LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 3/1 p. 26-29
  • Kau Tangata “mo e Ngaahi Ongoʻi Hangē ko Kitautolú”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kau Tangata “mo e Ngaahi Ongoʻi Hangē ko Kitautolú”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe ʻAlu ʻa Mōsese mei he Falala Tōtuʻá ki he Anga-Vaivai
  • Naʻe ʻI Ai ʻa e Ngaahi Ongoʻi ʻa ʻIlaisiā ʻo Hangē ko Kitautolú ʻi ha Taimi ʻo e Akonakí
  • Naʻe Fakahāhā ʻe Selemaia ʻa e Loto-Toʻa Neongo ʻa e Fakalotosiʻí
  • Naʻe Maʻu ʻe Sīsū ʻa e Ngaahi Ongoʻi Hangē ko Kitautolú
  • Tuipau ʻa Sihova
  • Te Ke Anga-Tonu ʻo Hangē ko ʻIlaisiaá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Naʻá Ne Kātaki ʻo Aʻu ki he Ngataʻangá
    Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí
  • Falala kia Sihova ʻi he Fekuki mo e Loto-Mafasiá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 3/1 p. 26-29

Kau Tangata “mo e Ngaahi Ongoʻi Hangē ko Kitautolú”

KO HA tuʻi ia mo ha palōfita ka ko ha toe tamai ʻofa foki. Naʻe tupu hake ʻa e taha ʻo hono ngaahi fohá ʻo loto-mahikihiki mo loto-fieʻeiki. ʻI ha feinga ʻo fakapapauʻi ke ne faʻao ʻa e taloní, naʻe fakatupu ʻe he foha ko ʻení ha tau fakalotofonua, ko e fakahangahanga ke mate ai ʻa ʻene tamaí. Ka ʻi he tau naʻe hokó, ko e fohá ia naʻe tāmateʻí. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he tamaí ʻa e mate ʻa hono fohá, naʻá ne ʻalu tokotaha ki ha loki ʻi ʻolunga ʻo tangi ai: “ʻE hoku foha ko Apisalome, hoku foha, hoku foha ko Apisalome! taumaiā ne u mate au ko ho fetongi, ʻe Apisalome, hoku foha, hoku foha!” (2 Samiuela 18:33) Ko e tamaí ko Tuʻi Tēvita. Hangē ko e lau ʻa e kau palōfita kehe ʻa Sihová, ko iá “ko ha tangata mo e ngaahi ongoʻi hangē ko kitautolú.”​—Semisi 5:​17, NW.

ʻI he taimi ʻo e Tohitapú ko e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau lea maʻa Sihová naʻa nau mei he tafaʻaki kotoa ʻo e moʻuí pea naʻa nau ʻi he ngaahi tuʻunga anga-maheni. ʻI he hangē ko kitautolú, naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema pea naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he taʻehaohaoá. Ko hai ʻa e niʻihi ʻo e kau palōfita ko ʻení, pea naʻe anga-fēfē ʻa e hangē ʻenau ngaahi ongoʻí ko haʻatautolú?

Naʻe ʻAlu ʻa Mōsese mei he Falala Tōtuʻá ki he Anga-Vaivai

Ko ha palōfita ʻiloa ʻa Mōsese ʻi he kuonga ki muʻa ʻi he Kalisitiané. Kae kehe, naʻa mo ʻene ʻi hono taʻu 40, naʻe teʻeki ai ke ne taau ke ngāue ko ha tangata-lea ʻa Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Lolotonga ʻa e fakafeʻātungiaʻi ʻe Felo ʻo ʻIsipité ʻa hono fanga tokouá, naʻe ʻohake ʻa Mōsese ia ʻi he fale ʻo Feló pea naʻe “kaukaua ʻene ngaahi lea mo ʻene ngaahi ngaue.” ʻOku tala mai ʻe he lēkōtí kiate kitautolu: “Naʻa ne mahalo ʻe ʻilo leva ʻe hono kainga ʻoku nimaʻaki ia ʻe he ʻOtua ke ʻomi hanau fakamoʻui.” ʻI he falala tōtuʻá, naʻá ne fai fakaaoao ʻi hono maluʻi ʻo ha pōpula Hepelū, ʻo tāmateʻi ha tokotaha ʻIsipite.​—Ngāue 7:​22-25; Ekisoto 2:​11-14.

