Ke Āva ki Tino Kolā e Pule Mai ki a Koe
“Ava ki tino katoa, a‵lofa ki otou taina talitonu, ma‵taku ki te Atua, kae ava foki ki te Tupu.”—1 PETELU 2:17.
1, 2. Ne a manatu o tino ki pulega i aso nei? Kae kaia?
“E SAOLOTO a tama‵liki ke fai so se mea. E se ti āva sāle mai latou ki olotou mātua.” Konā loa a pati fanoanoa a se mātua. E fai mai penei se fakailoga ne faka‵piki i se motokā: “‵Teke Atu ki Pulega.” Konā fua a tala e lua kolā e fakaasi mai i ei te tulaga telā e masani koe i ei i aso nei. E lauiloa i te lalolagi kātoa a te sē āva ki mātua, faiakoga, pule i te galuega, mo sui o te malo.
2 Kāti e ‵pau fua ki nisi tino ke fai penā, olotou muna, ‘Ia, e se ‵tau mo au o āva sāle ki pule ona ko olotou amioga.’ I nisi taimi, kāti e tonu la. E lagona faeloa ne tatou a tala e uiga ki sui sē fakamaoni o malo, pule kaima‵nako i te galuega, faiakoga va‵lea, mo mātua kolā e amio fakasauā. Kae se mea fakafiafia loto, me e se penā te kilokiloga a te tokoukega o Kelisiano ki tino i te fakapotopotoga kolā e isi ne olotou pulega.—Mataio 24:45-47.
3, 4. Kaia e ‵tau ei o fakaasi atu ne Kelisiano a te āva ki tino pule?
3 E pelā me ne Kelisiano, “e ‵tau eiloa” o āva tatou ki tino pule i te lalolagi nei. Ne fakatonu atu te apositolo ko Paulo ki Kelisiano ke “faka‵logo ki pule o te malo, i te mea ne aumai katoa mai i te Atua te lotou tulaga pule. A tino pule katoa konei e ‵tu nei, ne faka‵tu katoa ne te Atua.” (Loma 13:1, 2, 5; 1 Petelu 2:13-15) Ne fakaasi atu foki ne Paulo se pogai ‵tau ke faka‵logo tatou ki pule i loto i te kāiga: “Fafine, e ‵tau mo koutou o faka‵logo ki otou avaga i ala ‵tau katoa i te Aliki. Tamaliki, e ‵tau mo koutou o faka‵logo ki otou matua i mea katoa, me se mea fakafiafia loto tena ki te Aliki.” (Kolose 3:18, 20) E ‵tau foki o āva tatou ki toeaina i te fakapotopotoga me ‘ne ‵tofi aka latou ne te agaga tapu ke fai mo fai ne ovasia, ke tausi ki te fakapotopotoga a te Atua.’ (Galuega 20:28) E ‵tau o āva tatou ki tino pule ona ko te ‵tou āva ki a Ieova. Kae ko te ‵tonuga loa, e ‵tau o fakamuamua faeloa ne tatou te āva ki te pulega a Ieova i ‵tou olaga.—Galuega 5:29.
4 Ke mafau‵fau malie aka tatou ki te pulega sili a Ieova kae ke onoono aka ki tala o nisi tino kolā ne seki āva ki tino pule penā foki loa mo latou kolā ne āva atu ki ei.
Ne Seki Talia te Tino Ona ko Tena sē Āva
5. Se a te kilokiloga sē āva telā ne fakaasi atu ne Mekala ki a Tavita, kae ne a mea ne iku mai i ei?
5 Mai i tala e uiga ki te tupu ko Tavita, ko iloa ei ne tatou te kilokiloga a Ieova ki tino kolā e ma‵natu fātauvā ki tino kolā ne maua te pulega mai i te Atua. I te taimi ne aumai ei ne Tavita a te pusa o te feagaiga ki Ielusalema, ne matea atu ne tena avaga ko Mekala me i a “Tavita te Tupu e saka kae evaeva i te sakaga tapu, tena kae kaitaua ei mo ia ki a Tavita.” Ne ‵tau o iloa ne Mekala me i a Tavita ko te ulu o tena kāiga kae ko ia foki ko te tupu o te fenua. Kae ne fakaasi atu ne tou fafine ana lagonaga i ana pati fakatauemu konei: “Ko oko eiloa i te maluga o te tupu o Isalaelu i te aso nei! Ko fakaasi tena foitino pela me se vale ki tavini fa‵fine a ana ofisa!” Ona ko te mea tenā ne seki ai ne ana tama‵liki ne fai.—2 Samuelu 6:14-23.
