KUPU AKO 30
HIVA 97 Makatuʻunga ʻa e Moʻuí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá
ʻE Lava Ke Ke Kei Ako mei he Ngaahi Akonaki Fakatohitapu Tefitó?
“ʻOku ou mateuteu maʻu pē ke fakamanatu atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni, neongo ʻoku mou ʻilo ki ai pea ʻoku mou ʻosi tuʻu mālohi ʻi he moʻoni ʻa ia ʻoku ʻiate kimoutolú.”—2 PITA 1:12.
TAUMUʻÁ
Founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó, naʻa mo e hili ʻa e ngaahi taʻu hoʻo fuofua ako iá.
1. Naʻe anga-fēfē hono tākiekina koe ʻi hoʻo fuofua ako ʻa e moʻoní?
KO E ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó kuó ne liliu ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻa tau ʻiloʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihová, naʻa tau fou ai ʻi he ʻuluaki sitepu ke hoko ko hono kaumeʻá. (ʻAi. 42:8) ʻI heʻetau ako ki he tuʻunga moʻoni ʻo e kau maté, naʻe ʻikai ke tau toe fifili pe ʻoku faingataʻaʻia hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté. (Tml. 9:10) Pea ʻi heʻetau ako fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Palataisi ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ke tau toe hohaʻa fekauʻaki mo hotau kahaʻú. Naʻa tau falala pau te tau moʻui ʻo ʻikai ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou pē—ʻi ha taʻu ʻe 70 pe 80—ka ʻe taʻengata.—Saame 37:29; 90:10.
2. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he 2 Pita 1:12, 13 naʻa mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá te nau maʻu ʻaonga mei he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó?
2 Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ngaahi akonaki tefito mei he Tohi Tapú. ʻI he tohi hono ua ʻa e ʻapositolo ko Pitá, naʻá ne tohi ki he kau Kalisitiane ʻa ia naʻa nau “ʻosi tuʻu mālohi ʻi he moʻoni.” (Lau ʻa e 2 Pita 1:12, 13.) Kae kehe, ʻi he taimi ko ení, naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi fakamanamana fakalaumālie ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá, kau ai ʻa e kau faiako loi mo e kau tangata anga-taʻefakaʻotua. (2 Pita 2:1-3) Naʻe loto ʻa Pita ke fakaivimālohiʻi ʻa hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné koeʻuhí ke tokoniʻi kinautolu ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakamanamana ko ení. Ke fai iá, naʻá ne fakamanatu kiate kinautolu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki naʻa nau ʻosi akó. Ko e ngaahi akonaki ko ení te ne tokoniʻi kinautolu ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonú kae ʻoua ke aʻu ki he ngataʻangá.
3. Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiané kotoa ke hokohoko atu ʻenau fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó.
3 ʻI heʻetau tupulekina ki he matuʻotuʻa faka-Kalisitiané, ʻe malava nai ke tau ako ʻa e ngaahi lēsoni foʻou mei he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó. Ke fakatātaaʻí: Ko ha tokotaha kuki taukei pea mo ha tokotaha ako kuki ʻokú na ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi meʻa tefito tatau ke teuteuʻaki ha meʻakai. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, ko e tokotaha kuki taukeí kuó ne ako ki he founga ke ngāue lelei taha ʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ke teuteu ha meʻakai foʻou mo ifo ange. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau sevāniti fuoloa ʻa Sihová mo e kau ako Tohi Tapu foʻoú te nau vakai nai ki he ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe. Ko hotau ngaahi tuʻungá pe ko e monū ʻo e ngāué ʻoku ngalingali kuo liliu talu mei heʻetau papitaisó. ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi akonaki naʻa tau ako fuoloá ki hotau tuʻunga lolotongá, te tau ʻiloʻi nai ha ngaahi lēsoni foʻou mo ʻaonga. Tau sio angé ki he meʻa ʻe lava ke ako ʻe he kau Kalisitiane matuʻotuʻá mei he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó.
