Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e ʻItá?
Tali ʻa e Tohi Tapú
ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ʻita taʻemapuleʻí ʻoku fakatupu maumau, fakatouʻosi ki he tokotaha ʻoku ne tukulotoʻí mo e faʻahinga takatakai ʻiate iá. (Palōveepi 29:22) Neongo ko e ʻitá ʻe lava ke fakatonuhiaʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e faʻahinga ʻoku hokohoko atu ke “ʻita tōlilí” ʻe ʻikai ke fakahaofi kinautolu. (Kalētia 5:19-21) ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha ke fekuki ai mo e ʻitá.
ʻOku hala maʻu pē ke ʻita?
ʻIkai. Ko e ʻitá ʻe lava pē ke fakatonuhiaʻi ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi. Ko e fakatātā, ko e tangata faitōnunga ko Nehemaiá naʻá ne “ʻita lahi” ʻi heʻene ʻilo ko e niʻihi hono kaungālotú naʻa nau ongoʻi lōmekina.—Nehemaia 5:6.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku houhau ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātā, ʻi he taimi naʻe maumauʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau aleapau ke lotu kia Sihova tokotaha pē pea kamata ke nau tauhi ki he ngaahi ʻotua loí, “naʻe kakaha ai ʻa e houhau ʻa Sihová ki ʻIsileli.” (Fakamaau 2:13, 14) Neongo ia, ko e ʻitá ʻoku ʻikai ko e ʻulungaanga tefito ia ʻo Sihová. Ka ʻi he taimi ʻoku houhau ai ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu maʻu pē mo mapuleʻi.—ʻEkisoto 34:6; ʻAisea 48:9.
Ko fē taimi ʻoku hala ai ʻa e ʻitá?
ʻOku hala ʻa e ʻitá ʻi he taimi ʻoku ʻikai mapuleʻi lelei aí pe ʻita ʻi ha meʻa taʻeʻuhinga, ʻa ia ʻoku faʻa fakahāhā ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Ko e fakatātā:
Ko Keini naʻá ne “ʻita lahi ʻaupito” ʻi he taimi naʻe talitekeʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻene feilaulaú. Naʻe fakaʻatā ʻe Keini ʻene ʻitá ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻá ne tāmateʻi ai hono tokouá.—Sēnesi 4:3-8.
Ko e palōfita ko Sioná “naʻá ne ʻita lahi ʻaupito” ʻi hono fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa e mēsí ki he kau Ninivé. Naʻe fakatonutonu ʻe he ʻOtuá ʻa Siona, ʻo ne fakahaaʻi ange naʻe ʻikai totonu ke ne ʻita lahi pea naʻe totonu ke ne kaungāongoʻi ki he kau angahala naʻe fakatomalá.—Siona 3:10–4:1, 4, 11.a
Ko e ongo fakatātā eni ʻokú ne fakahaaʻi “ko e ʻita ʻa e tangatá ʻoku ʻikai te ne fakahāhā ai ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.”—Sēmisi 1:20.
ʻOku lava fēfē ke ke fekuki mo e ʻitá?
ʻIloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ʻita taʻemapuleʻí. Ko e niʻihi ʻoku nau fakakaukau ko e fakahaaʻi ʻa e ʻitá ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha tokotaha mālohi. Ko hono moʻoní, ko ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne mapuleʻi ʻene ʻitá ʻokú ne maʻu ha palopalema mafatukituki. “Hangē ko ha kolo kuo holo, ʻo ʻikai hano ʻaá, ʻoku pehē ʻa e tangata ʻoku ʻikai lava ke ne mapuleʻi ʻa ʻene ʻitá.” (Palōveepi 25:28; 29:11) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi heʻetau mapuleʻi ʻetau ʻitá ʻoku tau fakahāhā ʻa e mālohi mo e ʻiloʻilo moʻoni. (Palōveepi 14:29) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha ʻoku fakatuotuai ki he ʻitá ʻoku lelei ange ia ʻi ha tangata toʻa.”—Palōveepi 16:32.
Fakaleleiʻi hoʻo ʻitá ki muʻa ke ke fakaʻiseʻisa ai. “Tuku ange ʻa e ʻitá pea liʻaki ʻa e lilí,” ko e lau ia ʻa e Saame 37:8, pea ʻoku toe tānaki mai: “ʻOua ʻe hoko ʻo loto-mamahi peá ke tafoki ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku koví.” Fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí ʻoku tau maʻu ha fili—ʻe lava ke tau tuku ange ʻa e ʻitá pe ko ʻetau iku atu ʻo “fai ʻa e meʻa ʻoku koví.” Hangē ko ia ko e lau ʻa e ʻEfesō 4:26, “ʻIta pē, kae ʻoua ʻe faiangahala ai.”
Kapau ʻe malava, mavahe ki muʻa ke fakalalahi hoʻo ʻitá. “Ko hono kamata ʻo ha kē ʻoku hangē ia hano fakaava ha matapā taʻofi vaí,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. “ʻI he teʻeki ke hoko ʻa e keé, mavahe mai koe.” (Palōveepi 17:14) Neongo ko e meʻa fakapotopoto ia ke fakavave ke fakalelei, ka ʻoku fiemaʻu kiate koe mo e tokotaha ʻe tahá ke mo fakatou mokomoko hifo ki muʻa ke mo toki talanoá.
Maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. “Ko e vavanga fakaefakakaukau ʻa ha tangata ʻoku fakatuotuai moʻoni ai ʻa ʻene ʻitá,” ko e lau ia ʻa Palōveepi 19:11. ʻOku fakapotopoto ke tau tānaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ki muʻa ke tau fai ha fakamulituku. ʻI heʻetau fanongo tokanga ki he kotoa ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻo ha meʻá ngalingali heʻikai ke tau hoko ai ʻo ʻita noaʻia.—Sēmisi 1:19.
Lotu ki ha nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e lotú te ne tokoniʻi koe ke ke hokosia ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” (Filipai 4:7) Ko e lotú ʻa e taha ʻo e ngaahi founga tefito ʻoku tau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e melino, kātaki mo e mapuleʻi-kitá.—Luke 11:13; Kalētia 5:22, 23.
Fili fakapotopoto hoʻo feohí. ʻOku tau hehema maʻu pē ke hangē ko e kakai ʻoku tau feohi mo iá. (Palōveepi 13:20; 1 Kolinitō 15:33) ʻOku ʻuhinga lelei ʻa e fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú ke: “ʻOua te ke feohi mo e tangata ʻita vavé pe ʻi ai hao kaunga ki he tokotaha ʻoku hehema ke tōlilí.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhí ke ʻoua ʻaupito naʻá ke ako ʻa hono ngaahi ʻalungá pea fakataueleʻi ai koe”—Palōveepi 22:24, 25.
a Ngalingali, naʻe tali ʻe Siona ʻa e fakatonutonú pea tuku ange ʻa e ʻitá, he naʻe ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke ne tohi ha konga ʻi he Tohi Tapú pea uiʻaki hono hingoá.