6. Ne pefea te kilokiloga a Ieova ki te sē āva o Kola ki te tino telā ne ‵tofi aka ne Ia?
6 E tasi te tala matagā o se tino telā e se āva ki pulega fakaseokalatika a te Atua ko te tala o Kola. E pelā me se tino Koate, ne taulia malosi a ia ke tavini atu ki a Ieova i te faleie tapu! Kae ne fāmeo tou tagata ki a Mose mo Alona, ko takitaki kolā ne ‵tofi aka ne te Atua i luga i te kau Isalaelu. Ne maopoopo fakatasi a Kola mo nisi matai o Isalaelu kae ne fai atu penei latou mo te mata‵fatu ki a Mose mo Alona: “Ko to silia katoa te lua mea tenei e fai! A tino Isalaelu katoa e o te Aliki, ka ko te Aliki e fakatasi mai ki a tatou katoa. Mose, ai a e fia pule ei koe i luga o te fenua katoa o te Aliki?” Ne pefea te kilokiloga a Ieova ki manatu konā o Kola mo tino kolā ne ‵kau atu ki a ia? Ne manatu aka te Atua me e se āva eiloa latou ki a Ieova i olotou faifaiga. Ne fatoā matea atu ne Kola mo matai e toko 250 me ne ‵to ifo a tino katoa kolā ne ‵kau atu ki a latou i te ‵vaega o te laukele, kae ne tamate foki latou i te afi mai i a Ieova.—Numela 16:1-3, 28-35.
7. E isi ne pogai ke taku fakamasei ei ne “apositolo ‵loi” te pulega a Paulo?
7 I te fakapotopotoga Kelisiano i te senitenali muamua, ne isi foki ne tino kolā ne seki āva ki pulega a te Atua. Ne seki āva a “apositolo ‵loi” i te fakapotopotoga i Kolinito ki a Paulo. Ne muna‵sele atu latou e uiga ki ana lauga, olotou muna: “E ‵mafa kae ma‵losi ana tusi, ka ko tona nofo mai i o‵tou mua, e vaivai fua ana pati kae e se aoga foki!” (2 Kolinito 10:10; 11:5) Faitalia me ne apo a Paulo i te faiga o lauga me ikai, ne ‵tau o āva atu latou ki a ia me i a ia se apositolo. E mata, ne vāivāi fua ana pati? E fakamaoni mai ne ana lauga kolā ne tusi ki lalo i te Tusi Tapu me i a ia se failauga apo ‵ki. E tiga eiloa ne sau‵tala malie aka fua laua mo Helota Akelipa te Tokolua, ko te tino telā “ko masani ‵lei eiloa i tu mo fakakinauga faka-Iutaia,” ne fai atu penei ana pati ki a Paulo: “Toeitiiti kae e mafai ne koe o fai au mo fai se Kelisiano”! (Galuega 13:15-43; 17:22-34; 26:1-28, NW) Kae ne ‵losi atu a apositolo ‵loi i Kolinito me e vāi‵vāi fua ana pati! Ne pefea te kilokiloga a Ieova ki olotou manatu? I tena fekau ki ovasia i te fakapotopotoga i Efeso, ne tavae atu ei a Iesu Keliso e uiga ki a latou kolā ne ita ma tau‵tali atu ki a “latou kola e fai mai me ne apositolo, kae e se ne apositolo.”—Fakaasiga 2:2.