KO SIHOVA ʻA E TOKOTAHA-FAKATUPÚ
4. Kuo anga-fēfē hono tākiekina kitautolu ʻi hono ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú?
4 “Ko e tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtuá.” (Hep. 3:4) ʻOku tau ʻiloʻi ko hotau palanité mo e moʻui ʻi aí naʻe ngaohi ʻe ha Tokotaha-Fakatupu poto fakaʻaufuli mo mālohi fakaʻaufuli. Naʻá ne ngaohi kitautolu, ko ia ʻokú ne ʻafioʻi lelei kitautolu. Mahulu hake aí, ʻokú ne tokanga mai kiate kitautolu. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e lelei taha kiate kitautolú. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni faingofua ko eni, ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú, kuó ne tākiekina kitautolu ʻi ha founga fakaofo, ʻo ʻomai ai ki heʻetau moʻuí ʻa e ʻuhinga mo e taumuʻa moʻoni.
5. Ko e hā ʻa e moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilaló? (ʻAisea 45:9-12)
5 Ko e moʻoni ko ia ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻe lava ke ne akoʻi mai kiate kitautolu ha lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló. Hili ʻa e hoko ʻa Siope ʻo mātuʻaki tokangataha kiate ia pea ki he faʻahinga kehe ʻo e tangatá, naʻe fakamanatu ʻe Sihova kiate ia ko Ia ʻa e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniú. (Siope 38:1-4) Ko e fakamanatu ko ení naʻá ne tokoniʻi ʻa Siope ke mahinoʻi ko e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻoku māʻolunga ange ia ʻi he ngaahi founga ʻa e tangatá. ʻI he fehoanaki mo e meʻá ni, naʻe tohi ʻe he palōfita ko ʻAiseá ki mui ai: “ʻE pehē koā ʻe he ʻumeá ki he Tokotaha Tufunga-ʻUmeá: ‘Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ngaohí?’”—Lau ʻa e ʻAisea 45:9-12.
6. Ko fē nai ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau fakakaukauloto ai ki he tuʻunga māʻolunga ʻo Sihova ko hotau Tokotaha-Fakatupú? (Sio foki ki he fakatātaá.)
6 ʻI hono maʻu ʻe ha Kalisitiane ʻa e taukeí, ʻe lava ke ne kamata ke falala tōtuʻa ki heʻene fakakaukaú tonu kae ʻikai ke hanga kia Sihova mo ʻene Folofolá ki ha tataki. (Siope 37:23, 24) Kae fēfē kapau ʻoku fakakaukau loloto ha tokotaha ki he poto taʻealafakatataua mo e lahi ʻo hono Tokotaha-Fakatupú? (ʻAi. 40:22; 55:8, 9) Ko e foʻi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ko ení te ne tokoniʻi ia ke nofoʻaki anga-fakatōkilalo pea ke tauhi ʻene ngaahi fakakaukaú tonu ke ʻi hono tuʻunga totonu.
Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ha vakai totonu ki heʻetau ngaahi fakakaukaú tonu? (Sio ki he palakalafi 6)d
7. Ko e hā naʻe fai ʻe Rahela ke tali ha liliu ʻi he tataki fakaekautahá?
7 Ko Rahela, ʻokú ne nofo ʻi Solovēnia, kuó ne ʻiloʻi ko e fakakaukau fekauʻaki mo hono Tokotaha-Fakatupú kuo tokoniʻi ai ia ke ne tali ha liliu ʻi he tataki fakaekautahá. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻikai ke faingofua kiate au ke tali ʻa e ngaahi fili naʻe fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau takimuʻá. Ko e fakatātaá, naʻa mo e hili ʻa e sio ʻi he Līpooti ʻa e Kulupu Pulé Fika 8, 2023, naʻá ku ʻohovale ʻi he fuofua taimi naʻá ku sio ai ki ha tokoua tuku kava ʻokú ne fai ha malanga. Ko ia naʻá ku lotu kia Sihova ke tokoniʻi au ke feʻunuʻaki ki he liliu ko ení.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Rahela ʻi he tuʻunga ʻo Sihova ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e langí mo e māmaní, ʻokú ne malava kakato ke tataki ʻa ʻene kautahá ʻi he hala totonú. Kapau ʻoku faingataʻa ke ke feʻunuʻaki ki ha mahino foʻou pe ke tali ha tataki foʻou, fēfē ke ke fakalaulauloto anga-fakatōkilalo ki he poto mo e mālohi māʻolunga ange ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú?—Loma 11:33-36.
