Fānau—ʻAi Ke Tataki Kimoutolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá
“Maʻu ae boto, bea maʻu moe ilo.”—Palovepi 4:5, PM.
1, 2. (a) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke fekuki ai mo e ngaahi faitau ʻi loto ʻiate iá? (e) ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e potó mo e mahinó?
“O KAU KA fie fai lelei, oku ofi kiate au ae kovi.” ʻOkú ke ʻilo ʻa e tokotaha naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi lea ko ení? ʻOku ʻikai ha toe taha ka ko e ʻapositolo ko Paulá. Neongo naʻe ʻofa ʻa Paula kia Sihova, naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne ʻilo ai ko ha fāinga ia ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻe anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e faitau ko eni ʻi loto ʻiate iá? “Ko au, koe tagata malaia!” ko ʻene tohí ia. (Loma 7:21-24, PM) ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Paulá? ʻOkú ke ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? ʻOku ʻai nai ʻe he meʻa ko iá ke ke ongoʻi feifeitamaki, hangē ko ia naʻe hoko kia Paulá? Kapau ko ia, ʻoua ʻe loto-siʻi. Naʻe feangainga lavameʻa ʻa Paula mo e ngaahi pole naʻá ne fehangahangai mo iá, pea ʻe lava ke pehē mo koe.
2 Naʻe lavameʻa ʻa Paula koeʻuhí he naʻá ne fakaʻatā ia ke tataki ʻe he “ngaahi lea moʻui.” (2 Tim. 1:13, 14) Ko hono olá, naʻá ne maʻu ʻa e poto mo e mahino naʻe fiemaʻu ke ne fekuki ai mo e ngaahi polé pea ke fai ʻa e ngaahi fili lelei. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke ke maʻu ʻa e poto mo e mahino. (Pal. 4:5, PM) Kuo ʻoange kiate ia ʻa e faleʻi lelei taha ʻoku ala maʻu ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohi Tapú. (Lau ʻa e 2 Timote 3:16, 17.) Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻokú ke feangainga ai mo hoʻo ongo mātuʻá, ʻi he taimi ʻokú ke levaʻi ai ʻa e paʻangá, pea ʻi he taimi ʻokú ke toko taha aí.
Tataki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Fāmilí
3, 4. Ko e hā nai ʻokú ke ʻilo ai ko ha pole ia ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ka ko e hā ʻoku fokotuʻu ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi laó?
3 ʻOkú ke ʻilo ko ha pole ia ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ʻa hoʻo ongo mātuʻá? Ko e hā nai ʻokú ke ongoʻi pehē aí? Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻe lava ke ke ongoʻi pehē aí ko hoʻo holi ki ha tauʻatāina lahi ange. ʻOku fakanatula pē ʻa e hehema ko ení. Ko e konga ia ʻo e tupu ʻo fuʻu lahí. Ko ia, lolotonga ʻa e nofo ʻi ʻapí, ʻokú ke maʻu ha fatongia ke talangofua ki hoʻo ongo mātuʻá.—Ef. 6:1-3.
4 Ko hono maʻu ʻa e vakai totonu ki he ngaahi lao mo e ngaahi fiemaʻu ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻe lava ke ʻai ke faingofua ange ai kiate koe ke ke talangofua ki ai. Ko e moʻoni, te ke ongoʻi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko e taʻu 18 ko Pielé,a naʻá ne lave ʻo fekauʻaki mo ʻene ongo mātuʻá: “Naʻe ngalo fakaʻaufuli ʻia kinaua ʻa e tuʻunga ʻo e taʻu ʻoku ou ʻi aí. ʻOku ʻikai te na fiemaʻu ke u ʻoatu ʻeku fakakaukaú, fai ha fili, pe hoko ko ha tokotaha lahi.” Hangē ko Pielé, te ke ongoʻi nai ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na taʻotaʻofi lahi ange hoʻo tauʻatāiná ʻi he meʻa ʻokú ke fakakaukau ʻoku totonu ke na faí. Kae kehe, ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na fokotuʻu ha ngaahi lao tautefito ko ʻena tokanga kiate koé. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻoku nau moʻuaʻaki kia Sihova ʻi he anga ʻo ʻenau tokangaʻi koé.—1 Tim. 5:8.
