, te tau fakakaukau nai ko e tali ʻa Sihová ko e ‘ʻIkai.’ Ka ko hono moʻoní, ko ʻene talí ko e ‘Teʻeki ai.’ Ko e fakatātaá, toe fakakaukau angé ki he tokoua kei siʻi naʻá ne lotu ke faitoʻo hono alangamahakí. Kapau naʻe faitoʻo fakaemana ia ʻe Sihova, naʻe mei taukaveʻi ʻe Sētane ko e kei tauhi pē ʻa e tokouá kia Sihová koeʻuhí pē ko hono fakamoʻui iá. (Siope 1:9-11; 2:4) ʻIkai ngata aí, kuo ʻosi fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e taimi ke faitoʻo ai ʻa e ngaahi alangamahaki kotoa pē. (ʻAi. 33:24; Fkh. 21:3, 4) Pea ʻi he teʻeki ke aʻu ki aí, heʻikai lava ke tau ʻamanekina ha fakamoʻui fakaemana. Ko ia ʻe lava ke kole ʻe he tokouá kia Sihova ke ʻoange kiate ia ʻa e mālohi mo e nonga ʻo e ʻatamaí ke kātekina hono alangamahakí pea ke hokohoko atu ʻene tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá.—Saame 29:11.
14. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Janice?
14 Fakakaukau ki he hokosia ʻa Janice, naʻá ne lotu fekauʻaki mo e ngāue ʻi Pētelí. Naʻe ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe nima ki muʻa ke ne mahinoʻi ʻa e founga naʻe tali ai ʻe Sihova ʻene lotú. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e taimi ko iá ke ne akoʻi mo siviʻi au. Naʻe fiemaʻu ke fakatupulekina ʻeku falala kiate iá. Ko ʻeku tōʻonga ako fakafoʻituituí naʻe fiemaʻu ke fakaleleiʻi. Pea naʻe fiemaʻu ke u maʻu ʻa e fiefia ʻi lotó, ʻa ia ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi hoku tuʻungá. Ki mui ai, naʻe fakaafeʻi ʻa Janice mo hono husepānití ke na ngāue fakasēketi. ʻI he fakakaukau atu ki aí, ʻoku pehē ʻe Janice: “Naʻe tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotú, neongo naʻe ʻikai ko e founga ia naʻá ku ʻamanekiná. Naʻe fiemaʻu kiate au ha vahaʻa taimi ke sio ai ki he fakaʻofoʻofa hono tali ʻe Sihova ʻeku lotú, ka ʻoku ou houngaʻia lahi ʻi hono hokosia ʻene ʻofá mo e anga-leleí.”
Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo ʻikai te ke maʻu ha tali meia Sihova, fakakaukau ke lotu ki ha ngaahi meʻa kehe (Sio ki he palakalafi 15)f
15. Ko e hā ʻe fiemaʻu nai ai ke ʻai ʻetau ngaahi kolé ke mata-lahi angé? (Sio foki ki he fakatātaá.)
15 Ko e fehuʻi hono tolú, ‘ʻOku totonu ke u lotu fekauʻaki mo ha meʻa kehe?’ Neongo ʻoku lelei ke tau lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa pau, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo Sihova kiate kitautolú ʻaki hono ʻai ʻetau kolé ke mata-lahi ange. Fakakaukau ki he tuofefine teʻeki mali naʻá ne lotu fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. ʻOkú ne loto ke maʻu ʻa e akó koeʻuhí ke lava ʻo ne ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Ko ia lolotonga ʻa e hokohoko atu ʻene lotu ke fakaafeʻi ia ki he akó, ʻe lava foki ke ne kole kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingamālie kehe ke fakalahi ai ʻene ngāue fakafaifekaú. (Ngā. 16:9, 10) Pea ʻe lava leva ke ne ngāue ʻo fehoanaki mo e lotu ko iá ʻaki ʻene ʻeke ki he ʻovasia sēketí pe ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga ofi mai ʻoku nau fiemaʻu ha kau tāimuʻa tokolahi ange. Pe ʻe lava ke ne tohi ki ha ʻōfisi vaʻa ʻo ʻeke fekauʻaki mo ha feituʻu ʻoku nau fiemaʻu ha kau malanga tokolahi ange ʻo e Puleʻangá.e
16. Ko e hā ʻoku lava ke tau tuipau fekauʻaki mo iá?
16 Hangē ko ia kuo tau akó, ʻe lava ke tau tuipau ʻe tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi ha founga anga-ʻofa mo totonu. (Saame 4:3; ʻAi. 30:18) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai nai ke tau maʻu ʻa e tali ʻoku tau ʻamanekiná. Ka ʻe ʻikai ʻaupito ke tukunoaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú. ʻOkú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu. Pea ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki kitautolu. (Saame 9:10) Ko ia hokohoko atu ke “falala kiate ia ʻi he taimi kotoa pē,” ʻo huaʻi atu ho lotó kiate ia ʻi he lotu.—Saame 62:8.
HIVA 43 Ko ha Lotu Fakafetaʻi
a ʻI he kupu ko ení ʻe fakamatala ai ki he ʻuhinga ʻe lava ke tau falala pau ai ʻe tali maʻu pē ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi ha founga anga-ʻofa mo totonu.
b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
c Sio ki he kupu “ʻOkú Ke Falala ki he Founga Hono Fai ʻe Sihova ʻa e Ngaahi Meʻá?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Fepueli 2022, pal. 3-6.
d Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá, sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Lotú ke Kītaki.
e Ki ha fakahinohino fekauʻaki mo hono fakafaingamālieʻi koe ke ngāue ʻi ha feituʻu ngāue ʻe taha ʻo e vaʻá, sio ki he Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová, vahe 10, pal. 6-9.
f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e ongo tuofāfine ʻokú na lotu ki muʻa ke tohi kole ki he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ki mui ai, ko e taha ʻo kinaua naʻe fakaafeʻi, kae ʻikai fakaafeʻi ʻa e taha. Ko e tuofefine naʻe ʻikai fakaafeʻí, ʻi he ʻikai ke loto-mamahi tōtuʻá, ʻokú ne lotu kia Sihova ke tokoniʻi ia ke kumi ki ha ngaahi faingamālie kehe ke fakalahi ai ʻene ngāue fakafaifekaú. Pea ʻokú ne tohi ki he ʻōfisi vaʻá, ʻo pole ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.