LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Siulai p. 20-25
  • Kuó Ke Ako ʻo “ʻIlo ʻa e Fakapulipuli” ki he Fiemālié?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kuó Ke Ako ʻo “ʻIlo ʻa e Fakapulipuli” ki he Fiemālié?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FAKATUPULEKINA ʻA E HOUNGAʻIÁ
  • NOFOʻAKI TOKANGATAHA MO ANGA-FAKATŌKILALO
  • FAKALAULAULOTO KI HOʻO ʻAMANAKÍ
  • “KO E FAʻAHINGA ʻOKU MANAVAHĒ KIATE IÁ ʻOKU ʻIKAI TE NAU MASIVA ʻI HA MEʻA”
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • ʻOkú Ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoní?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Siulai p. 20-25

KUPU AKO 31

HIVA 111 ʻUhinga ʻEtau Fiefiá

Kuó Ke Ako ʻo “ʻIlo ʻa e Fakapulipuli” ki he Fiemālié?

“Kuó u ako ke u loto-topono ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoku ngaahi tuʻungá.”—FIL. 4:11.

TAUMUʻÁ

Ako ke fiemālie pē ʻaki hono fakatupulekina ʻa e houngaʻiá, nofoʻaki tokangataha mo anga-fakatōkilalo, pea ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki heʻetau ʻamanaki ʻi he kahaʻú.

1. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fiemālie pē, pea ko e hā ʻoku ʻikai ʻuhinga ki aí?

KO HA tokotaha koe ʻokú ke fiemālie pē ʻi he meʻa ʻokú ke maʻú? Ko ha tokotaha ʻokú ne fiemālie ʻokú ne maʻu ʻa e fiefia mo e nonga ʻi he tokangataha ki hono ngaahi tāpuaki lolotongá. ʻOku ʻikai ke ne ongoʻi loto-kona pe ʻita koeʻuhi ko e meʻa ʻoku ʻikai ke ne maʻú. Neongo ia, ko e hoko ʻo fiemālié ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ko e fakafiefiemālie. Ko e fakatātaá, ko ha Kalisitiane ʻoku lelei ke ne kakapa atu ki ha ngaahi faingamālie ke fakalahi ʻene ngāué. (Loma 12:1; 1 Tīm. 3:1) Neongo ia, ʻoku ʻikai mole ʻene fiefiá kapau ʻoku ʻikai ke ne maʻu vave ha ngaahi monū ʻo e ngāué ʻo hangē ko ia naʻá ne ʻamanekiná.

2. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakatuʻutāmaki ai ʻa e taʻefiemālié?

2 Ko e taʻefiemālié ʻe lava ke iku atu ki he ngaahi nunuʻa mafatukituki. Ko e faʻahinga ʻoku ʻikai ʻaupito pē ke nau fiemālie ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú ʻoku nau ngāue nai ʻi he ngaahi houa lahi ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku ʻikai ke nau fiemaʻu moʻoni. Ko e meʻa fakamamahí, ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi kuo aʻu ʻo nau kaihaʻa ʻa e paʻanga mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku nau holi ki ai. Te nau pehē loto pē, ‘ʻOku ou tuha mo ia,’ ‘Kuó u tatali fuoloa ki ai,’ pe ‘Te u toki totongi fakafoki ʻa e paʻangá ʻamui ange.’ Neongo ia, ko ha faʻahinga founga pē ʻo e kaihaʻá ʻokú ne taʻefakahōifuaʻi mo taʻefakalāngilangiʻi ʻa Sihova. (Pal. 30:9) Ko e niʻihi kuo nau hoko ʻo loto-mamahi lahi ʻi he ʻikai ke nau maʻu ha monū ʻo e ngāué ʻo nau foʻi fakaʻaufuli ʻi he tauhi kia Sihová. (Kal. 6:9) Ko e hā ka fakakaukau ai ha tokotaha lotu fakatapui kia Sihova ke ne fai ha meʻa pehē? Mahalo ko e palopalemá kuo ʻikai ke toe fakatupulekina ʻe he tokotahá ʻa e loto-toponó.

