ʻOku Mou “Aka mo Pulusi ki he Tuʻunga”?
KUÓ KE sio ʻi ha taimi ki ha fuʻu ʻakau ʻoku puhi ʻe he matangi afā mālohí? ʻOku maʻukovia lahi fakaʻulia ʻa e fuʻu ʻakaú, neongo ia ʻoku tuʻu pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ʻi ai hono ngaahi aka mālohi ʻokú ne fakamaʻu ia ki he kelekelé. ʻE lava ke tau hangē ko e fuʻu ʻakau ko iá. ʻI he faitau mo e ngaahi ʻahiʻahi hangē ha afaá ʻi heʻetau moʻuí, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau tuʻu kapau ʻoku tau hoko ai pē ʻo “aka mo pulusi ki he tuʻunga” pe makatuʻungá. (Ef. 3:14-18) Ko e hā ʻa e makatuʻunga ko iá?
ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko “Kalaisi Sīsū tonu ʻa e maka tuliki ko e makatuʻunga” ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Ef. 2:20, NW; 1 Kol. 3:11) Ko kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané ʻoku fakalototoʻaʻi ke tau “aeva iate ia: Kuo aka mo laga hake iate ia, bea fakatuumau i he tui.” Kapau te tau fai pehē, te tau malava ai ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻoho kotoa pē ʻoku fai mai ki heʻetau tuí—ʻo kau ai ʻa e ngaahi ʻoho ʻoku haʻu ʻi he founga ʻo e ngaahi fakaʻuhinga “fakaoloolo” makatuʻunga ʻi he ‘lau kākā’ ʻa e tangatá.—Kol. 2:4-8, PM.
Ko e “Māukupu mo Hono Loloa, mo Hono Maʻolunga mo Hono Loloto”
Ko ia ai, ʻe lava fēfē ke tau hoko ʻo “aka” pea “fakatuumau i he tui”? Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ke tuku hifo ke loloto ʻa hotau aká ʻi he kelekelé, hangē ko e laú, fakafou ʻi hano ako tōtōivi ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau “laveʻi, hange ko e kau maʻoniʻoni kotoa pe, hono māukupu, mo hono loloa, mo hono maʻolunga, mo hono loloto” ʻo e moʻoní. (Ef. 3:18) Ko ia ai, ʻoku ʻikai totonu ke fiemālie ha Kalisitiane ʻi ha mahinoʻi siʻisiʻi pē, ʻo nonga ʻi hono ʻiloʻi pē ʻa e “motuʻalea ʻo e ngaahi elemeniti” ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Hep. 5:12; 6:1) ʻI hono kehé, ko kitautolu taki taha ʻoku totonu ke tau vēkeveke ke fakalahi ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú.—Pal. 2:1-5.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá, ko hono maʻu ha fuʻu ʻilo lahí ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu koeʻuhi ke hoko ai ʻo “aka mo pulusi” ʻi he moʻoní. He ko ē, ko Sētane tonu ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku fiemaʻu ke tau “ʻilo ʻa e ʻofa ʻa Kalaisi, ʻa ia ʻoku hulu atu ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻilo.” (Ef. 3:19) Neongo ia, ʻi he taimi ʻoku tau ako ai koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kia Sihova pea ʻofa ki he moʻoní, ko hono fakalahi ʻetau ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe fakamālohiʻi ai ʻetau tuí.—Kol. 2:2.
Siviʻi Hoʻo Mahinó
ʻI he taimi ní, ko e hā ʻoku ʻikai te ke siviʻi ai ʻa hoʻo mahinoʻi tonu ʻo e niʻihi ʻo ha ngaahi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú? Ko e fai peheé ʻe fakaʻaiʻai nai ai koe ke ke hoko ʻo tōtōivi ange ʻi hono ako fakafoʻituitui ʻa e Tohi Tapú. Ko ha fakatātā, lau ʻa e ngaahi veesi kamata ʻo e tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau ʻEfesoó. (Sio ki he puha “Ki he Kau ʻEfesoó.”) Hili hono lau ʻa e ngaahi veesi ko ení, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he kupu ko ia ʻo e Tohi Tapú ʻa ia ʻoku taipeʻi fakaʻītali ʻi he puhá?’ Tau vakai tahataha angé ki aí.