5. ʻE anga-fēfē nai ʻa e ʻaonga kiate koe hoʻo talangofua ki hoʻo mātuʻá?
5 Ko hono moʻoní, ko e talangofua ki he ngaahi lao ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻoku hangē ia ko hano totongi ʻosi haʻo moʻua ki ha pangikē—ko e falalaʻanga ange ʻa hoʻo tā hoʻo noó, ko e lahi ange ia ʻa e hehema ʻa e pangikeé ke ʻoatu haʻo kulētiti. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻokú ke moʻua ʻaki ki hoʻo ongo mātuʻá ʻa e fakaʻapaʻapa mo e talangofua. (Lau ʻa e Palovepi 1:8.) Ko e lahi ange hoʻo talangofuá, ko e lahi ange ia ʻa e ngalingali ʻe atu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ha tauʻatāina lahi ange kiate koe. (Luke 16:10) Ko e moʻoni, kapau te ke maumauʻi maʻu pē ʻa e ngaahi laó, ʻoua ʻe ʻohovale kapau ʻe fakasiʻisiʻi pe aʻu ʻo toʻo ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa hoʻo “kulētití.”
6. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fānaú ke nau talangofua?
6 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fānaú ke talangofua ki he ngaahi lao ʻoku nau fokotuʻú ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Ko ʻenau talangofua loto-lelei ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová ʻoku totonu ke fakahāhā ai ʻa e ʻuhinga lelei ʻo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. ʻE ʻai ai heni ke faingofua ange ki he fānaú ke nau vakai ki he ngaahi lao ʻa e mātuʻá ʻi he founga tatau. (1 Sione 5:3) ʻIkai ko ia pē, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi taimi ne aʻu ʻo ʻoange ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ha faingamālie ke fakahaaʻi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa pau. (Sen. 18:22-32; 1 Tuʻi 22:19-22) ʻE ʻi ai nai ha ngaahi taimi ʻe lava ai ʻe he ngaahi mātuʻá ke ʻoange ki heʻenau fānaú ha faingamālie ke nau fakamatala ki ha ngaahi kaveinga kehekehe?
7, 8. (a) Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e niʻihi ʻo e fānaú? (e) Ko e hā ʻa e mahino ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻaonga ai mei he akonakí?
7 ʻE toe fehangahangai nai ʻa e fānaú mo e pole ʻo e feangainga mo e meʻa ʻoku nau fakakaukau ʻoku tukuakiʻi taʻetotonu ai kinautolu ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuó ke ʻosi ongoʻi nai hangē ko e talavou ko Kuleiki, ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko ʻeku faʻeé ʻoku hangē ha polisi fakatotoló—ʻo fakasio maʻu pē ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku ou tōnounou aí.”
8 Ko e fakatonutonú pe akonakí ʻoku faʻa ʻomai ia ʻi ha founga fakaanga. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e akonakí, naʻa mo e taimi ʻoku fakatonuhiaʻi kakato aí, ʻoku faingataʻa ke kātakiʻi. (Hep. 12:11) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻaonga mei he akonaki ʻoku fai atú? Ko ha poini mahuʻinga ke manatuʻi ko e akonaki ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻoku ueʻi nai ia ʻe heʻena ʻofa kiate koé. (Pal. 3:12) ʻOkú na loto ke fakahaofi koe mei haʻo tō ki ha ngaahi ʻulungaanga kovi pea tokoniʻi koe ke ke fakatupulekina ha ngaahi ʻulungaanga lelei. ʻOku ʻiloʻi nai ʻe hoʻo ongo mātuʻá kapau te na taʻemalava ke fakatonutonuʻi koe, ʻoku tatau ia mo haʻana fehiʻa ʻiate koe! (Lau ʻa e Palovepi 13:24.) ʻIkai ko ia pē, mahinoʻi ko hono fai ʻo e ngaahi fehālaakí ko e konga ia ʻo e ako ʻoku faí. Ko ia ʻi hano fakatonutonuʻi koe, ko e hā ʻoku ʻikai te ke sio ai ki he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻo e potó ʻa ia ʻoku ʻi he meʻa ʻoku leaʻakí? “ʻOku leleiange ʻa e [potó] hono fakatau ʻi he siliva, pea ko e fua ʻoku te maʻu ai, ʻi he koula moʻonia.”—Pal. 3:13, 14.