E Āva ki ei Faitalia te sē ‵Lei Katoatoa
8. Ne fakaasi atu pefea ne Tavita me ne āva atu a ia ki te pulega telā ne avatu ne Ieova ki a Saulo?
8 E uke ‵ki a tala i te Tusi Tapu e uiga ki tino kolā ne āva atu ki tino pule, faitalia me ne fakaaoga ‵se io me ne sōnafai ne tino konā olotou pulega. A Tavita se tino e tokotasi telā ne ‵lei tena fakaakoakoga i te feitu tenā. Ne kamata o loto masei te tupu ko Saulo, telā ne tavini atu a Tavita ki ei, ona ko galuega ‵lei a Tavita kae ne taumafai o tamate a ia. (1 Samuelu 18:8-12; 19:9-11; 23:26) E tiga eiloa ne maua ne Tavita a avanoaga ke tamate ne ia a Saulo, ne fai atu a ia penei: “A te Aliki ke fai ne ia a au ke se fakapakia ne au toku pule, tela ne fili ne te Aliki ke fai mo tupu! E se tau eiloa o fai ne au se mea ki ei, me i a ia ko te tupu tela ne filifilia ne te Aliki!” (1 Samuelu 24:3-6; 26:7-13) Ne iloa ne Tavita me e ‵se a Saulo, kae ne faka‵tali a ia ke fakamasino aka ne Ieova a Saulo. (1 Samuelu 24:12, 15; 26:22-24) Ne seki taku fakamasei ne ia a Saulo io me ne seki ‵teke atu ki a ia i ana pati.
9. (a) Ne a manatu o Tavita e uiga ki faifaiga ‵se a Saulo ki a ia? (e) E iloa pefea ne tatou me ne tonu te āva o Tavita ki a Saulo?
9 E mata, ne loto māfatia Tavita i faifaiga ‵se konā? “A tino fakasaua . . . ko taumafai o tamate au,” ko te tagi a Tavita ki a Ieova. (Salamo 54:3) Ne fakaasi ‵tonu atu ne ia tena loto ki a Ieova: “Toku Atua, fakasao au mai oku fili, . . . a tagata saua ko ‵luku fakatasi o faitaua mai ki a au. E se pogai mai saku agasala io me saku mea ‵se ne fai, io me se mea ko tosala ei au, . . . tu ake, vau o fesoasoani mai ki a au.” (Salamo 59:1-4) E a, kai lagona ne koe se mea penā—e seai sau mea ‵se ne fai ki se tino pule, kae e pelā me e fakafaigata ne ia a mea katoa mō koe? Ne seki fakatamala Tavita o āva ki a Saulo. I te mate o Saulo, ne seki fiafia malosi a Tavita, kae ne ‵fatu aka ne ia te pese fanoanoa tenei: “A Saulo mo Ionatana, ne tino ‵lei kae fagasele i te loto; ne ola fakatasi, ne mate fakatasi; e ma‵kini atu i aeto, kae ma‵losi atu i leona. Fafine o Isalaelu, tagi fanoa‵noa mō Saulo!” (2 Samuelu 1:23, 24) Ko tafaga la te gali o te fakaakoakoga ‵lei tenā e uiga ki te āva tonu ki te tino telā ne fakasopo aka ne Ieova, faitalia me e isi ne faifaiga ‵se a Saulo ki a Tavita!
10. Se a te fakaakoakoga ‵lei telā ne fai ne Paulo i te āva atu ki te pulega telā ne avatu ne te Atua ki te potukau pule, kae ne a mea ne iku mai i ei?
10 E maua foki ne tatou i te vaitaimi o Kelisiano a fakaakoakoga sē fuafuagina e uiga ki tino kolā ne āva ki pule kolā ne tuku mai ne te Atua. E pelā mo Paulo, ne āva sāle a ia ki fakaikuga a te potukau pule o te fakapotopotoga Kelisiano i te senitenali muamua. I te ‵toe āsiga a Paulo ki Ielusalema, ne fakatonu atu te potukau pule ki a Paulo ke fai ne ia se faiga ke ‵ma a ia i te feitu fakatapuakiga, ko te mea ke fakaasi atu i ei me e se ‵teke malosi atu a ia ki Tulafono a Mose. Kāti ne mafai o mafaufau Paulo penei: ‘Ko oti ne fakatonu mai a taina konā ke tiakina ne au Ielusalema i a au ma tamate. Kae nei la, e ma‵nako latou ke fakaasi atu ne au i mua o tino katoa me e āva au ki Tulafono a Mose. Ko oti ne tusi atu ne au te tusi ki te kau Kalatia ke fakamalosi atu ki a latou ke se tausi ne latou te Tulafono. Kafai e fanatu au ki te faletapu, kāti ka se maina nisi tino i taku faiga tenā, kae ka ma‵natu aka latou me e gutugutulua au ke fakafiafia atu ei ki tino pilitome.’ Kae e foliga mai me ne seki fai penā a manatu o Paulo. Me ne seki aofia i ei te gutugutulua ki fakatakitakiga faka-Kelisiano, ne āva kae ne talia foki ne ia te fakatonuga tenā mai te potukau pule i te senitenali muamua. A te mea telā ne tupu fakavave i ei, ne ‵tau o fakasao a Paulo mai i te potukau o tino Iutaia, kae ne ‵pei atu a ia ki te falepuipui i tausaga e lua. Kae fakamuli loa, ne fakataunu mai i ei te loto o te Atua. Ne talai atu Paulo ki tino ma‵luga o te malo i Kaisaleia kae oti aka ne ‵togi ne te malo tou tagata ke fanatu ki Loma o talai atu eiloa ki a Kaisala.—Galuega 9:26-30; 21:20-26; 23:11; 24:27; Kalatia 2:12; 4:9, 10.