Naʻe fakamālohiʻi leva ʻi he taimi ko iá ke hola ʻa Mōsese, pea naʻá ne fakamoleki ʻa e hongofuluʻi taʻu ʻe fā hono hokó ʻi heʻene hoko ko ha tauhi-sipi ʻi Mitiani mamaʻo. (Ekisoto 2:15) ʻI he ngataʻanga ʻo e taimi ko iá, ko Mōsese, naʻe taʻu 80 ai, naʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ko ha palōfita. Ka naʻe ʻikai ke kei falala tōtuʻa ʻa Mōsese. Naʻá ne ongoʻi mātuʻaki taʻetaau he naʻá ne fehuʻia ʻa hono fokotuʻu ia ʻe Sihova ko ha palōfitá, ʻo ne ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea hangē ko e, “Ko hai au ke u ʻalu kia Felo?” mo e “Ko e ha ai haʻaku lea ʻe fai?” (Ekisoto 3:​11, 13) Naʻe ʻaluʻaki ʻe Mōsese ʻa e fakafiemālie mo e tokoni anga-ʻofa ʻa Sihová, ke fakahoko ʻaki ʻene ngāue kuo vaheʻí ʻo lavameʻa ʻaupito.

Kuó ke hangē ko Mōsesé, ʻo fakaʻatā ʻa e falala tōtuʻá ke ne tataki koe ke ke fai pe leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia kuo fakamoʻoniʻi ʻoku taʻefakapotopotó? Kapau ko ia, tali ha toe ako lahi ange ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo. Pe kuó ke ongoʻi taʻetaau ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia faka-Kalisitiane ʻe niʻihi? ʻI he ʻikai ke holomuí, tali ʻa e tokoni kuo ʻomai ʻe Sihova mo ʻene kautahá. Ko e Tokotaha ko ia naʻá ne tokoniʻi ʻa Mōsesé ʻoku lava ke ne toe tokoniʻi foki koe.

Naʻe ʻI Ai ʻa e Ngaahi Ongoʻi ʻa ʻIlaisiā ʻo Hangē ko Kitautolú ʻi ha Taimi ʻo e Akonakí

“Ko Ilaisia ko e tangata alāanga [“ngaahi ongoʻi hangē,” NW] mo kitautolu, pea ne matuʻaki lotu ke ʻoua naʻa ʻuha: pea naʻe ʻikai to ha ʻuha ki he fonua, ʻo ʻosi ha taʻu ʻe tolu mo e mahina ʻe ono.” (Semisi 5:17) Naʻe fehoanakimālie ʻa e lotu ʻa ʻIlaisiaá mo e finangalo ʻa Sihova, ke akonakiʻi ha puleʻanga ʻa ia kuo tafoki meiate Ia. Ka, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIlaisiā ko e laʻalaʻā naʻá ne lotu ʻo kolé te ne fakatupunga ʻa e faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ngoue lahi ʻa ʻIsileli; naʻe maʻumoʻui ʻa e kakaí ʻi he hahaú mo e ʻuhá. Ko e laʻalaʻā hokohokó te ne ʻomai ʻa e mamahi lahi. ʻE mae ʻa e ʻakaú; mate ʻa e ngoué. Ko e fanga monumanu lalata naʻe ngāueʻaki ki he ngāué mo e meʻakaí te nau mate, pea ʻe fakamanamanaʻaki ʻa e fiekaiá ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi. Ko hai ʻe faingataʻaʻia lahi tahá? Ko e kakai lāuvalé. Naʻe tala ki mui ʻe he uitoú kia ʻIlaisiā naʻe toe pē ʻene falukunga mahoaʻa mo ha kiʻi meʻi lolo. Naʻá ne mātuʻaki fakapapauʻi ko ia mo hono fohá ʻe vave pē ʻena fiekaia ʻo aʻu ki he maté. (1 Tuʻi 17:12) Kia ʻIlaisiā ke lotu ʻo hangē ko ia naʻá ne faí, naʻe pau ke ʻi ai ʻene tui mālohi ʻe tokanga mai ʻa Sihova ki Heʻene kau sevānití​—koloaʻia pe masiva—ʻa ia kuo ʻikai te nau liʻaki ʻa e lotu moʻoní. Hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he lēkōtí, naʻe ʻikai ke siva e ʻamanaki ʻa ʻIlaisiaá.​—1 Tuʻi 17:​13-16; 18:​3-5.

ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui mai, ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova te ne ʻomai leva e ʻuhá, ʻoku hā ʻa e holi fakamātoato ʻa ʻIlaisiā ke sio kuo ngata e laʻalaʻaá ʻi heʻene toutou lotu lahi, lolotonga ia naʻá ne “punou ʻo aʻu ki he kelekele, ʻo ne ʻai hono mata ki hono vahaʻa tui.” (1 Tuʻi 18:42) Naʻá ne toutou fakaʻaiʻai ʻa ʻene tokotaha tauhí: “ʻAlu hake muʻa, ʻo fakasio ki tahi” ki ha fakaʻilonga kuo fanongo mai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi lotú. (1 Tuʻi 18:43) He fiefia ē kuo pau naʻá ne ongoʻí ʻi he faifai atu pē, ʻi he tali ki heʻene ngaahi lotú, “naʻe tuku hifo ʻe he langi ha ʻuha, pea tupu mei he kelekele hono fua.”​—Semisi 5:18.

Kapau ko ha mātuʻa tauhi fānau koe pe ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, kuo pau nai ke ke fakakaukau lahi ʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi loloto ʻi he taimi ʻoku fai ai ha fakatonutonú. Kae kehe, ko e ngaahi ongo fakaetangata peheé ʻoku fiemaʻú ke tānaki atu ki ai ʻa e tuipau ʻoku fiemaʻu ʻa e akonakí ʻi ha ngaahi taimi, pea ʻi he taimi ʻoku faiʻaki ai ʻa e ʻofá, ʻoku “tupu ai . . . ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.” (Hepelu 12:11) Ko e ngaahi ola ʻo e talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová ʻoku fakamānako maʻu pē. Hangē ko ʻIlaisiaá, ʻoku tau lotu mei he lotó ke lava ʻo fakahoko kinautolu.

Naʻe Fakahāhā ʻe Selemaia ʻa e Loto-Toʻa Neongo ʻa e Fakalotosiʻí

ʻI he kau hiki Tohitapú kotoa, ko Selemaia nai ʻa e tokotaha naʻá ne tohi lahi taha ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongoʻi fakafoʻituituí. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne fakatoupīkoi ke tali ʻa e fekau kiate iá. (Selemaia 1:6) Ka neongo iá, naʻá ne hoko atu mo e loto-toʻa ʻaupito ke talaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo ne fepaki ai mo e fakafepaki anga-kakaha mei he kaungā-ʻIsilelí​—mei he tuʻí ʻo aʻu ki he lāuvalé. Ko e fakafepaki ko iá naʻá ne ʻai ia ke ʻita mo loʻimataʻia ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Selemaia 9:3; 18:​20-23; 20:​7-​18) ʻI he ngaahi taimi kehekehe naʻe ʻohofi tokolahiʻi ia, taaʻi, fakamaʻu ki ha papa tautea, tukupōpulaʻi, fakamanaʻiʻaki ʻa e maté, pea liʻaki ke ne mate ʻi he pelepelá, ʻi he takele ʻo ha lepa. ʻI ha ngaahi taimi, naʻa mo e pōpoaki ʻa Sihová naʻe fakamamahi, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi lea: “Hoku fatu! Hoku fatu! ʻA, ʻoku ou mamahi; hoku mafu ni ka foa!”​—Selemaia 4:19.