Toka Tuʻutuʻuni “ki Muʻa ʻi he Tanupou ʻo e Māmaní”
Naʻe tohi ʻa Paula ki he kaungātuí: “[Ko e ʻOtuá] kuó ne toka tuʻutuʻuni ke ohi kitautolu fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ke hoko ko hono ngaahi foha.” Ko e moʻoni, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova te ne ohi ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki hono fāmili haohaoa fakahēvaní tonu. Ko e ngaahi foha ohi ko eni ʻo e ʻOtuá te nau pule ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki fakataha mo Kalaisi. (Loma 8:19-23; Fkh. 5:9, 10) ʻI heʻene muʻaki poleʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová, naʻe fakahuʻunga ai ʻe Sētane naʻe mele ʻa e fakatupu fakaetangata ʻa e ʻOtuá. He feʻungamālie leva ē ʻa hono fili ʻe Sihova ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili tatau fakaetangatá ke ʻi ai honau ngafa ʻi he iku ʻo toʻo ʻosi mei he ʻunivēsí ʻa e kovi kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e tupuʻanga ʻo e koví, ʻa Sētane ko e Tēvoló! Kae kehe, naʻe ʻikai toka tuʻutuʻuni ʻe Sihova ʻa e faʻahinga tāutaha ʻo e tangatá ʻa ia ʻe ohi ko hono ngaahi fohá. ʻI hono kehé, naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ʻe ʻi ai ha kulupu, pe kalasi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia te nau pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani.—Fkh. 14:3, 4.
Ko e hā ʻa e “māmani” naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi heʻene tohi ki he kaungā Kalisitiane ʻa ia ʻi honau tuʻunga ko ha kulupú, naʻe fili “ki muʻa ʻi he tanupou ʻo e māmaní”? Naʻe ʻikai ʻuhinga ia ki ha taimi ki muʻa ke fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní pe ko e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE maumauʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e tefitoʻi moʻoni tefito ʻo e fakamaau totonú. ʻE lava fēfē ke fai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha fakamatala ki heʻena ngaahi tōʻongá kapau naʻe ʻosi tomuʻa fakapapauʻi pē ʻe he ʻOtuá ia te na hinga ki muʻa ʻi hona fakatupú? Ko ia ai, naʻe fakapapauʻi ʻanefē ʻe he ʻOtuá ʻa e founga te ne fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga naʻe hoko ʻi he taimi naʻe kau fakataha ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea mo Sētane ʻi he angatuʻu ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá? Naʻe fai pehē ʻa Sihova ʻi he toki hili pē ʻa e angatuʻu ʻa e muʻaki ongo mātuʻá ka ki muʻa ke ʻi ai ha māmani taʻehaohaoa kae ala huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
“Fakatatau ki he Mohu Meʻa ʻo ʻEne ʻOfa Maʻataʻataá”
Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Paula ko e ngaahi fokotuʻutuʻu naʻe lāulea ki ai ʻi he ngaahi veesi kamata ʻo e tohi Efesoó naʻe hoko mai ia ʻo “fakatatau ki he mohu meʻa ʻo ʻene ʻofa maʻataʻataá [ʻa e ʻOtuá]”? Naʻá ne fai iá koeʻuhi ke fakamamafaʻi ko Sihová naʻe ʻikai te ne moʻuaʻaki ke huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata kuo hingá.
ʻI he tuʻunga fakanatulá, ʻoku ʻikai ha taha ʻia kitautolu ʻe ʻi ai hano mahuʻinga ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e huhuʻí. Kae kehe, ʻi hono ueʻi ʻe heʻene ʻofa lahi ki he fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe fai ai ʻe Sihova ha ngaahi fokotuʻutuʻu makehe ke fakahaofi kitautolu. ʻI he fakakaukau ki heʻetau taʻehaohaoá mo e angahalaʻiá, ko hotau huhuʻí ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Paulá, ko ha ʻofa maʻataʻatā ia.
Fakalilolilo Toputapu ʻo e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá
ʻI he kamatá naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e founga te ne fakaleleiʻi ai ʻa e maumau kuo fai ʻe Sētané. Ko ha “fakalilolilo toputapu” ia. (Ef. 3:4, 5, NW) Ki mui ai, ʻi hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e founga te ne fakahoko ai ʻene muʻaki taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e māmaní. “ʻI he kakato ʻo e taimi kuo kotofá,” ko e fakamatala ia ʻa Paulá, naʻe fakalele ai ʻe he ʻOtuá “ha fokotuʻutuʻu-ngāue,” ko ha founga ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá ʻa ia ʻe iku ki hono fakatahatahaʻi ʻa ʻene ngaahi meʻa fakatupu ʻatamai potó hono kotoa.
Ko e ʻuluaki tuʻunga ʻo e fakatahatahaʻí naʻe kamata ia ʻi he Penitekosi 33 T.S. ʻi he taimi naʻe kamata ai ke fakatahatahaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ko ia te nau pule mo Kalaisi ʻi hēvaní. (Ng. 1:13-15; 2:1-4) Ko e tuʻunga hono uá ko hono fakatahatahaʻi ʻa e faʻahinga ko ia te nau moʻui ʻi ha māmani palataisi ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo Kalaisí. (Fkh. 7:14-17; 21:1-5) Ko e foʻi lea “fokotuʻutuʻu-ngāue” ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ki he Puleʻanga faka-Mīsaiá, koeʻuhi ko e Puleʻanga ko iá naʻe toki fokotuʻu ia ʻi he 1914. ʻI hono kehé, ko e foʻi leá ʻoku ʻuhingá ki hono fakalele pe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhi ke fakahoko ʻene taumuʻá ko hono toe fakafoki mai ʻa e fāʻūtahá ki he ʻunivēsí kotoa.