E Fakaasi Atu ne Koe te Āva?
11. E mafai pefea ne tatou o fakaasi atu te āva ki pule i te lalolagi nei?
11 E mata, e fakaasi atu ne koe te āva ‵tau ki tino pule? E fakatonu mai ki Kelisiano ke “tuku te ava ki a ia tela ko ‵tau ki ei te ava, mo te fakaaloaloga ki a ia tela ko ‵tau ki ei te fakaaloaloga.” A te ‵tonuga loa, e se aofia fua i te ‵tou faka‵logo ki “pule o te malo” a te ‵togi atu o ‵tou lafoga, kae e ‵tau foki o āva atu tatou ki pule konā i ‵tou amioga mo ‵tou pati. (Loma 13:1-7) Kafai e fe‵paki tatou mo sui o te malo kolā e amio fakasauā, ne a ‵tou mea e ‵tau o fai? I te Sitete ko Chiapas i Mekisikō, ne ‵faomālō ne nisi tino pule a manafa o kāiga e 57 o Molimau a Ieova me ne seki ‵kau atu latou ki nisi aso fakamanatu o lotu. I maopoopoga kolā e fakatoka ke ‵teu aka ei te fakalavelave tenā, ne olo atu te kau Molimau kae ne ‵pei ki gatu ‵lei kae ‵ma kae ne fai‵pati atu latou mo te āva mo te fakaaloalo. E silia atu i te tausaga mai tua ifo i ei, ne manumalo latou i te fakaikuga telā ne fai. Kae ne tavae atu a nisi tino maimoa ki olotou manatu kae ne fia fai foki latou mo fai ne Molimau a Ieova!
12. Kaia e tāua ei ke “ava” malosi se tino ki tena avaga sē talitonu?
12 E mafai pefea ne koe o fakaasi atu te āva ki pulega kolā ne fakatoka ne te Atua i loto i te kāiga? Ko oti ne faipati te apositolo ko Petelu e uiga ki te loto kufaki o Iesu i logo‵maega, kae ne fai atu a ia penei: “E pena foki koutou e fafine, e ‵tau mo koutou o faka‵logo ki otou avaga, ko te mea kafai e isi ne tagata mai i a latou e se talitonu ki te muna a te Atua, e mafai o tosina mai latou ke talitonu ona ko otou amioga. E se manakogina foki te fai‵pati o koutou ki ei, me e matea eiloa ne latou te ‵ma mo te tonu otou amioga.” (1 Petelu 3:1, 2; Efeso 5:22-24) Ne faka‵mafa mai ne Petelu i konā te tāua o te fakalogo o te fafine avaga ki tena avaga mo “te ava,” faitalia me e se uke a amioga ‵lei a nisi tāgata ke fakavae ki ei te āva tenā. Kāti ka tosina mai te loto o te tagata sē talitonu ona ko te āva o tena avaga.