Ka neongo ia, naʻá ne ʻofa ki he folofola ʻa Sihová ʻi heʻene pehē: “Naʻe hoko hoʻo ngaahi lea ko hoku nekenekaʻanga, mo e fiefiaʻanga ʻo hoku loto.” (Selemaia 15:16) ʻI he taimi tatau, naʻe taki atu ia ʻi he siva ʻa e ʻamanakí ke ne tangi kia Sihova: “Te ke hoko moʻoni kiate au hange ko e meʻa fakaʻamanakinoa, ha vai ʻoku ʻikai ke tuʻumaʻu,” ʻo hange ko ia ko ha kiʻi vaitafe ʻoku mātuʻungofuá. (Selemaia 15:18) Ka neongo ia, naʻe mahino kia Sihova ʻa e fepakipaki ʻa ʻene ngaahi ongoʻí pea hokohoko atu ʻa hono poupouʻi ia koeʻuhi ke ne lava ʻo fakahoko ʻa e fekau naʻe tuku kiate iá.​—Selemaia 15:20; toe sio foki ki he 20:​7-9.

ʻOkú ke hangē ko ʻIlaisiaá, ʻo fehangahangai mo e siva e ʻamanakí pe fakafepaki ʻi hono fakahoko ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú? Hanga kia Sihova. Hokohoko atu ʻa e muimui ʻi heʻene tatakí, pea ʻe fakapaleʻi foki ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi feingá.

Naʻe Maʻu ʻe Sīsū ʻa e Ngaahi Ongoʻi Hangē ko Kitautolú

Ko e palōfita lahi taha ʻi he ngaahi kuongá kotoa ko e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi. Neongo ko ha tangata haohaoa ia, naʻe ʻikai te ne fakamoʻulaloa ki heʻene ngaahi ongó. ʻOku tau faʻa lau fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongoʻí, ʻa ia kuo pau pē naʻe hā mahino ia ʻi hono fofongá pea ʻi heʻene tōʻonga ki he niʻihi kehé. Ko Sīsū naʻe faʻa ‘langa ʻa hono fatú ʻi he ʻofa,’ pea naʻá ne ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea tatau ʻi he fakamatalaʻi ʻo e ngaahi anga ʻi heʻene ngaahi talanoa fakatātaá.​—Maake 1:41; 6:34; Luke 10:33.

Kuo pau pē naʻá ne hiki hake hono leʻó ʻi heʻene seʻe ʻa e kau faifakataú mo e fanga monumanú mei he temipalé ʻaki ʻa e ngaahi lea: “ʻAve ʻa e ngaahi meʻa na.” (Sione 2:​14-16) Ko e fokotuʻu atu ʻa Pita, “Fai ʻofa kiate koe, ʻEiki,” naʻá ne ʻomai ai ʻa e tali mālohi, “Tuʻu ki mui, Setane.”​—Mātiu 16:​22, 23.

Naʻe ʻi ai ʻa e ʻofa makehe ʻa Sīsū ki he faʻahinga ʻe niʻihi ʻa ē naʻe tautefito ʻenau ofi kiate iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ko e “ako naʻe ʻofa ai ʻa Sīsū.” (Sione 21:​7, 20) Pea ʻoku tau lau: “Pea ko eni naʻe ʻofa ʻa Sisū kia Maata, mo hono tokoua, pea mo Lasalosi.”​—Sione 11:5.

Naʻe lava foki ke mamahi ʻa Sīsū. ʻI hono ongoʻi ʻa e mamahi ʻi he mate ʻa Lāsalosí, “naʻe tutulu ʻa Sisu.” (Sione 11:​32-36) ʻI hono fakahaaʻi ʻa e mamahi ʻo hono lotó naʻe tupu mei hono lavakiʻi ia ʻe Siutasi ʻIsikalioté, naʻe lave ʻa Sīsū ki ha kupuʻi lea maongo mei he Sāmé: “Ha taha naʻe kai ʻa e ma aʻaku, kuo ne hiki hono muivaʻe kiate au.”​—Sione 13:18; Sāme 41:9.