3. Ko e hā ʻa e moʻoni fakatupu tuipau ʻoku tau ako fekauʻaki mo ia ʻi he Filipai 4:​11, 12?

3 Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau hoko ʻo fiemālie pē. Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá naʻá ne “ako ke . . . loto-topono ʻo tatau ai pē pe ko e hā [hono] ngaahi tuʻungá.” (Lau ʻa e Filipai 4:11, 12.) Naʻá ne hiki ʻa e ngaahi lea ko iá lolotonga hono tuku pilīsone iá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke mole ʻene fiefiá. Naʻá ne ako “ʻo ʻilo ʻa e fakapulipuli” ki he fiemālié. Kapau ʻoku tau fāinga ke hoko ʻo fiemālie, ko e ngaahi lea mo e hokosia ʻa Paulá ʻe lava ke ne fakapapauʻi mai ʻe lava ke tau fakatupulekina ʻa e loto-toponó. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ʻe fakanatula pē ke tau ongoʻi fiemālie ʻi hotau ngaahi tuʻungá. ʻI hono kehé, kuo pau ke tau ako ke hoko ʻo fiemālie. Anga-fēfē? Tau lāulea angé ki ha ngaahi ʻulungaanga te ne tokoniʻi kitautolu ke ako ʻo ʻilo ʻa e fakapulipuli ki he fiemālié.

FAKATUPULEKINA ʻA E HOUNGAʻIÁ

4. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe hono maʻu ha laumālie houngaʻiá ke tau hoko ʻo fiemālié? (1 Tesalonaika 5:18)

4 Ko ha laumālie houngaʻia ʻokú ne pouaki ʻa e fiemālié. (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 5:18.) Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi fiemaʻu pau ʻi he moʻuí, ʻoku ngalingali ʻe siʻi ange ai ʻetau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ke maʻu ka ʻoku ʻikai ke tau maʻú. ʻI heʻetau fakakaukauloto ʻi he houngaʻia ki ha monū ʻo e ngāué ʻoku tau maʻu he taimi ní, te tau tokangataha ange ai ke fai hotau lelei tahá ʻi he vāhenga-ngāue ko iá kae ʻikai ke nōfoʻi ʻi he feinga ke maʻu ha monū foʻou. Tā neʻineʻi ke ekinaki mai ʻe he Folofolá ke fakakau ʻa e fakahāhā ʻo e fakafetaʻi kia Sihová ʻi heʻetau ngaahi lotú! Ko hono maʻu ha laumālie houngaʻiá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ongoʻi ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.”—Fil. 4:​6, 7.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe totonu ke houngaʻia ai ʻa e kau ʻIsilelí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

5 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí. ʻI he ngaahi taimi lahi, naʻa nau lāunga kia Sihova ʻi he ʻikai ke nau maʻu ʻa e meʻakai naʻa nau anga ki ai ʻi ʻIsipité. (Nōm. 11:​4-6) Ko e moʻoni, ko e moʻui ʻi he toafá naʻe ʻikai ke faingofua. Ko e hā naʻá ne mei tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo fiemālié? Naʻe totonu ke nau fakakaukauloto ʻi he houngaʻia ki he meʻa naʻe ʻosi fai ʻe Sihova maʻanautolú. ʻI ʻIsipite, ʻa ia naʻe ngaohikoviʻi anga-fakamamahi ai kinautolu ko e kau pōpulá, naʻe ʻohifo ʻe Sihova ʻa e mala ʻe hongofulu ki honau kau fakapōpulá. Hili hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí, naʻa nau “ʻave ʻa e koloa ʻa e kau ʻIsipité” ʻenau silivá, koulá mo e valá. (ʻEki. 12:​35, 36) ʻI hono tuli ʻa e kau ʻIsilelí ʻo aʻu ki he veʻe Tahi Kulokulá, naʻe fakamavaeuaʻi fakaemana ʻe Sihova ʻa e tahí. Pea ʻi heʻenau fononga atu ʻi he toafá, naʻá ne fafanga fakaʻaho kinautolu ʻaki ʻa e maná. Ko e hā leva ʻa e palopalemá? Naʻe taʻefiemālie ʻa e kau ʻIsilelí, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e meʻakai naʻa nau fiemaʻú, ka koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau houngaʻia ʻi he meʻa naʻa nau ʻosi maʻú.

Ko e niʻihi ʻo e kau ʻIsilelí ʻoku nau fakahaaʻi kia Mōsese ʻenau taʻefiemālie ki he mana ʻoku nau tānakí lolotonga iá ko e niʻihi kehe ofi mai ʻoku hokohoko atu ʻenau tānaki ʻa e maná mo sio pē.

Ko e hā naʻe hoko ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻo taʻefiemālié? (Sio ki he palakalafi 5)


6. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau fakatupulekina ai ʻa e houngaʻiá?

