NASA Photo
HANGANAKI LEʻO!
ʻOku ʻi Ai ha Founga-Pule Falalaʻanga ʻe Lava Ke Ne Puleʻi Hotau Palanité?—Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?
ʻOku maveuveu ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ʻi he māmaní. Naʻa mo e ngaahi fonua ʻoku hā ngali falalaʻangá ʻoku uesia kinautolu ʻe he ngaahi ongoongo fakamā fekauʻaki mo e kau taki fakapolitikalé, ngaahi fili ʻoku vāvāofi honau olá, fekīhiaki fakapolitikale pea mo e anga-fakamālohi ʻa e kakaí ʻi he ngaahi laka fakahāhaá.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ha founga-pule ʻe taha ʻoku falalaʻanga. Ngalingali kuó ke ʻosi fanongo fekauʻaki mo e founga-pule ko iá. Ko e puleʻanga ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he sīpinga lotú.
“Kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú: ‘Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá. Ke hoko mai ho Puleʻangá. Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.’”—Mātiu 6:9, 10.
Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ko iá?
Ko e Puleʻangá—ko ha founga-pule falalaʻanga ia
ʻE pule mai ʻa e Puleʻangá mei hēvani
Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e founga-pule ko iá ko e “Puleʻanga ʻo hēvaní.” (Mātiu 4:17; 5:3, 10, 19, 20) ʻI he ʻuhinga ko ení, naʻá ne pehē: “Ko hoku Puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e māmani ko ení.”—Sione 18:36.
ʻE fetongi ʻe he Puleʻangá ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangatá.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e puleʻangá ni . . . te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga [fakaetangata] kotoa ko ení, pea ʻe tuʻu toko taha pē ia ʻo taʻengata.”—Taniela 2:44.
Ko e Puleʻangá fakataha mo Sīsū Kalaisi ko e Tuʻí ʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻauha.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko hono tuʻunga-pulé ko ha tuʻunga-pule taʻengata ʻa ia ʻe ʻikai ke mole atu, pea ko hono puleʻangá ʻe ʻikai ke fakaʻauha.”—Taniela 7:13, 14.
Ko e Puleʻangá te ne ʻomai ʻa e melino mo e malu ki he māmaní.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha kotoa te nau nofo melino ʻi honau ngaahi lalo vaine pea ʻi honau ngaahi lalo fikí, pea ʻe ʻikai ha taha te ne ʻai kinautolu ke nau ilifia.”—Maika 4:4, Good News Translation.
Ako lahi ange fekauʻaki mo e Puleʻangá
ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne līʻoa hono taimí ke “malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.” (Mātiu 9:35) Naʻá ne toe tomuʻa tala:
“Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.”—Mātiu 24:14.
ʻI he ʻahó ni, ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá kuo malangaʻi ia ʻi he ngaahi fonua laka hake ʻi he 240. ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga-pule ko ení pea mo e founga ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga ai mei aí.
Kātaki ʻo mamata ʻi he vitiō Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?