LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w06 10/1 p. 16-20
  • Loto-Toʻa Fakafou ʻi he Tui mo e Manavahē ʻOtua

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Loto-Toʻa Fakafou ʻi he Tui mo e Manavahē ʻOtua
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Kakai Taʻetui mo ʻIkai Loto-Toʻa
  • ʻOua ʻE “Holomui”
  • ʻOku ʻIkai Feʻunga ʻa e Tui Pē ʻOku ʻI Ai ʻa e ʻOtuá
  • Ko ha Tangata Naʻá Ne “Fakahōifua ʻa e ʻOtua”
  • ʻOku Tupu ʻa e Loto-Toʻá mei he Manavahē ʻOtuá
  • ʻAʻeva Loto-Toʻa ʻi he Ngaahi ʻAlunga ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • “Ke Ke Lototoʻa, mo Ke Tuʻu Kalikali ʻAupito”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Ke Ke Loto-Toʻa ʻOku ʻIate Koe ʻa Sihova!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Meʻa Naʻe Manatuʻi ʻe Siosiuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
w06 10/1 p. 16-20

Loto-Toʻa Fakafou ʻi he Tui mo e Manavahē ʻOtua

“Ke ke lototoʻa, mo tuʻu kalikali . . . ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe.”​—SIOSIUA 1:9.

1, 2. (a) Mei he vakai ʻa e tangatá, ʻe fēfē ʻa e ʻamanaki atu ki ha ikuna ʻe ʻIsileli ʻa e kau Kēnaní? (e) Ko e hā ʻa e fakapapau naʻe maʻu ʻe Siosiuá?

ʻI HE 1473 K.M., naʻe mateuteu ai ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa naʻe tuʻu mei muʻá, naʻe fakamanatu ai ʻe Mōsese ki he kakaí: “Ko hoʻo aʻa ʻi Sioatani he ʻaho ni, ke hu atu ʻo maʻu ha ngaahi puleʻanga ʻoku lahi mo kaukaua ʻiate koe, ha ngaahi kolo lalahi, pea tau hake honau ʻa ki langi, ha kakai lahi mo maʻolunga, ko e hakoʻi Anaki, ʻa ia ʻoku ke . . . fanongo ki hono lau, Ko hai ʻe ala matuʻu ʻi he ʻao ʻo e hakoʻi Anaki?” (Teutalonome 9:​1, 2) ʻIo, naʻe ʻiloa ʻa e kau saianiti pāteʻi tau ko ʻení! ʻIkai ngata aí, naʻe maʻu ʻe he kau Kēnani ʻe niʻihi ha kau tau ʻosi fakanaunau-tau lelei, fakataha mo e fanga hoosi mo e ngaahi saliote naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mataʻihele ukamea ʻi he ngaahi vaʻé.—Fakamaau 4:13.

2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe hoko ʻa ʻIsileli ko ha puleʻanga ʻo e kau pōpula pea naʻe toki ʻosi atu pē ʻa e taʻu ʻe 40 ʻo ʻenau ʻi he toafá. Ko ia ai, mei he vakai ʻa e tangatá, ko hanau faingamālie ke hoko ko ha kau ikuná ʻe hā ngali taʻemalava ia. Neongo ia, naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e tui; naʻe malava ai ke ne “sio” kia Sihova ʻokú ne taki kinautolu. (Hepelu 11:27) “Ko Sihova ko ho ʻOtua, ko ia ia ʻoku haʻele muʻomuʻa ʻiate koe,” ko e fakahā ange ia ʻe Mōsese ki he kakaí, “te ne fakaʻauha kinautolu, pea ko ia ia te ne haʻaki kinautolu ʻi ho ʻao.” (Teutalonome 9:3; Sāme 33:​16, 17) ʻI he hili ʻa e mate ʻa Mōsesé, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova kia Siosiua ʻa ʻEne poupoú, ʻo ne pehē: “Ke ke tuʻu koe ʻo ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani na, ʻakoe mo e kakai ni katoa, ʻo aʻu ki he fonua ʻa ia ʻoku ou foaki ni kiate kinautolu, ʻio ki haʻa Isileli. ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ke tuʻu kiate koe lolotonga hoʻo moʻui: hange ko ʻeku ʻia Mosese, ʻe pehe ʻeku ʻiate koe.”—Siosiua 1:​2, 5.