Naʻa mo e lolotonga ʻa ʻene hokosia ʻa e mamahi langa fakaʻulia ʻi he ʻakaú, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e loloto ʻo ʻene ongoʻí. Naʻe tuku atu fakaalaala ʻene faʻeé ki he “tama ako naʻa ne ʻofa ai.” (Sione 19:​26, 27) ʻI heʻene sio ki he fakaʻilonga ʻo e fakatomala ʻi he tokotaha ʻo e ongo faikovi naʻe tautau ʻi hono tafaʻakí, naʻe lea manavaʻofa ai ʻa Sīsū: “Te ke ʻi Palataisi mo au.” (Luke 23:43) ʻOku lava ke tau ongoʻi ʻa e mālohi ʻo ʻene ongó ʻi heʻene kalanga: “ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, naʻa ke liʻaki au kae ha?” (Mātiu 27:46) Pea ko ʻene ngaahi lea ʻi he ofi ke ne pekiá naʻe hā mahino ai ʻa ʻene ʻofa loto-moʻoni mo e falala: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumalie ki ho nima.”​—Luke 23:46.

He fakafiemālie ē ʻoku ʻomai ʻe he meʻá ni kotoa kiate kitautolú! “He talaʻehai ʻoku tau maʻu ha taulaʻeiki-lahi ʻoku taʻemalavea ʻi hotau ngaahi vaivaiʻanga, kaekehe ʻoku tau maʻu ha toko taha kuo ʻosi ʻahiʻahi ʻi he meʻa kotoa pe, hange ko kitautolu, kae ʻikai haʻane angahala.”​—Hepelu 4:15.

Tuipau ʻa Sihova

Naʻe ʻikai ʻaupito fakaʻiseʻisa ʻa Sihova ʻi he kau tangata-lea kuó ne filí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa ʻenau mateaki kiate iá, pea ʻokú ne fakamolemoleʻi manavaʻofa ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau taʻehaohaoá. Ka naʻá ne ʻamanekina meiate kinautolu ke nau fakahoko honau lakangá. ʻI heʻene tokoní naʻa nau malava ke fai pehē.

Tau fakahaaʻi anga-kātaki ʻa e tuipau ki hotau fanga tokoua mo e tuofāfine mateakí. ʻOku nau taʻehaohaoa maʻu ai pē ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo hangē pē ko kitautolú. Neongo ia, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakamāuʻi hotau fanga tokouá kuo ʻikai te nau taau mo ʻetau ʻofá mo e tokangá. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko eni, ko kitaua ʻoku ta makalohi, ko hota fatongia ke fua ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke malohi, ʻo ʻoua ʻe fai ʻa ia pe ʻoku ʻao mo kitaua.”​—Loma 15:1; Kolose 3:​13, 14.

Kuo hokosia ʻe he kau palōfita ʻa Sihová ʻa e ngaahi ongo kotoa ʻoku tau hokosiá. Ka neongo ia, naʻa nau tuipau kia Sihova, pea naʻe poupouʻi kinautolu ʻe Sihova. ʻIkai ngata pē aí, naʻe ʻoange kiate kinautolu ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai​—ko ha konisēnisi lelei, ʻiloʻi ʻa ʻene hōifuá, ngaahi kaungāmeʻa mateaki ʻoku nau tokoniʻi kinautolu, pea mo ha fakapapauʻi ʻo ha kahaʻu fiefia. (Hepelu 12:​1-3) Tau piki foki kia Sihova mo e tuipau kakato ʻi heʻetau faʻifaʻitaki ki he tui ʻa e kau palōfita ʻi muʻá, ko e kau tangata “mo e ngaahi ongoʻi hangē ko kitautolú.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share