13. E mafai pefea ne fāfine o āva ki olotou avaga?
13 I tala i tafa o fuaiupu konā, ne fakasino atu ei a Petelu ki te fakaakoakoga a Sala, telā ne avaga ki a Apelaamo, ko te tagata telā ne tu ‵kese tena fakatuanaki. (Loma 4:16, 17; Kalatia 3:6-9; 1 Petelu 3:6) E mata, e ‵tau o foliki ifo te āva o fāfine ki olotou avaga tali‵tonu i lō te āva telā e fakaasi atu ne fāfine ki olotou avaga sē tali‵tonu? E a, māfai e se loto ma‵lie koulua mo tau avaga e uiga ki se mea? Ne tuku mai ne Iesu a pati fakatonutonu kolā e mafai o fakaaogā i tulaga kese‵kese: “Kafai se sotia [tino pule] e faimalo atu ke amo ne koe tena avega i se maila e tasi, amo ne koe i maila e lua.” (Mataio 5:41) E mata, e āva atu koe ki tau avaga mai i te talia ne koe o ana manakoga? Kafai ko tō faigata ke fai penā, ke na fakaasi atu ne koe ou manatu ki a ia. Sa mafaufau me e iloa ne ia ou lagonaga e uiga ki ei. Kae kafai e fakailoa atu ne koe ou manatu ki a ia, ke fai penā i se auala fakaaloalo. E fakamalosi mai penei te Tusi Tapu: “Ke isi se alofa i otou pati e fai sale, ke faka‵kona foki ki te masima ke tumau tena aoga, ko te mea ke iloa ne koutou o tali atu ki so se tino e fesili mai ki a koutou.”—Kolose 4:6.
14. Ne a mea e aofia i te āva atu ki mātua?
14 E a koutou, e tama‵liki? E fakatonu atu penei te Muna a te Atua: “A koutou e tamaliki, se tiute faka-Kelisiano o koutou, o faka‵logo ki otou matua, me tena eiloa te mea tonu e ‵tau o fai ne koutou. ‘Ava ki tou tamana mo tou matua, me kafai e fai ne koe, ka ‵lei ei koe kae ola leva foki i te fenua.’ Tenei te tulafono muamua e isi sona taui.” (Efeso 6:1-3) Onoono la, me e ‵pau eiloa te fakalogo ki ou mātua mo te ‘āva ki tou tamana mo tou mātua.’ A te pati Eleni mō te “āva” e fakauiga pelā me e “fakatāua” io me e “manatu aka me e tāua.” Tela la, a te fakalogo e se ko te fai fitoi o mea kolā e fakatonu mai ne mātua kae e manatu aka koe me e se ‵lei. E fakatonu mai te Atua ki a koe ke na āva malosi atu koe ki ou mātua kae ke fakatāua foki lā pati polopoloki.—Faataoto 15:5.
15. E mafai pefea ne tama‵liki o tumau i te āva faitalia me e ma‵natu aka latou me e ‵se te faiga a olotou mātua?
15 E a la māfai ko fai ne ou mātua se mea telā e fai ei ke se āva malosi koe ki a laua? Taumafai ke maina koe i lā manatu. ‘Moi seai laua e penei seai foki koe,’ kae ne tausi faka‵lei foki ne laua koe, i ne? (Faataoto 23:22) E a, e se a‵lofa mai laua ki a koe? (Epelu 12:7-11) Ke faipati atu koe mo te āva ki ou mātua, kae ke fakaasi atu ne koe mo te loto maulalo ou manatu. Faitalia me e se fiafia koe ki te lā tali, ke mo a ma faipati atu koe mo te sē āva ki a laua. (Faataoto 24:29) Ke masaua me ne āva faeloa a Tavita ki a Saulo faitalia me ne seki tautali atu te tupu tenā ki fakatonuga a te Atua. Ke fakamolemole atu koe ki a Ieova ke fesoasoani mai ke loto kufaki koe. Muna a Tavita: “Taku atu ki a ia otou puapuaga katoa, me ko ia ko te tou lafiga.”—Salamo 62:8; Tagiga a Ielemia 3:25-27.
