Vavé Ni—Ha Māmani ʻAtā mei he Faitoʻo Kona Tapú
ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki ha māmani ʻoku ʻikai ngāuekoviʻaki ai ʻa e faitoʻo kona tapú?
KO E Sekelitali Seniale ʻo e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻa Kofi Annan naʻá ne kole ki he ngaahi puleʻangá kotoa ke nau ngāue ki ha māmani pehē. Naʻá ne talaki: “Kuo pau ke tau fou ʻi ha ngaahi sitepu foʻou mo mālohi ke tauʻiʻaki ʻa e kovi ko ení; ʻa e mala ko eni kuó ne fakataueleʻi ʻa e fuʻu tokolahi fau ʻo ʻetau fānaú.”
Neongo ʻe felotoi nai ʻa e kau takí ke fakasiʻisiʻi ʻa hono faʻu mo tufaki ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapu taʻefakalaó ʻi māmani lahí, ʻoku fuʻu taulōfuʻu ʻa hono faingataʻá. Ko Hennadiy Udovenko ʻo ʻIukalainé, ko e palesiteni ʻo ha fakataha makehe ʻa e Fakataha Lahi ʻa e UN, naʻá ne pehē “ʻi ha mahuʻinga naʻe fakafuofua ʻoku laka hake he $400 piliona he taʻu, ko e fefakatauʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú ko e taha ia ʻo e ngaahi pisinisi fakapulipuli tupu lahi tahá, . . . ʻoku lava ke ne fakameleʻi pe ʻai ke fetōʻaki ʻa e ngaahi māketi fakapaʻanga ʻi māmani lahí.” Naʻá ne tānaki mai ko e palopalema ʻi he faitoʻo kona tapú “kuo hoko ia ko ha meʻa anga-kehe ʻi māmani lahi pea ʻoku ʻikai ha puleʻanga ʻe lava ke ongoʻi malu mei he fakamanamana ko ení.”
ʻOku faingataʻa ke sioloto atu ki ha māmani ʻoku ʻikai ha ngaahi faitoʻo kona tapu fakatuʻutāmaki. Ko e moʻoni kuo fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai lava ʻe he ngaahi puleʻanga fakaetangatá ke taʻaki fuʻu ia. Kae kehe, ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú mei hono fakahoko ʻene taumuʻa ke ʻomai ha palataisi fakaemāmani ʻa ia ʻe fakatōliʻa ai ʻa e fiemaʻu fakaeongo, fakaesino, mo fakalaumālie kotoa pē. (Sāme 145:16; Luke 23:43; 2 Pita 3:13) Fakatatau ki he palōfita ko ʻAiseá, ko e folofola ʻa e ʻOtuá ‘ʻe ʻikai foki ngeʻesi ki ai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne ne loto ki aí, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne ne fekau atu ai iá.’—Aisea 55:11.
Ko e ʻamanaki ki he talaʻofa ko iá ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e ʻaonga fakaofo naʻa mo e ʻi he taimí ni. Ko e fakatātaá, ko Edmundo, ko ha tokotaha ia naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Ka ʻi heʻene maʻu ʻa e talaʻofa ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo ha māmani foʻou māʻoniʻoní naʻe fakatupunga ai ia ke ne toe fakamahuʻingaʻi ʻa ʻene moʻuí. ʻOku pehē he taimí ni ʻe Edmundo: “He fakasesele ē ko au ʻi hono fakamoleki noaʻia hoku taimí.” ʻI he holi ke tauhi maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻoku ueʻi ia he taimí ni ke ne nofoʻaki ʻatā mei he faitoʻo kona tapú. ʻIo, ko hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá mo ʻene talaʻofá ʻe lava ke ne ueʻi ai kitautolu he taimí ni ke “kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—Efeso 4:24.
Ko e tokolahi taʻefaʻalaua kehe naʻa nau kau ki muʻa ʻi hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú kuo nau hoko foki ʻo fiefia ʻi ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo honau Tokotaha-Fakatupú. Ki he faʻahingá ni ʻoku ʻuhinga makehe kia kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Oua naa ke manatuʻi ae gaahi agahala i he eku kei jii, mo eku gaahi talagataa: ka ke manatu kiate au, E Jihova, o fakatatau ki hoo aloofa koeuhi ko hoo agalelei. Oku agalelei mo agatonu a Jihova: koia te ne akonakiʻi ai ae kau agahala i he hala.” (Sāme 25:7, 8, PM) He fakafiemālie moʻoni ē ki he ngaahi mātuʻa ʻa e fānau talangataʻá ke ʻiloʻi ʻe lava ke liliu ʻenau fānaú! ʻI he feinga lahi, ʻe lava ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke tauʻi ʻa e fakatamaki ʻo e ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pea ke “puke ki he moʻui moʻoni,” ʻa ia ʻe fakahoko ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.—1 Timote 6:19.
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko e ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá kuó ne ueʻi ʻa e kau ngāueʻaki tokolahi ʻo e faitoʻo kona tapú ke liliu ʻenau moʻuí