6 ʻE lava fēfē leva ke ke fakatupulekina ʻa e houngaʻiá? ʻUluakí, vaheʻi ʻa e taimi ʻi he ʻaho taki taha ke fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa lelei ʻokú ke maʻú. ʻE aʻu nai ʻo ke hikiʻi hifo ha meʻa ʻe ua pe tolu ʻokú ke houngaʻia ai. (Tangi. 3:​22, 23) Uá, fakahāhā hoʻo houngaʻiá. Tamuʻomuʻa ke fakamālō ki he niʻihi kehé ki he meʻa ʻoku nau fai maʻaú. Hiliō he meʻa kotoa, fakamālō maʻu pē kia Sihova. (Saame 75:1) Tolú, fili ko e ngaahi kaumeʻa ofi ʻa e faʻahinga ʻoku nau houngaʻiá. Ko e houngaʻiá ʻoku ʻi ai hono mālohi faitākiekina; ʻo hangē pē ko e taʻefiemālié. (Teu. 1:​26-28; 2 Tīm. 3:​1, 2, 5) ʻI heʻetau tokangataha ki hono fakahāhā ʻa e houngaʻiá, ʻoku ngalingali ʻe siʻi ange ai hono keina kitautolu ʻe he ngaahi ongoʻi taʻefiemālié.

7. Naʻe anga-fēfē hono fakatupulekina ʻe Aci ʻa e houngaʻiá, pea ko e hā ʻa e olá?

7 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Aci, ʻoku nofo ʻi ʻInitonēsia. ʻOkú ne pehē: “Lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe kamata ke u fakahoa hoku ngaahi tuʻungá ki hoku ngaahi kaungātuí. Ko hono olá, naʻá ku hoko ʻo taʻefiemālie.” (Kal. 6:4) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke liliu ʻene fakakaukaú? ʻOku pehē ʻe Aci: “Naʻá ku kamata ke u fakalau ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá ku maʻu ʻi he ʻaho taki taha pea fakakaukauloto ki he ngaahi meʻa lelei lahi kuó u maʻu mei he hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku fakahaaʻi leva ʻeku houngaʻiá kia Sihova. Ko e olá, naʻá ku ongoʻi fiemālie moʻoni.” Kapau ʻoku lōmekina koe ʻe he ngaahi fakakaukau taʻepaú, ʻe lava ke ke fou ʻi he ngaahi sitepu meimei tatau ke toe maʻu ha laumālie houngaʻia?

NOFOʻAKI TOKANGATAHA MO ANGA-FAKATŌKILALO

8. Ko e hā ʻa e tauhele naʻe tō ai ʻa Palukí?

8 Ko e sekelitali ʻa e palōfita ko Selemaiá, ʻa Paluki, naʻá ne tō fakataimi ʻi ha tauhele. Naʻe maʻu ʻe Paluki ha vāhenga-ngāue faingataʻa, ʻa ia, ko e poupou kia Selemaia ʻi heʻene ʻoatu ha pōpoaki mālohi ki ha puleʻanga taʻehoungaʻia. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe mole ʻa e tokangataha ʻa Palukí. ʻI he ʻikai tokangataha ki he meʻa naʻe loto ʻa Sihova ke ne faí, ʻoku ngalingali naʻe kamata ke ne fakakaukau ʻo fuʻu tōtuʻa fekauʻaki mo ia tonu pea mo e meʻa naʻá ne loto ke faí. Fakafou ʻia Selemaia, naʻe tala ange ʻe Sihova kia Paluki: “ʻOkú ke kumi ki ha ngaahi meʻa lalahi maʻau. Tuku ʻa e kumi ki he ngaahi meʻa ko iá.” (Sel. 45:​3-5) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, naʻá ne pehē: “Fiemālie pē ʻi ho tuʻunga lolotongá.” Naʻe tali ʻe Paluki ʻa e fakatonutonú pea hokohoko atu hono maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.