ʻUHINGA ʻOKU FAKAʻATĀ AI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E FAINGATAʻÁ
8. Kuo anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá?
8 Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá? Ko e niʻihi kuo ʻikai malava ke nau tali ʻa e fehuʻi ko iá kuo nau hoko ʻo ʻita ʻi he ʻOtuá pe fakamulituku ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne ʻi ai! (Pal. 19:3) ʻI hono kehé, kuó ke ʻiloʻi ko e angahala tukufakaholó mo e taʻehaohaoá, kuó ne fakatupunga ʻa e faingataʻá, ʻo ʻikai ko Sihova. Kuó ke toe ʻiloʻi foki ko e anga-kātaki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá kuó ne fakaʻatā ʻa e laui miliona ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ia pea ke nau ako ki he founga ʻe fakangata tuʻuloa ai ʻe Sihova ʻa e faingataʻá. (2 Pita 3:9, 15) Ko e ngaahi moʻoni ko ení kuó ne fakatuipauʻi koe pea tohoakiʻi koe ke ofi ange kiate ia.
9. Ko e hā nai ʻa e ngaahi tuʻunga te tau fakakaukauloto ai ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e faingataʻá?
9 ʻOku tau mahinoʻi ʻa e fiemaʻu ke hoko ʻo anga-kātaki lolotonga ʻetau tatali kia Sihova ke ne fakangata ʻa e faingataʻá. Neongo iá, ʻi he taimi ʻoku tau hokosia ai pe ko hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻa e faingataʻá, fakamaau taʻetotonú pe ko ha mole, te tau fifili nai pe ko e hā ʻoku kei faituai ai ʻa Sihová. (Hap. 1:2, 3) ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻoku fakapotopoto ke tau fakakaukauloto ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e māʻoniʻoní ke tofanga ʻi he faingataʻá.a (Saame 34:19) ʻE lava foki ke tau fakakaukauloto ki heʻene taumuʻa ke fakangata ʻa e faingataʻá ʻo tā-tuʻo-taha.
10. Kuo anga-fēfē ʻa e fekuki ʻa Anne mo e mole ʻa ʻene faʻeé?
10 Ko e moʻoni fekauʻaki mo e faingataʻá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki. Ko Anne, ʻokú ne nofo ʻi he motu ko Moiotí, ʻi he ʻŌseni ʻInitiá, ʻokú ne pehē: “Ko e mole ʻa ʻeku faʻeé ʻi he ngaahi taʻu siʻi ki muʻá naʻá ne ʻai au ke u loto-mamahi ʻaupito. Kae kehe, ʻoku ou fakamanatu maʻu pē kiate au ʻoku ʻikai ko Sihova ʻa e tupuʻanga ʻo e faingataʻá. ʻOkú ne vēkeveke ke toʻo ʻosi atu ʻa e tafaʻaki kotoa pē ʻo e faingataʻá pea fokotuʻu mai hotau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni ko iá ʻoku ʻomi ai kiate au ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí ʻa ia ʻoku faʻa fakaʻohovale maʻu pē kiate au.”
11. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ki hono fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e faingataʻá, ʻe lava fēfē ke ne tokoniʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻa e malangá?
11 Ko hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke hanganaki malanga. Hili hono fakamatalaʻi ʻe Pita ko e anga-kātaki ʻa Sihová ʻoku ʻuhinga ko e fakamoʻui ki he faʻahinga ʻoku fakatomalá, naʻá ne tohi: “Fakakaukau atu ki he faʻahinga kakai ʻoku totonu ke mou hoko ki aí ʻo taka ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá.” (2 Pita 3:11) Ko e “ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá” ʻoku kau ki ai ʻetau ngāue fakafaifekaú. Hangē ko ʻetau Tamaí, ʻoku tau ʻofa ʻi he kakaí. ʻOku tau loto ke nau moʻui ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko Sihova ʻokú ne ʻoatu anga-kātaki ki he kakai ʻi ho koló ha faingamālie ke lotu kiate ia. He monū ē ʻokú ke maʻu ke hoko ko e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá pea ke tokoni ki he tokolahi taha ʻe ala lavá ke nau ako fekauʻaki mo ia ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá!—1 Kol. 3:9.
ʻOKU TAU MOʻUI “ʻI HE NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ”
12. Kuo anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí”?
12 ʻOku fakamatalaʻi tonu mātē ʻe he Tohi Tapú ʻa e tōʻonga ʻa e kakaí ʻi he lolotonga ʻa e “ngaahi ʻaho fakaʻosí.” (2 Tīm. 3:1-5) ʻI heʻetau vakai takatakai ʻiate kitautolú ʻoku tau sio ai ki hono fakahoko ʻa e kikite ko ení. ʻI heʻetau sio ki he fakaʻaʻau ke toe kovi ange ʻa e tōʻonga ʻa e kakaí, ʻoku tau hoko ai ʻo toe tuipau lahi ange ʻi ha toe taimi ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku alafalalaʻanga.—2 Tīm. 3:13-15.