3. Ko e hā naʻe tokoni ki hono maʻu ʻe Siosiua ʻa e tuí mo e loto-toʻá?

3 Ke maʻu ʻa e poupou mo e tataki ʻa Sihová, naʻe pau kia Siosiua ke ne lau mo fakalaulauloto ki he Lao ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Te ke toki monuʻia ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai. ʻIkai kuo u kouna koe? Ke ke lototoʻa, mo tuʻu kalikali; ʻoua te ke manavahe, pea ʻoua te ke tailiili; he ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe ʻi he meʻa kotoa ʻoku ke ʻalu ki ai.” (Siosiua 1:​8, 9) Koeʻuhi naʻe fanongo ʻa Siosiua ki he ʻOtuá, naʻe fakamoʻoniʻi naʻá ne loto-toʻa, tuʻu kalikali, mo lavameʻa. Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo hono toʻutangatá naʻe ʻikai te nau fanongo. Ko hono olá, naʻe ʻikai te nau lavameʻa ai, pea naʻa nau mate ʻi he toafá.

Ko ha Kakai Taʻetui mo ʻIkai Loto-Toʻa

4, 5. (a) Naʻe fēfē ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e kau asiasi ʻe toko hongofulú ʻi hono fakahoa ki he fakakaukau ʻa Siosiua mo Kēlepí? (e) Ko e hā ʻa e tali ʻa Sihova ki he taʻetui ʻa e kakaí?

4 ʻI he taʻu ʻe fāngofulu ki muʻá ʻi he fuofua fakaofiofi atu ʻa ʻIsileli ki Kēnaní, naʻe fekauʻi atu ai ʻe Mōsese ha kau tangata ʻe toko 12 ke asiasi ki he fonuá. Naʻe foki manavahē mai ʻa e toko hongofulu. Naʻa nau kalanga: “Ko e kakai kotoa naʻa mau mamata ai ko e kakai lalahi. Pea mau mamata ai ki he kau saianiti ko e hako ʻo Anaki, ʻa ia ko e hako ʻo e faʻahinga lalahi [pe kau Nefilimi]: pea naʻa mau ha kiate kimautolu ko e fanga heʻe pe.” Ko e “kakai kotoa,” ʻo ʻikai ko e kau ʻĀnakí pē, ko e kau saianiti kinautolu? ʻIkai. Ko e kau ʻĀnakí ko e hako kinautolu ʻo e kau Nefilimi ki muʻa he Lōmakí? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai! Ka koeʻuhi ko e ngaahi fakamatala mioʻi ko ʻení, naʻe mafola ai ha fuʻu manavahē lahi ʻi he kotoa ʻo e ʻapitangá. Naʻe aʻu ʻo loto ʻa e kakaí ke nau foki ki ʻIsipite, ʻa e fonua naʻa nau ngāue pōpula aí!—Nomipa 13:​31–14:4.

5 Kae kehe, ko e toko ua ʻo e kau asiasí, ko Siosiua mo Kēlepi, naʻá na vēkeveke ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e kau Kēnaní “ko ʻetau meʻakai kinautolu,” ko ʻena leá ia. “Kuo hiki honau malumalu meiate kinautolu, pea ko e ʻEiki ʻoku ʻiate kitautolu: ʻoua te mou manavahe kiate kinautolu.” (Nomipa 14:9) Ko ha fakatuʻamelie taʻetaʻeʻuhinga ia ʻa Siosiua mo Kēlepi? ʻIkai ʻaupito! Naʻa nau mamata fakataha mo e toenga ʻo e puleʻangá ki hono tuku hifo ʻe Sihova ʻa e mafi ko ʻIsipité mo hono ngaahi ʻotuá ʻaki ʻa e Ngaahi Mala ʻe Hongofulú. Hili iá naʻa nau sio ki hono fakamelemoʻi ʻe Sihova ʻa Felo mo ʻene konga kau fakakautaú ʻi he Tahi Kulokulá. (Sāme 136:15) ʻOku hā mahino, ko e manavahē naʻe hā mei he kau asiasi ʻe toko hongofulú mo e faʻahinga ko ia naʻa nau tākiekiná naʻe ʻikai ala fakamolemoleʻi. Naʻe folofola ʻa Sihova ʻo fakahaaʻi ʻene loto-mamahi lahí: “Ko futu mo e ʻikai te nau tui kiate au, neongo e ngaahi fuʻu mana kuo u fai ʻi honau lotolotonga?”—Nomipa 14:11.