9. Fakatatau ki he 1 Kolinitō 4:​6, 7, ko e hā ʻe ueʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke lāuʻilo ki aí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ongoʻi nai ʻe ha Kalisitiane ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke maʻu ha monū pau ʻo e ngāué. ʻOkú ne mohu talēniti nai, ngāue mālohi pe taukei—pe mahalo ʻokú ne maʻu kotoa ia. Kae kehe, ʻe maʻu nai ʻe he niʻihi kehé ʻa e monū tofu pē ʻokú ne saiʻia ke maʻú. ʻE lava fēfē ke ne fakaʻuhinga ʻi he meʻá? ʻE lava ke ne fakakaukauloto ki he meʻa naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he 1 Kolinitō 4:​6, 7. (Lau.) Ko e monū kotoa pē mo e talēniti kotoa pē ʻoku tau maʻu ko e haʻu meia Sihova. ʻOku ʻikai ke tau ngāueʻi pe tuha mo e ngaahi meʻaʻofa ko ení. Ko e fakahāhā kotoa kinautolu ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová.—Loma 12:​3, 6; ʻEf. 2:​8, 9.

Fakatātā: Ko e fanga tokoua mo ha tuofefine ʻoku nau maʻu ha monū ʻo e ngāué. 1. Ko ha tokoua ʻokú ne vakaiʻi ʻa e ngaahi paipa ʻi ha fale fakateokalati. 2. Ko ha tuofefine ʻoku fakaʻekeʻeke ʻe ha tokoua ʻi ha ʻasemipilī fakasēketi ʻi he lea fakanoá. 3. Ko ha tokoua ʻokú ne fai ha malanga ʻi ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá.

Ko ha meʻaʻofa pē ʻoku tau maʻu ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 9)b


10. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilaló?

10 ʻE lava ke tau fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilaló ʻaki ʻa e fakakaukau loloto ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsuú. Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he pō naʻe fufulu ai ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ʻapositoló. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻI he ʻilo ʻe Sīsū [1] kuo tuku ʻe he Tamaí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki hono nimá pea [2] naʻá ne haʻu mei he ʻOtuá pea [3] ʻokú ne ʻalu ki he ʻOtuá, . . . [naʻá ne] kamata ke fufulu ʻa e vaʻe ʻo e kau ākongá.” (Sione 13:​3-5) Naʻe mei ongoʻi ʻe Sīsū ko kinautolu naʻe totonu ke nau fufulu hono vaʻé. Ka ʻi he lolotonga ʻene moʻui ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ongoʻi ʻokú ne tuha mo ha moʻui lakalakaimonū mo fiemālie ange. (Luke 9:58) Naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Sīsū; naʻá ne fiemālie pē. Naʻá ne fokotuʻu mai ha sīpinga haohaoa kiate kitautolu.—Sione 13:15.

11. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he anga-fakatōkilaló ʻa Dennis ke ongoʻi fiemālié?

11 Ko Dennis, mei Netaleni, kuó ne feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū ʻo e anga-fakatōkilaló, ka naʻe ʻikai ke faingofua. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakatokangaʻi ʻoku malanga hake ha ongoʻi pōlepole pe taʻefiemālie ʻiate au, ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha kehe ha monū ʻo e ngāué. ʻI he hoko iá, ʻoku ou ako leva ʻa e kaveinga fekauʻaki mo e anga-fakatōkilaló. ʻI he JW Library®, kuó u fakaʻilongaʻi ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu pau fekauʻaki mo e anga-fakatōkilaló koeʻuhí ke vave ʻeku maʻu kinautolu pea toe lau iá. Kuó u toe hiki ki heʻeku telefoní ʻa e ngaahi malanga fekauʻaki mo e anga-fakatōkilaló, pea ʻoku ou faʻa fanongo ki ai.a Kuó u ako ko e ngāue kotoa ʻoku tau faí ko ʻetau fai iá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova, kae ʻikai ko kitautolu. Ko e kiʻi ngafa siʻisiʻi pē ʻoku tau fakahokó, ka ko Sihova ʻokú ne ʻai ia ke lavameʻá.” Kapau ʻoku kamata ke ke taʻefiemālie ʻi ho tuʻungá, fou ʻi he ngaahi sitepu ke fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilaló. ʻE fakaivimālohiʻi heni hoʻo kaumeʻa mo Sihová pea tokoniʻi koe ke ongoʻi fiemālie.—Sēm. 4:​6, 8.