“ʻI he Fakakaukau Ke Mou Fakamotuʻatangata”
ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e tōʻonga ako fakafoʻituitui leleí ʻe tokoniʻi ai koe ke ke mahinoʻi kakato ʻa “hono māukupu, mo hono loloa, mo hono maʻolunga, mo hono loloto” ʻo e moʻoní. Kae kehe, ʻoku ʻikai foki ha veiveiua ko e founga moʻui fakavavevave lolotonga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻai ai ke faingofua kia Sētane ke ne fakavaivaiʻi—kapau heʻikai te ne fakaʻauha—ʻa e ngaahi tōʻonga ako lelei peheé. ʻOua ʻe fakaʻatā ke ne fai ia kiate koe. Ngāueʻaki ʻa e ‘mafai ke ʻilo’ kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá kiate koé ke ke hoko ʻi he ‘fakakaukaú ʻo fakamotuʻatangata.’ (1 Sione 5:20; 1 Kol. 14:20) Fakapapauʻi ʻokú ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo hoʻo tui ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí pea te ke lava maʻu pē ai ke ʻoatu ha ‘ʻuhinga ʻo e ʻamanaki ʻokú ke maʻú.’—1 Pita 3:15.
Fakaʻuta atu naʻá ke ʻi ʻEfesō ʻi he taimi naʻe ʻuluaki lau ai ʻe Paula ʻa e tohí. ʻIkai ʻe ueʻi koe ʻe heʻene ngaahi leá ke ke loto ke fakamotuʻatangata ʻi he “ʻilo taha [pe totonu] ki he ʻAlo ʻo e ʻOtua”? (Ef. 4:13, 14) ʻAupito! Ko ia ai, tuku ke ueʻi koe ʻe he ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Paulá ʻi he founga tatau he ʻahó ni. Ko hono maʻu ha ʻofa lahi kia Sihova mo ha ʻilo totonu ʻo ʻene Folofolá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke tuʻumaʻu ai pē ʻo “aka mo pulusi ki he tuʻunga” ko Kalaisi. ʻI he founga ko iá, te ke malava ai ke kātaki lolotonga ha afā pē ʻe langaʻi hake nai ʻe Sētane kiate koe ki muʻa ke aʻu ʻo kakato ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení.—Sāme 1:1-3; Sel. 17:7, 8.
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
“Ki he Kau ʻEfesoó”
“Fakafetaʻi ki he ʻOtua pea ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he kuó ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻi he ngaahi feituʻu fakahēvaní ʻi he fāitaha mo Kalaisí, ʻo hangē tofu pē ko ʻene fili kitautolu ʻi he fāitaha mo ia ki muʻa ʻi he tanupou ʻo e māmaní, ke tau hoko ai ʻo māʻoniʻoni pea taʻehanomele ʻi hono ʻaó ʻi he ʻofa. He kuó ne toka tuʻutuʻuni ke ohi kitautolu fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ke hoko ko hono ngaahi foha, fakatatau ki he meʻa naʻe hā lelei ki hono finangaló, ʻi he fakahīkihikiʻi ʻa ʻene anga-ʻofa maʻataʻatā lāngilangiʻia ʻa ia naʻá ne foaki mai ʻi he anga-lelei kia kitautolu fakafou ʻi heʻene tokotaha ʻofeiná. Tuʻunga ʻiate ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakatauʻatāina ʻi he huhuʻí fakafou ʻi he taʻataʻa ʻo e tokotaha ko iá, ʻio, ko e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá, ʻo fakatatau ki he mohu meʻa ʻo ʻene ʻofa maʻataʻataá. Naʻá ne fakatupunga ke haʻu lahi ʻa e meʻá ni kiate kitautolu ʻi he poto mo e mahino kotoa pē, ʻi he meʻa ko iá naʻá ne fakaʻilo mai kiate kitautolu ʻa e fakalilolilo toputapu ʻo hono finangaló. ʻOku fakatatau ia ki heʻene loto-lelei ʻa ia naʻá ne taumuʻa ʻiate ia ki ha fokotuʻutuʻu-ngāue ʻi he kakato ʻo e taimi kuo kotofá, ʻa ia ko e pehē, ke toe fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa e ngaahi meʻa ʻi hēvani mo e ngaahi meʻa ʻi māmani.”—Ef. 1:3-10, NW.