6. ʻI he founga fē ʻoku fekauʻaki ai ʻa e loto-toʻá mo e tuí, pea ʻoku anga-fēfē ʻene hā ʻa e meʻá ni ʻi onopōní?

6 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ko e tupuʻanga tefito ʻo e palopalemá, naʻe fakaeʻa ʻe he fakakaukau loto-foʻi ʻa e kakaí ʻa ʻenau taʻetuí. ʻIo, ʻoku fekauʻaki vāofi ʻa e tuí mo e loto-toʻá, he ne malava ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne tohi fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiané pea mo ʻene faitau fakalaumālié: “Ko eni ia ʻa e foʻi ikuna ne ne ikuna ʻa mamani, ʻa ʻetau tui.” (1 Sione 5:4) ʻI he ʻahó ni, ko e tui hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Siosiua mo Kēlepí kuo iku ai ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku laka hake he toko ono milioná, kei siʻi mo e taʻumotuʻa, mālohi mo e vaivai. Kuo ʻikai ha fili te ne malava ke fakasīlongoʻi ʻa e fuʻu kau tau mālohi mo loto-toʻa ko ʻení.—Loma 8:31.

ʻOua ʻE “Holomui”

7. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “holomui”?

7 ʻOku malangaʻi loto-toʻa ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻa e ongoongo leleí koeʻuhi ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau tatau mo e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala, ka ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.” (Hepelu 10:39) Ke “holomui,” hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Paulá, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki hono hokosia pē ha manavahē fakataimi, he ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá naʻa nau ilifia ʻi ha ngaahi taimi. (1 Samiuela 21:12; 1 Tuʻi 19:​1-4) ʻI hono kehé, ʻoku ʻuhinga iá ki he “momou, pe fakatōkimui,” ki he “taʻetokanga ke piki ki he moʻoní,” ko e fakamatala ia ʻa ha tikisinale Tohi Tapu. ʻOkú ne tānaki mai ko e “holomui” ko ha lea fakatātā nai ia ki he “pelulā pea fakamāmālie ai” ʻi he fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga ʻoku tui mālohí ʻoku ʻikai te nau fakakaukau ke “fakamāmālie” ʻi he malanga hake ʻa e faingataʻá, tatau ai pē pe ko e fakatanga, mahamahaki, pe ko ha toe ʻahiʻahi kehe. ʻI hono kehé, ʻoku nau tuiaki atu ʻi he tauhi kia Sihová, ʻi he ʻiloʻi ʻokú ne tokanga lahi kiate kinautolu mo ʻafioʻi honau ngaahi ngataʻangá. (Sāme 55:22; 103:14) ʻOkú ke maʻu ʻa e faʻahinga tui ko iá?

8, 9. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakaivia ʻe Sihova ʻa e tui ʻa e muʻaki kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke langa hake ʻetau tuí?

8 ʻI he taimi ʻe taha naʻe ongoʻi ai ʻe he kau ʻapositoló naʻe siʻi ʻenau tuí, ko ia naʻa nau pehē ai kia Sīsū: “Ke ke fakalahi ʻemau tui.” (Luke 17:5) Naʻe tali ʻenau kole loto-moʻoní, tautefito ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ʻi he taimi naʻe hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni naʻe talaʻofaʻaki maí ki he kau ākongá ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e fakamaama lahi ange ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻene taumuʻá. (Sione 14:26; Ngāue 2:​1-4) Naʻe fakaivia ai ʻenau tuí, pea kamata ai ʻa e kau ākongá ʻi ha feingangāue fakamalanga ʻa ia naʻe aʻu ai ʻa e ongoongo leleí ki he “meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi” neongo ʻa e fakafepakí.—Kolose 1:23; Ngāue 1:8; 28:22.