FAKALAULAULOTO KI HOʻO ʻAMANAKÍ

12. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ki he kahaʻú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo fiemālié? (ʻAisea 65:​21-25)

12 ʻOku tau ongoʻi fiemālie ange ʻi he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he ʻamanaki fakaofo ʻoku toka mei muʻa ʻiate kitautolú. Ko e lea tonu ʻa Sihova naʻe hiki ʻe he palōfita ko ʻAiseá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fonu faingataʻa ʻa e moʻuí ʻi he ʻahó ni pea fakapapauʻi mai ai ʻe toʻo atu ʻe Sihova ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá. (Lau ʻa e ʻAisea 65:​21-25.) Te tau nofo ʻi ha ngaahi fale ʻoku malu mo fakafiemālie. Te tau maʻu ha ngāue mohu ʻuhinga, pea te tau kai ʻa e meʻakai vovo mo fakatupu moʻui lelei. Heʻikai ʻaupito te tau toe hohaʻa fekauʻaki mo ha fakatuʻutāmaki ʻe hoko kiate kitautolu pe ko ʻetau fānaú. (ʻAi. 32:​17, 18; ʻIsi. 34:25) ʻOku tau maʻu ha kahaʻu fakaofo, pea ʻoku papau ia.

13. Ko e hā nai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tautefito ʻa e fiemaʻu ke tau tokangataha ai ki heʻetau ʻamanakí?

13 ʻOku fiemaʻu ke tau tokangataha ki heʻetau ʻamanakí ʻi he taimí ni ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku tau moʻui “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” pea ko kitautolu kotoa ʻoku tau hokosia ʻa e ngaahi palopalema ʻoku “faingataʻa ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1) ʻOku tokoniʻi fakaʻaho kitautolu ʻe Sihova ke kātekina ʻaki hono ʻomai ʻa e tataki, mālohi mo e poupou ʻoku tau fiemaʻú. (Saame 145:14) Tānaki atu ki aí, ko ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané ʻe lava ke ne poupouʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Mahalo ʻokú ke fāinga ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ho fāmilí. ʻOku ʻuhinga ení te ke fāinga maʻu pē ke moʻui? Mole ke mamaʻo! Kuo talaʻofa ʻe Sihova ke foaki kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú—pea ʻe toe hulu fau ange—ʻi he Palataisí. (Saame 9:18; 72:​12-14) ʻOkú ke fekuki nai mo ha felāngaaki lahi, loto-mafasia pe ko ha toe mahaki fakatupu mate kehe. Ko e moʻuí pē eni, ʻo ʻikai pē ha toe ʻamanaki kiate koe? ʻIkai ʻaupito. Ko e mahamahakí mo e maté ʻe mole atu ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 21:​3, 4) Ko e ʻamanaki ko iá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi fiemālie—ʻo ʻatā mei he ʻitá mo e loto-koná—ʻi he taimí ni. ʻE lava ke tau ongoʻi fiemālie pē lolotonga ʻetau fehangahangai mo e fakamaau taʻetotonú pe ko ha mole, kātekina ʻa e mahamahakí, pe ko ha toe ʻahiʻahi kehe. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí neongo pe ʻoku faingataʻa fēfē ʻa e pole ʻoku tau lolotonga fekuki mo iá, ʻoku tau ʻiloʻi ko ʻetau “mamahí ʻoku fakataimi pē” pea ko e māmani foʻoú ʻoku vavé ni ke ne tokonaki mai ʻa e fakanonga tuʻuloá.—2 Kol. 4:​17, 18.

14. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanakí?

14 Koeʻuhi ko e ʻamanakí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki heʻetau fiemālié, ʻe lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ia? Hangē ko ha tokotaha ʻoku fiemaʻu nai ke ne tui ha matasioʻata ke sio māʻalaʻala ange ki ha meʻa ʻi he mamaʻó, ʻe fiemaʻu nai ke tau fou ʻi he ngaahi sitepu feʻungamālie ke fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanakí koeʻuhí ke lava ʻo tau sio māʻalaʻala ange ki he Palataisi ʻi he kahaʻú. ʻI hono lōmekina kitautolu ʻe he hohaʻa fekauʻaki mo hotau tuʻunga fakapaʻangá, ʻe lava ke tau sioloto atu pe ʻe fēfē ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻe mole atu ai ʻa e paʻangá, moʻuá mo e masivá. Kapau ʻoku tau loto-moʻua fekauʻaki mo ha monū ʻo e ngāué ʻoku teʻeki ai ke tau maʻu, ʻe lava ke tau fakakaukau ki he hoko ʻa e ngaahi loto-moʻua ko iá ko ha meʻa noa pē ʻi he hili ʻetau aʻusia ʻa e haohaoá pea tauhi kia Sihova ʻi he laui afeʻi taʻu. (1 Tīm. 6:19) ʻI he kamatá ʻe faingataʻa nai ke tau fakalaulauloto ki he kahaʻú tupu mei heʻetau hohaʻa fekauʻaki mo hotau tuʻunga lolotongá. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ko e hanga ki he kahaʻu kuo talaʻofa mai ʻe Sihová ʻe lava ke hoko ko ha meʻa anga-maheni kiate kitautolu.

15. Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ʻa Christa?

15 Fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi ʻe he ʻamanakí ʻa Christa, ʻokú ne mali mo Dennis, naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou maʻu ha mahaki ʻokú ne fakavaivaiʻi hoku uouá ʻo pau ai ke u heka saliote pea ko e lahi taha ʻo e taimí ʻoku ou tokoto fale pē. ʻOku ou felāngaaki ʻi he ʻaho kotoa. Naʻe toki tala mai ʻe heʻeku toketaá heʻikai ke u toe sai au. Ka naʻá ku fakakaukau leva, ‘ʻOku kehe ʻene vakai ʻaʻana ki he kahaʻú.’ ʻOku ou tokangataha ki heʻeku ʻamanakí, ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí. ʻI he ʻahó ni, ʻe pau nai ke u kātekina ʻa e moʻui ʻi he māmani ko ení, ka te u fiefia kakato ʻi he māmani foʻoú!”

“KO E FAʻAHINGA ʻOKU MANAVAHĒ KIATE IÁ ʻOKU ʻIKAI TE NAU MASIVA ʻI HA MEʻA”

16. Ko e hā naʻe lava ai ke hiki ʻe Tuʻi Tēvita ko e faʻahinga ʻoku manavahē kia Sihová “ʻoku ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa”?

16 Ko ha sevāniti ʻa Sihova ʻoku fiemālie te ne kei fehangahangai pē mo e ngaahi palopalema. Naʻe tofanga ʻa Tuʻi Tēvita ʻi he mole ha toko tolu ʻene fānaú. Naʻe tukuakiʻi hala ia, lavakiʻi pea tuli tāmateʻi holo ia ʻi he laui taʻu. Neongo ia, lolotonga ʻa e kātekina ha ʻahiʻahi kakaha, naʻá ne lave fekauʻaki mo Sihova: “Ko e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá ʻoku ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa.” (Saame 34:​9, 10) Ko e hā naʻe lava ai ke ne lea pehē? Koeʻuhí neongo ko kitautolu, ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihova, ʻoku ʻikai ke tau ʻamanekina ha moʻui ʻoku ʻatā mei he faingataʻá, ʻoku tau fakapapauʻi heʻikai ʻaupito ke tau masiva ʻi ha meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoni. (Saame 145:16) Pea ʻe lava ke tau falala kia Sihova te ne poupouʻi kitautolu ʻi he kotoa hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻE lava ke tau fiemālie pē.

17. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ai ke ako ke ʻilo ʻa e fakapulipuli ki he fiemālié?

17 ʻOku loto ʻa Sihova ke ke hoko ʻo fiemālie. (Saame 131:​1, 2) Ko ia feinga mālohi ke ako ke ʻilo ʻa e fakapulipuli ki he fiemālié. Kapau te ke ngāue mālohi ke fakatupulekina ʻa e houngaʻiá, nofoʻaki tokangataha mo anga-fakatōkilalo, pea fakaivimālohiʻi hoʻo ʻamanakí, ʻe malava ke ke pehē: “ʻIo, ʻoku ou fiemālie.”—Saame 16:​5, 6.

ʻOKU ANGA-FĒFĒ HONO TOKONIʻI KOE ʻE HE MEʻÁ NI KE KE HOKO ʻO FIEMĀLIÉ?

  • Fakatupulekina ʻa e houngaʻiá

  • Nofoʻaki tokangataha mo anga-fakatōkilalo

  • Fakalaulauloto ki hoʻo ʻamanakí

HIVA 118 “Fakalahi ʻEmau Tuí”

a Ko e fakatātaá, sio ʻi he jw.org ʻi he polokalama Lotu Pongipongi ʻOku Tokanga ʻa Sihova ki he Anga-Fakatōkilaló mo e Ko e Pōlepolé ʻOku Iku ki he ʻAuha.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻokú ne ngāue ʻi ha fale fakateokalati, ko ha tuofefine kuó ne ako ʻa e lea fakanoá ʻoku fakaʻekeʻeke ʻi ha ʻasemipilī fakasēketi, pea ko ha tokoua ʻokú ne fai ha malanga maʻá e kakai.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share