13. ʻI he fehoanaki mo e talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻi he Luke 12:15-21, ko e hā te tau ʻeke hifo nai?
13 ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻoku tau tali ki ai ʻaki ha ongoʻi ʻo e fakavavevave. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e fakavavevavé mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻi he Luke 12:15-21. (Lau.) Ko e hā naʻe ui ai ʻa e tangata koloaʻiá ko e “ʻatamai-mūnoa”? Naʻe ʻikai koeʻuhí ko e koloaʻia ʻa e tangatá, ka koeʻuhí naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa hala. Naʻá ne tātānaki ʻa e “koloa maʻana kae ʻikai koloaʻia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.” Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa e meʻá ke mātuʻaki fakavavevavé? Naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá ki he tangatá: “ʻI he poó ni ʻoku nau kounaʻi ke toʻo ʻa hoʻo moʻuí.” ʻI he ʻahó ni, ʻi he fakaofiofi atu ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, te tau ʻeke hifo nai: ‘Ko e hā ʻoku fakaeʻa ʻe heʻeku ngaahi taumuʻá fekauʻaki mo ʻeku ongoʻi ʻo e fakavavevavé? Kae fēfē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku ou tokoniʻi ʻeku fānaú ke nau fokotuʻú? ʻOku ou ngāueʻaki hoku mālohí, taimí mo ʻeku paʻangá ke tānaki ha koloa maʻaku pe ke faʻoaki koloa ʻi hēvani?’
14. Hangē ko ia naʻe fakatātaaʻi ʻi he hokosia ʻa Miki, ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke fakalaulauloto ki he fakamoʻoni Fakatohitapu ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?
14 Ko ʻetau vakai fakalūkufua ki he moʻuí ʻe lava ke liliu ʻi heʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e meʻa ia naʻe hokosia ʻe ha tuofefine ko Miki. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku ʻosi mei he akó, naʻá ku loto moʻoni ke tuli ki ha ngāue ke ako ai ki he fanga manú. Naʻá ku toe maʻu ʻa e taumuʻa ke tāimuʻa tuʻumaʻu pea ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Naʻe faleʻi au ʻe he ngaahi kaumeʻa matuʻotuʻá ke fakakaukau fakamātoato pe ʻe malava moʻoni ke u tuli ki he ngāue fakamāmani naʻá ku loto ki aí pea kei aʻusia pē ʻeku ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Naʻa nau fakamanatu mai ko e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku vavé ni ke ngata. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he māmani foʻoú, te u ako fekauʻaki mo e fanga manu tokolahi taha ʻe ala lavá ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. Ko ia naʻá ku fili ha polokalama ako ngāue nounou. Naʻe fakaʻatā heni ke u maʻu ha ngāue ke poupouʻi au ʻi he tāimuʻa tuʻumaʻú pea ki mui ai ke hiki ki ʻEkuatoa, ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.” Ko Miki mo hono husepānití ʻokú na ngāue fakasēketi ʻi he taimí ni ʻi he fonua ko iá.
15. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau foʻi ʻi he kakai ʻoku teʻeki ke nau tali ʻa e ongoongo leleí? ʻOmai ha fakatātā. (Sio foki ki he fakatātaá.)