9 Ke langa hake ʻetau tuí pea ke tau tuiaki atu ʻi heʻetau ngāue fakamalangá, kuo pau foki ke tau ako mo fakalaulauloto ʻi he Tohi Tapú pea lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko hono toki tohi tongi pē ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fakakaukaú mo hotau lotó, ʻo hangē ko Siosiua, Kēlepi mo e muʻaki kau ākonga Kalisitiané, te tau maʻu ai ʻa e tui te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke tau kātaki ai ʻi heʻetau faitau fakalaumālié pea te tau hoko ai ʻo ikuna.—Loma 10:17.

ʻOku ʻIkai Feʻunga ʻa e Tui Pē ʻOku ʻI Ai ʻa e ʻOtuá

10. Ko e hā ʻoku kau ki he tui moʻoní?

10 Hangē ko ia naʻe fakahāhaaʻi ʻe he kau tauhi anga-tonu ʻo e kuonga muʻá, ko e tui ʻoku taki atu ki he loto-toʻá mo e kātakí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he tui pē ki he ʻOtuá. (Semisi 2:19) ʻOku fiemaʻu ia ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha tokotahá pea falala kakato kiate ia. (Sāme 78:​5-8; Palovepi 3:​5, 6) ʻOku ʻuhinga iá ke tui ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó ko e tokanga ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻaonga lahi ʻaupito ia kiate kitautolu. (Aisea 48:​17, 18) ʻOku toe kau ki he tuí ʻa e fakapapauʻi kakato ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá kotoa pea “te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”—Hepelu 11:​1, 6; Aisea 55:11.

11. ʻI he founga fē naʻe tāpuakiʻi ai ʻa Siosiua mo Kēlepi koeʻuhi ko ʻena tuí mo e loto-toʻá?

11 ʻOku ʻikai ke tuʻu maʻu ʻa e tui peheé. ʻOku tupu ia ʻi heʻetau moʻuiʻaki ʻa e moʻoní, “kamata [pe ʻahiʻahiʻi ʻo ʻilo]” ʻa e ngaahi ʻaongá, “ʻilo” ʻoku tali ʻetau ngaahi lotú, pea ʻi he ngaahi founga kehe, ko hono ongoʻi ʻa e tataki ʻa Sihová ʻi heʻetau moʻuí. (Sāme 34:8; 1 Sione 5:​14, 15) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe loloto ʻa e tui ʻa Siosiua mo Kēlepí ʻi heʻena ʻahiʻahiʻi ʻo ʻilo ʻoku lelei ʻa e ʻOtuá. (Siosiua 23:14) Fakakaukau angé ki he ngaahi poini ko ʻení: Naʻá na hao ʻi he fononga taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, ʻo hangē ko ia naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá te na hokosiá. (Nomipa 14:​27-30; 32:​11, 12) Naʻá na kau longomoʻui ʻi hono ikunaʻi taʻu ʻe ono ʻo Kēnaní. Fakaʻosí, naʻá na maʻu ha moʻui mohu tāpuaki mo e moʻui lelei pea aʻu ʻo na maʻu hona taki taha tofiʻa tukufakaholo. He tāpuakiʻi lahi ē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi faitōnunga mo loto-toʻa kiate iá!—Siosiua 14:​6, 9-14; 19:​49, 50; 24:29.

12. ʻOku anga-fēfē ʻa hono hanga ʻe Sihova ʻo ‘fakalangilangiʻi ʻa ʻene talaʻofá’?