9. ʻI he ʻikai ke nōfoʻi ʻi ha meʻa ʻe ngali ko ha fakamaau taʻetotonú, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he fānaú?
9 Kae kehe, ko e ngaahi mātuʻá, ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. (Sem. 3:2) ʻI hono akonakiʻi koé, te nau lea taʻefakakaukauʻi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Pal. 12:18) Ko e hā ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau fai peheé? ʻOku nau loto-mafasia nai, pe ʻoku nau vakai nai ki hoʻo ngaahi fehālaakí ko ha taʻelavameʻa ʻi heʻenau tafaʻakí. ʻI he ʻikai nōfoʻi ʻi he meʻa ʻokú ke ongoʻi ko ha fakamaau taʻetotonú, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakahāhā ai ʻa e houngaʻia ki heʻenau holi fakamātoato ke tokoní? Ko e malava ke tali ha akonakí ʻe kaunga lelei ia kiate koe ʻi hoʻo aʻu ʻo fuʻu lahí.
10. ʻE lava fēfē ke ke fekuki ola lelei ange mo e ngaahi lao mo e fakatonutonu ʻa hoʻo ongo mātuʻá?
10 Te ke saiʻia ke fekuki ola lelei ange mo e ngaahi lao mo e fakatonutonu ʻa hoʻo ongo mātuʻá? Kapau ko ia, ʻoku fiemaʻu ke ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi pōtoʻi fakaefetuʻutakí. ʻE anga-fēfē nai haʻo fai ia? Ko e ʻuluaki sitepú ko e fanongo. “Ke vave ʻa e tangata fuape he fanongo,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “kae fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita.” (Sem. 1:19) ʻI he ʻikai vave ke fakatonuhiaʻi koé, feinga ke mapuleʻi hoʻo ngaahi ongoʻí pea fanongo ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe hoʻo ongo mātuʻá. Tokangataha ki he meʻa ʻoku leaʻakí, ʻo ʻikai ko e anga hono leaʻakí. Toe fakalea leva ʻa e ngaahi lea ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau pea toe leaʻaki anga-fakaʻapaʻapa ʻena ngaahi leá kia kinaua. Ko hoʻo fai peheé ʻe fakapapauʻi ai kia kinaua kuó ke fanongo ki he meʻa naʻá na leaʻakí. Fēfē kapau te ke loto ke fai ha fakamatala ki hoʻo leá pe ngaahi ngāué? ʻI he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ʻoku fakapotopoto ke ‘fakamaʻumaʻu ho loungutú’ kae ʻoua kuó ke talangofua ki he ngaahi fakaʻamu ʻa hoʻo ongo mātuʻá. (Pal. 10:19) ʻI hono ʻiloʻi pē ʻe hoʻo ongo mātuʻá kuó ke fanongo ange kia kinauá, te na hehema lahi ange ke fanongo kiate koe. Ko ha lea fakamatuʻotuʻa peheé ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tataki koe ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá.
Tataki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Taimi ʻOku Levaʻi Ai ʻa e Paʻangá
11, 12. (a) ʻI he fekauʻaki mo e paʻangá, ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi mai kia kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke faí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá ke ke levaʻi ʻa e paʻangá?