15 ʻOku totonu ke ʻoua te tau loto-siʻi ʻi hono talitekeʻi ʻe he kakaí ʻi he kamatá ʻa e ongoongo leleí. Ko e kakaí ʻe lava ke nau liliu. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tokoua faʻē taha ʻo Sīsū ko Sēmisí. Naʻá ne sio tonu ki he tupu hake ʻa Sīsū, hoko ko e Mīsaiá peá ne faiako ʻo laka ange ia ʻi ha toe tangata kuo moʻui mai. Neongo ia, ʻi he ngaahi taʻu, naʻe ʻikai ke muimui ʻa Sēmisi ʻia Sīsū. ʻI he hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú naʻe toki hoko ʻa hono tokouá ko ha ākonga—pea faivelenga foki!b (Sione 7:5; Kal. 2:9) ʻOua ʻe fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e feinga ke aʻu ki he ngaahi kāinga kuo teʻeki ai ke nau fakahāhā ha mahuʻingaʻia pe toe ʻaʻahi ki he faʻahinga kuo ʻikai ke nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Manatuʻi ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ia ʻoku fakavavevave ʻetau ngāue fakamalangá. Ko e meʻa ʻokú ke leaʻaki kiate kinautolu ʻi he ʻaho ní te ne ueʻi nai kinautolu ʻamui ange, mahalo naʻa mo e ʻi he hili ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí.c
Ko e hā ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke ʻoua ʻe foʻi ʻi hotau ngaahi kāinga taʻetuí? (Sio ki he palakalafi 15)e
NOFOʻAKI HOUNGAʻIA ʻI HE NGAAHI FAKAMANATU ʻA SIHOVÁ
16. Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová? (Sio foki ki he puha “Ngāueʻaki Kinautolu ke Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé.”)
16 Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻakai fakalaumālie ʻoku tau maʻú ʻoku teuteu ia maʻá e kakai kuo teʻeki ai ʻaupito ke nau fanongo ʻi he ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó. Ko e fakatātaá, ko ʻetau malanga maʻá e kakai fakauiké, ngaahi kupu mo e vitiō pau ʻi he jw.org, pea mo ʻetau makasini maʻá e kakaí ʻoku faʻu ʻo fakatefito ki he niʻihi ʻikai Fakamoʻoní. Neongo ia, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakamanatu ko iá. ʻOku nau fakalolotoʻi ʻetau ʻofa kia Sihová, fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki heʻene Folofolá, pea tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo ola lelei ange ʻi heʻetau akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni tefitó ki he niʻihi kehé.—Saame 19:7.
17. Ko e hā nai ʻa e ngaahi tuʻunga te ke fakakaukauloto ai ki he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó?
17 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fiefia lahi ʻi he taimi ʻoku fakamāʻalaʻala ai ʻetau mahino fekauʻaki mo ha moʻoni Fakatohitapu. Ka ʻoku tau toe houngaʻia loloto ʻi he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefito naʻá ne tohoakiʻi kitautolu ki he moʻoní ʻi he ʻuluaki taimí. Kapau ʻoku faifai ange pea fakataueleʻi kitautolu ke tuʻukāivi ʻi heʻetau fakakaukaú tonu kae ʻikai ke fakamoʻulaloa ki he tataki mei he kautaha ʻa Sihová, ʻe lava ke tau manatuʻi anga-fakatōkilalo ʻa e tokotaha ʻokú ne tataki ʻa e kautaha ko iá—ko e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniu mo poto fakaʻaufulí. ʻI he taimi ʻoku tau kātekina ai pe ko hotau ʻofaʻangá ha ʻahiʻahi, ʻe lava ke tau hoko ʻo anga-kātaki pea fakakaukauloto ki he ʻuhinga kuo fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e faingataʻá. Pea ʻi he fili ʻa e meʻa ke fakahangataha ki ai hotau taimí mo e koloá, ʻe lava ke tau manatuʻi ʻa e fakavavevave ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. ʻOfa ke hokohoko atu hono hanga ʻe he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻo fakaivimālohiʻi, ueʻi mo ʻai kitautolu ke tau potó.
HIVA 95 ʻOku Fakaʻaʻau ke Toe Maama Ange
a Sio ki he kupu “ʻUhinga ʻOku Vavé Ni Ai ke Ngata ʻa e Faingataʻá Kotoa” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Mē 15, 2007, p. 21-25.
c Sio ki he kupu “Ko e Hā ʻOku Tau ʻIloʻi Fekauʻaki mo e Fakamaau ʻa Sihova ʻi he Kahaʻú?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Mē 2024, p. 8-13.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e fokotuʻu ʻa ha mātuʻa ʻoku ʻikai ke tali ʻe he kulupu ʻo e kau mātuʻá. Ki mui ai, ʻi ha langi fetuʻua, ʻoku ueʻi ia ke ne tauhi ʻene ngaahi fakakaukaú ke ʻi hono tuʻunga totonú.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Lolotonga ʻa e ako fakafoʻituitui ʻa ha Fakamoʻoni, ʻokú ne sivisiviʻi ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku ueʻi heni ke ne tā ki hono tokoua pea faifakamoʻoni kiate ia.