12 ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kia Siosiua mo Kēlepí ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Kuo ke fakalangilangiʻi hoʻo talaʻofa, ʻo hulu atu ʻi ho huafa kotoa.” (Sāme 138:2) ʻI he taimi ʻoku fakakau ai ʻe Sihova ʻa hono huafá ki ha talaʻofa, ʻoku “fakalangilangiʻi” ʻa e fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá he ʻoku mahulu atu ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fai ki ai ʻa e ʻamanakí. (Efeso 3:20) ʻIo, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻai ʻe Sihova ke siva ʻa e ʻamanaki ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ‘tuʻu ʻenau manakó’ ʻiate iá.—Sāme 37:​3, 4.

Ko ha Tangata Naʻá Ne “Fakahōifua ʻa e ʻOtua”

13, 14. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai kia ʻĪnoke ʻa e tuí mo e loto-toʻá?

13 ʻOku lava ke tau ako lahi fekauʻaki mo e tuí mo e loto-toʻá ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe ha toe fakamoʻoni ʻe taha ki muʻa ʻi he Kalisitiané, ko ʻĪnoke. Naʻa mo e ki muʻa ke ne kamata kikité, ʻoku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪnoke ʻe ʻahiʻahiʻi ʻene tuí mo ʻene loto-toʻá. Anga-fēfē? Koeʻuhi naʻe ʻosi fakahā ʻe Sihova ʻi ʻĪteni ʻe ʻi ai ʻa e fakafili, pe fetāufehiʻaʻaki ʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa Sētane ko e Tēvoló. (Senesi 3:15) Naʻe toe ʻiloʻi ʻe ʻĪnoke ko e fetāufehiʻaʻaki ko ʻení naʻe malanga hake ia ʻi he kamata mai ʻa e hisitōlia ʻo e tangatá ʻi hono fakapoongi ʻe Keini hono tokoua ko ʻĒpelí. Ko hono moʻoní, ko ʻena tamaí, ʻa ʻĀtama, naʻe moʻui ia ʻi he meimei taʻu ʻe 310 ʻi he hili hono fanauʻi mai ʻo ʻĪnoké.—Senesi 5:​3-18.

14 Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe loto-toʻa ʻa ʻĪnoke ʻo ‘takaua mo e ʻOtuá’ peá ne fakahalaiaʻi ʻa e “ngaahi lea fefeka” naʻe leaʻaki ʻe he kakaí kia Sihová. (Senesi 5:22; Siutasi 14,15) Ko e tuʻu taʻemanavahē ko ʻeni maʻá e lotu moʻoní ʻoku ngalingali naʻe ʻai ai ʻa ʻĪnoke ke tokolahi hono ngaahi filí, ʻo ʻai ai ʻene moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻI he tuʻunga ko ʻení, naʻe fakahaofi ai ʻe Sihova ʻene palōfitá mei he huhu ʻa e maté. Hili hono fakahaaʻi kia ʻĪnoke “kuo ne fakahōifua ʻa e ʻOtua,” naʻe “hiki” ai ia ʻe Sihova mei he moʻuí ki he maté, ʻi he lolotonga nai ʻo ha vīsone fakaekikite.—Hepelu 11:​5, 13; Senesi 5:24.

15. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ʻĪnoke maʻá e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní?

15 ʻI he hili pē ʻa e lave ki hono hiki ʻo ʻĪnoké, naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e tuí, ʻi heʻene pehē: “Ka ʻo ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua [ʻa e ʻOtuá].” (Hepelu 11:6) ʻIo, ʻi hono maʻu ʻa e tuí naʻe ʻoange ai kia ʻĪnoke ʻa e loto-toʻa ke ne ʻaʻeva mo Sihova pea ke fanongonongo ʻEne pōpoaki fakaefakamāú ki ha māmani fakaʻotuamate. ʻI he meʻá ni, naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻĪnoke ha faʻifaʻitakiʻanga lelei maʻatautolu. ʻOku tau maʻu ha ngāue meimei tatau ke fai ʻi ha māmani ʻoku fakafepaki ki he lotu moʻoní pea ʻoku fonu ʻi he ngaahi founga kotoa pē ʻo e koví.—Sāme 92:7; Mātiu 24:14; Fakahā 12:17.

ʻOku Tupu ʻa e Loto-Toʻá mei he Manavahē ʻOtuá

16, 17. Ko hai ʻa ʻOpetaia, pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻá ne ʻi ai tonú?