11 “Ko e paʻanga ko e maluʻanga,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻi he veesi tatau ko ení ʻoku fakahaaʻi ai naʻa mo e potó ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he paʻangá. (Koh. 7:12) ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ha vakai totonu ki he paʻangá, kae ʻikai ko e ʻofa ai. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he paʻangá? Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: ʻI he nima ʻo ha tokotaha feimeʻatokoni pōtoʻi, ko ha hele māsila ko ha meʻangāue ʻaonga. Ka ko e hele tatau ʻi he nima ʻo ha tokotaha taʻetokanga ʻe lava ke fakatupunga ai ha lavea lahi. Kapau ʻe ngāueʻaki pōtoʻi, ʻe lava ke hoko foki ʻa e paʻangá ʻo ʻaonga. Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku “pau honau loto ke koloaʻia” ʻoku nau faʻa feilaulauʻi ʻa e ngaahi vā fakakaumeʻá, ngaahi vahaʻangatae fakafāmilí, pea naʻa mo honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ko hono olá, ʻoku nau hokohokaʻi kinautolu ʻaki “ʻa e ngaahi mamahi lahi.”—Lau ʻa e 1 Timote 6:9, 10.
12 ʻE lava fēfē ke ke ako ke levaʻi pōtoʻi ʻa e paʻangá? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻeke ai ki hoʻo ongo mātuʻá ha faleʻi ki he founga ke patisetiʻi ai hoʻo paʻangá? “E fie fanogo e he tagata boto, bea e tubulekina ai a ene boto; bea e maʻu ai e he tagata faa ilo ae gaahi fakakaukau lelei,” ko e tohi ia ʻa Solomoné. (Pal. 1:5) Ko ha finemui ko ʻAna naʻá ne kole ha fakahinohino pōtoʻi mei heʻene ongo mātuʻá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku tamaí ki he founga hono fai ʻa e patisetí, pea naʻá ne fakahā mai kiate au ʻa e founga ʻoku mahuʻinga ai ke fokotuʻutuʻu maau ʻa hono levaʻi ʻa e paʻanga ʻa e fāmilí.” Naʻe pehē pē hono akoʻi ʻe he faʻē ʻa ʻAna ha ngaahi lēsoni ʻaonga kiate ia. “Naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakafehoanaki ʻo e ngaahi totongí ki muʻa ke fai ha fakataú,” ko e lau ia ʻa ʻAná. Kuo maʻu ʻaonga fēfē ʻa ʻAna? ʻOkú ne tali: “ʻOku ou malava he taimí ni ke tokangaʻi ʻeku ngaahi meʻa fakapaʻangá tonu. ʻOku ou mapuleʻi lelei ʻeku fakamolé, ko ia ʻoku ou maʻu ʻa e tauʻatāina mo e ʻatamai nonga ʻoku maʻu mei he fakaʻehiʻehi mei he moʻua ʻikai fiemaʻú.”
13. ʻE anga-fēfē nai haʻo akonakiʻi koe ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ki hono fakamoleki ʻo e paʻangá?
13 ʻE vave nai haʻo fakatokangaʻi ʻoku tuʻuna ho ngaahi moʻuá kapau te ke fakatau noaʻia pe fakamoleki hoʻo paʻangá ko haʻo fiehā ki ho ngaahi kaumeʻá. Ko e hā nai te ne tokoniʻi koe ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi tauhele ko ení? ʻI he taimi ʻoku haʻu ai ki hono fakamoleki ʻo e paʻangá, kuo pau ke ke ako ke akonakiʻi koe. Ko e meʻa eni ʻoku fai ʻe ʻElenā, ʻa ia ʻoku ʻi hono taʻu 20 tupu siʻí. “ʻI heʻeku ʻeva mo hoku ngaahi kaumeʻá,” ko ʻene laú ia, “ʻOku ou tomuʻa palani ki muʻa peá u fikaʻi ʻa e ngataʻanga ʻo ʻeku fakamolé. . . . ʻOku ou toe ʻilo ʻoku fakapotopoto ke ʻalu ʻo fakatau mo e faʻahinga pē ʻo hoku ngaahi kaumeʻá, ʻoku nau tokanga ki heʻenau paʻangá, pea te nau fakaʻaiʻai au ke u kiʻi takatakai holo kae ʻikai ko hono fakatau ʻa e ʻuluaki meʻa pē ʻoku ou sio ki aí.”
14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke maluʻi koe mei he “fakahekeheke ʻa koloa”?
14 Ko hono maʻu mo levaʻi ʻa e paʻangá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻuí. Kae kehe, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e fiefia moʻoní ʻoku hoko mai ia ki he faʻahinga ʻoku “ongoʻi masiva honau laumalie.” (Mt. 5:3) Naʻá ne fakatokanga ko e mahuʻingaʻia ʻa ha taha ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻe lava ke kāsia ia ʻe he ngaahi meʻa hangē ko e “fakahekeheke ʻa koloa.” (Mk. 4:19) He mahuʻinga ē, ke tuku leva ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tataki koe pea tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá!
Tataki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Taimi ʻOkú Te Toko Taha Aí
15. Ko fē ʻa e taimi ʻe ngalingali ʻahiʻahiʻi lahi taha ai ʻa hoʻo mateaki ki he ʻOtuá?
15 Ko fē ʻa e taimi ʻokú ke fakakaukau ʻe ʻahiʻahiʻi lahi taha ai hoʻo mateaki ki he ʻOtuá—ʻi he taimi ʻokú ke nofo ai mo e niʻihi kehé pe ʻi he taimi ʻokú ke toko taha aí? Ko ia, ʻi he taimi ʻokú ke ʻi he ʻapiakó ai pe ʻi he ngāueʻangá, ngalingali ʻe mateuteu ʻa hoʻo ngaahi meʻa maluʻi fakalaumālié. Te ke tokanga ki he fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻe ala hokó. Ko e taimi ko ia ʻokú ke mālōlō ai pea taʻemateuteu hoʻo meʻa maluʻí ʻokú ke hoko ai ʻo tuʻu laveangofua taha ki ha ʻohofi ho ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaangá.
16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke loto ke talangofua kia Sihova naʻa mo hoʻo toko tahá?
16 Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke loto ke talangofua kia Sihova naʻa mo hoʻo toko taha? Manatuʻi eni: Te ke malava ke fakalotomamahiʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa Sihová pe ko hono ʻai ke fiefia hono lotó. (Sen. 6:5, 6; Pal. 27:11) ʻOku uesia ʻa Sihova ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá koeʻuhí he ‘ʻokú ne mamahiʻi koe.’ (1 Pita 5:7) ʻOkú ne loto ke ke fanongo ange kiate ia koeʻuhí ke lava ke ke maʻu ʻaonga ai. (Ai. 48:17, 18) ʻI he taimi naʻe tukunoaʻi ai ʻe he niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa ʻene akonakí, naʻa nau ʻai ia ke ne ongoʻi loto-mamahi. (Sāme 78:40, 41) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻa e ʻofa loloto ki he palōfita ko Tanielá, ʻo ui ai ia ʻe ha ʻāngelo ko ha “tangata ʻofeina lahi.” (Tan. 10:11) Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe mateaki ai pē ʻa Taniela ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ʻi he taimi naʻá ne ʻi he kakai aí kae pehē foki ʻi he taimi naʻá ne toko taha aí.—Lau ʻa e Taniela 6:10.
17. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke ke ʻeke hifo kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke fili ai ʻa e fakafiefiá?
17 Ke mateaki ai pē ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke toko taha aí, kuo pau ke ke fakatupulekina ʻa hoʻo “mafai ʻilo meʻá, . . . ke ne fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá” pea akoʻi leva ʻa e mafai ʻilo meʻa ko iá “fakafou” ʻi hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku totonú. (Hep. 5:14, NW) Ko e fakatātaá, ʻi hono fili ʻa e fasi ke ke fanongo ki aí, ko e ngaahi faiva ke ke mamata aí, pe ko e ngaahi saiti ʻInitaneti ke ke ʻalu ki aí, ko e ngaahi fehuʻi eni ʻe tokoni kia koe ke ke fili ai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea fakaʻehiʻehi mei he meʻa ʻoku halá. ʻEke hifo kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: ‘ʻE fakaʻaiʻai au ʻe he fakamatala ko ení ke u manavaʻofa loto-māfana pe te ne tākiekina au ke u fiefia ʻi he “tuʻutamaki”?’ (Pal. 17:5) ‘ʻE tokoniʻi au ke u “ʻofa ki he lelei” pe ʻe ʻai ai ia ke faingataʻa kiate au ke u “fehiʻa ki he kovi”?’ (Emosi 5:15) Ko e meʻa te ke fai ʻi he taimi ʻokú ke toko taha aí ʻe fakaeʻa ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke koloaʻaki moʻoní.—Luke 6:45.
18. Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻokú ke kau fakapulipuli ʻi ha tōʻonga ʻokú ke ʻilo ʻoku hala, pea ko e hā hono ʻuhingá?
18 Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻokú ke kau fakapulipuli ʻi ha tōʻonga ʻokú ke ʻilo ʻoku hala? Manatuʻi, “ko ia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahala, ʻe ʻikai te ne tuʻumalie: Ka ko ia ʻoku ne vete mo siʻaki, ʻe fai ha mēsi ki ai.” (Pal. 28:13) He taʻefakapotopoto ē ke hokohoko atu ʻi ha ʻalunga hala pea “ʻai ke mamahi ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ko ia ʻo e ʻOtua”! (Ef. 4:30) Ko ho moʻua moʻoni ia ki he ʻOtuá, mo hoʻo ongo mātuʻá, pea kiate koe ke vete ha faʻahinga fehālaaki pē. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ko e “kau matuʻa ʻo e siasi” ʻe lava ke nau fai ha tokoni lahi kiate koe. ʻOku pehē ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Te nau lotua [ʻa e tokotaha faihalá], ʻo tākai ʻaki ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. Pea ko e lotu ʻa tui te ne fakamoʻui ʻa e mahaki, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEiki; pea neongo kuo ne fai ha angahala, ka ʻe fakamolemole ia.” (Sem. 5:14, 15) Ko hono moʻoní, ʻe hoko nai eni ko ha nunuʻa fakamā pea mahalo mo e ngaahi nunuʻa kovi ʻe niʻihi. Ka ʻo kapau te ke maʻu ʻa e loto-toʻa ke kole ha tokoni, te ke fakahaofi koe mei ha toe fakatuʻutāmaki pē pea te ke ongoʻi fiemālie mei hono maʻu ha konisēnisi ʻataʻatā.—Sāme 32:1-5.
ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
19, 20. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova maʻaú, ka ko e hā kuo pau ke ke faí?
19 Ko Sihová ko e “ʻOtua Mohu Monuʻia [“fiefia,” NW]” pea ʻokú ne loto ke ke fiefia. (1 Tim. 1:11) ʻOkú ne mātuʻaki mahuʻingaʻia ʻiate koe. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe ha taha ia ʻa e feinga ʻokú ke fai ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú ne ʻafioʻi ia ʻe ia. ʻOku ʻikai puli ha meʻa mei he ongo foʻi fofonga ʻo Sihová. ʻOkú ne vakai hifo, ʻo ʻikai ko e kumi fehālaaki, ka ke poupouʻi ʻa hoʻo feinga ke faileleí. Ko e “ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku feleleaki ʻi mamani katoa, ke taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate ia.”—2 Kal. 16:9.
20 Ko ia ai, fakaʻatā koe ke tataki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ngāueʻaki ʻene faleʻí. Te ke maʻu ai ʻa e poto mo e mahino ʻoku fiemaʻu ke ikuʻiʻaki ʻa e ngaahi palopalema mafatukitukí pea mo e ngaahi fili faingataʻa ʻi he moʻuí. ʻE ʻikai ke ngata pē ʻi hoʻo fakahōhōʻiaʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá mo Sihová ka te ke toe maʻu ai ha moʻui fiefia moʻoni.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he fānaú ke fekuki ai pea maʻu ʻaonga mei he ngaahi lao mo e fakatonutonu fakaemātuʻá?
• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá?
• ʻE lava fēfē ke ke mateaki ai pē kia Sihova naʻa mo e taimi ʻokú ke toko taha aí?
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Te ke mateaki ai pē ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke toko taha aí?