16 Tuku kehe ʻa e tuí, ʻoku toe ʻi ai ha ʻulungāanga ʻe taha ʻoku tokoni ki he loto-toʻá, ʻa ia ko e manavahē anga-ʻapasia ki he ʻOtuá. Tau lāulea angé ki ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo ha tangata manavahē-ʻOtua naʻe moʻui ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá mo Tuʻi ʻĒhapí, ʻa ia naʻá ne pule ki he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí. ʻI he lolotonga ʻo e pule ʻa ʻĒhapí, naʻe uesia ʻe he lotu Pēalí ʻa e puleʻanga fakatokelaú ʻi ha tuʻunga lahi fakaʻulia. Ko hono moʻoní, ko e kau palōfita ʻe toko 450 ʻa Pēali mo e kau palōfita ʻe toko 400 ʻo e ngaahi pou toputapú, ko ha fakaʻilonga fehokotaki fakasino, naʻa nau “keinanga ʻi he tepile ʻa Sisipeli,” ko e uaifi ʻo ʻĒhapí.—1 Tuʻi 16:​30-33; 18:19.

17 Naʻe feinga ʻa Sisipeli ko ha fili loto-tāngia ʻo Sihova ke fakaʻauha ʻa e lotu moʻoní mei he fonuá. Naʻá ne fakapoongi ʻa e niʻihi ʻo e kau palōfita ʻa Sihová pea aʻu ʻo ne feinga ke tāmateʻi ʻa ʻIlaisiā, ʻa ia naʻe tataki ʻe he ʻOtuá ke ne hola ʻo kolosi ʻi Sioatani. (1 Tuʻi 17:​1-3; 18:13) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he faingataʻa ke pouaki ʻa e lotu moʻoní ʻi he puleʻanga fakatokelaú ʻi he taimi ko iá? Ko e toe kovi angé, fēfē kapau naʻá ke ngāue ʻi he palasi fakatuʻí tonu? Ko e tuʻunga ia naʻe ʻi ai tonu ʻa e tokotaha manavahē ʻOtua ko ʻOpetaiá,a ko e setuata ʻi he fale ʻo ʻĒhapí.—1 Tuʻi 18:3.

18. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa ʻOpetaia ke anga-kehe ʻi hono tuʻunga ko ha tokotaha lotu ʻa Sihová?

18 ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fakatou fakapotopoto mo poto ʻa ʻOpetaia ʻi heʻene lotu kia Sihová. Ka, naʻe ʻikai te ne fakangaloku. Ko hono moʻoní, ʻoku tala mai ʻe he 1 Tuʻi 18:3 (PM) kiate kitautolu: “Nae manavahe lahi a Obataia kia Jihova.” (Fakaʻītali ʻamautolu). ʻIo, naʻe anga-kehe ʻa e manavahē ʻa ʻOpetaia ki he ʻOtuá! Ko hono olá, naʻe hanga ʻe he manavahē totonu ko ʻení ʻo ʻoange kiate ia ʻa e loto-toʻa fisifisimuʻa, ʻo hangē ko ia naʻe hā ʻi he hili pē hono fakapoongi ʻe Sisipeli ʻa e kau palōfita ʻa Sihová.

19. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻOpetaia ʻo fakahāhaaʻi ai ʻene loto-toʻá?

19 ʻOku tau lau: “ʻI he ʻiloange naʻe tuʻusi ʻe Sisipeli ʻa e kau palofita ʻa Sihova, naʻe ʻave ʻe Opetaia ha palofita ʻe toko teau ʻo fakahu ki ha ʻana ʻo tautau toko nimangofulu, ʻo ne tauhi ʻaki ʻa e ma mo e vai.” (1 Tuʻi 18:4) Hangē ko ia ʻoku lava ke ke sioloto atu ki aí, ko hono fafanga fakapulipuli ʻo ha kau tangata ʻe toko teau ko ha ngafa mātuʻaki fakatuʻutāmaki ia. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he pau kia ʻOpetaia ke ne fakaʻehiʻehi mei hano maʻu ia ʻe ʻĒhapi mo Sisipelí ka naʻe toe pau ke ne fakaʻehiʻehi mei hano ʻiloʻi ia ʻe he kau palōfita loi ʻe toko 850 ko ia naʻa nau toutou haʻu ki he palasí. Tuku kehe ia, ko e kau lotu loi tokolahi kehe ʻi he fonuá, mei he lāuvale ki he houʻeikí, ʻoku ʻikai ha veiveiua te nau ngāueʻaki ha faingamālie pē ke tala e meʻa ʻoku fai ʻe ʻOpetaiá koeʻuhi ke nau hā lelei ki he tuʻí mo e kuiní. Ka neongo ia, naʻe fakahoko loto-toʻa pē ʻe ʻOpetaia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau palōfita ʻa Sihová ʻi he muʻa ihu ʻo e kau tauhi ʻaitoli kotoa ko iá. He mālohi ē ko e manavahē ki he ʻOtuá!

20. Naʻe anga-fēfē ʻa e tokoni kia ʻOpetaia ʻa ʻene manavahē ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tokoni kiate koe ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá?

20 Koeʻuhi naʻe fakahāhaaʻi ʻe ʻOpetaia ʻene loto-toʻá fakafou ʻi he manavahē ʻOtuá, ʻoku ngalingali naʻe maluʻi ai ia ʻe Sihova mei hono ngaahi filí. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 29:25: “Ko e ilifia ki ha tangata, ʻoku te moʻua ai ʻi ha tauhele: ka ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi.” Naʻe ʻikai ko ha tokotaha mahulu hake ʻi he tangatá ʻa ʻOpetaia; naʻá ne manavahē naʻa maʻu ia ʻo tāmateʻi, ʻo hangē pē ko ia ʻe hoko kiate kitautolú. (1 Tuʻi 18:​7-9, 12) Ka neongo ia, naʻe ʻoange ʻe he manavahē ʻOtuá kiate ia ʻa e loto-toʻa ke ne ikunaʻi ʻaki ha manavahē tangata pē nai naʻá ne maʻu. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻOpetaia kiate kitautolu kotoa, tautefito ki he faʻahinga ʻoku nau lotu kia Sihova ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ki heʻenau tauʻatāiná pe naʻa mo ʻenau moʻuí. (Mātiu 24:9) ʻIo, ʻofa ke tau feinga kotoa ke tauhi ʻa Sihova ʻi he “fakaʻapaʻapa mo e manavahe” ʻOtua.—Hepelu 12:28.

21. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

21 ʻOku ʻikai ko e tuí pē mo e manavahē ʻOtuá ʻa e ongo ʻulungāanga ʻokú ne langaʻi ʻa e loto-toʻá; ʻoku lava ke hoko ʻa e ʻofá ko ha toe mālohi ia ʻoku lahi ange. Naʻe tohi ʻe Paula: “Nae ikai foaki e he Otua kiate kitautolu ae laumalie oe manavajii; ka koe malohi, moe ofa, moe loto fakabotoboto.” (2 Timote 1:​7, PM) ʻI he kupu hoko maí, te tau sio ai ki he anga ʻo e lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau tauhi loto-toʻa ʻa Sihova he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻá ni.—2 Timote 3:1.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku ʻikai ko palōfita ʻOpetaia.

ʻE Lava Ke Ke Tali?

• Ko e hā naʻe tokoni ki he loto-toʻa ʻa Siosiua mo Kēlepí?

• Ko e hā ʻoku kau ki he tui moʻoní?

• Ko e hā naʻe taʻemanavahē ai ʻa ʻĪnoke ʻi hono fanongonongo ʻa e pōpoaki fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá?

• ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e manavahē ʻOtuá ki he loto-toʻá?

[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]

Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova kia Siosiua: “Ke ke loto-toʻa mo tuʻu kalikali”

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Naʻe tokangaʻi mo maluʻi ʻe ʻOpetaia ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 19]

Naʻe lea loto-toʻa ʻaki ʻe ʻĪnoke ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share