Ke Fakaaloalo Atu ki Tino Kolā e Fai te Takitakiga
16. Se a te mea telā e iloa ne tatou mai i te fakaakoakoga a faiakoga ‵loi mo agelu?
16 E tiga eiloa ko oti ne ‵tofi aka ne te agaga tapu a toeaina i te fakapotopotoga, koi sē ‵lei katoatoa latou, kae e ‵se sāle foki. (Salamo 130:3; Failauga 7:20; Galuega 20:28; Iakopo 3:2) Ona ko te feitu tenā, ko se loto ma‵lie ei a nisi tino i te fakapotopotoga ki te kau toeaina. Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai māfai e ma‵natu aka tatou me e ‵se a nisi faiga i te fakapotopotoga, io me e foliga mai me e ‵se a mea konā? Ke onoono ki te ‵kese o faiakoga ‵loi i te senitenali muamua mo te kau agelu: “A faiakoga ‵loi konei e ‵toa kae fakamata‵mata, kae e se ava foki ki tino ‵malu . . . ; kae fai muna se ‵tau foki ki a latou. E oko ki agelu, kola e ma‵losi atu kae ma‵luga atu foki ki faiakoga ‵loi konei, e se ‵moli fakamasei ne latou a faiakoga ‵loi konei i mua o te Aliki.” (2 Petelu 2:10-13) Ne muna sē ‵tau a faiakoga ‵loi ki “tino ‵malu”—ko toeaina kolā ne fai pelā me ne pule i te fakapotopotoga Kelisiano i te senitenali muamua—kae ne seki ‵moli fakamasei ne agelu a faiakoga ‵loi kolā ne faka‵tupu a fakalavelave i va o te kau taina. Ne iloa ‵lei ne te kau agelu a mea kolā ne ‵tupu i te fakapotopotoga me e ma‵luga atu latou kae e sili atu foki te lotou maina ‵lei i te faiga o mea ‵tonu. Kae ona ko te ‘āva ki a Ieova,’ ne faka‵tali latou ki te fakamasinoga a te Atua.—Epelu 2:6, 7; Iuta 9.
17. E aofia pefea te fakatuanaki i te ‵teuga o fakalavelave māfai e manatu aka koe me e ‵se te kau toeaina?
17 Faitalia me e se tonu te faiga o se mea, e ‵tau eiloa o fakatuanaki tatou ki a Iesu Keliso e pelā me ko te Ulu ola o te fakapotopotoga Kelisiano, i ne? E mata, e se iloa ne ia a mea kolā e ‵tupu i te fakapotopotoga i te lalolagi kātoa? E mata, e ‵tau o āva tatou ki ana faifaiga ki mea konā kae amanaia ki tena atamai ke tausi faka‵lei a mea? A te ‵tonuga loa, “ko oi eiloa koe, e fakamasino ei ne koe tou tuakoi?” (Iakopo 4:12; 1 Kolinito 11:3; Kolose 1:18) Kaia e se taku atu ei ne koe a mea kolā e manavase koe ki ei ki a Ieova i au ‵talo?
18, 19. Ne a au mea e mafai o fai māfai e manatu aka koe me e ‵se a toeaina?
18 Kāti ka ‵tupu mai a mea faiga‵ta mo fakalavelave ona ko uiga sē ‵lei o tino. Kāti ka ‵se foki te faiga a se toeaina, kae ka manava‵se i ei a nisi tino. Kafai e pati ‵pole tatou i se vaegā mea penā, ka se ‵fuli i ei te mea telā ne tupu. Kāti ka fakalasi aka fua i ei te fakalavelave. Ka faka‵tali a tino ata‵mai i te feitu faka-te-agaga ke na faka‵tonu aka ne Ieova te fakalavelave kae ke fai ne ia so se fakasalaga e ‵tau o fai i tena taimi tonu mo tena auala tonu.—2 Timoteo 3:16; Epelu 12:7-11.
19 E a māfai e se fiafia koe ki se mea? Ke se faipati koe ki nisi tino i te fakapotopotoga e uiga ki te mea tenā, kae kaia e se sala aka ei ne koe mo te āva se fesoasoani mai te kau toeaina? E aunoa mo te mataonoono, ke fakamatala atu ne koe a mea kolā ne ‵tupu ki a koe. Ke “atafai” koe ki a latou, kae ke fakaasi atu ne koe te āva ki a latou māfai ko taku atu ne koe te tala tenā. (1 Petelu 3:8) Sa pati ‵toko atu, kae ke talitonu koe me i a latou ne Kelisiano ma‵losi. Ke fakatāua ne koe so se fakamalosiga faka-te-Tusi Tapu telā ka tuku mai ne latou mo te atafai. Kae kafai e foliga mai me e ‵tau o fakatonutonu malie aka i ei a nisi mea, ke na talitonu koe me ka takitaki atu ne Ieova a toeaina ke fai te mea tonu mo te mea ‵lei.—Kalatia 6:10; 2 Tesalonia 3:13.
20. Ne a mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te suā mataupu?
20 Kae e isi aka foki se isi vaega o te āva mo te fakaaloalo atu ki tino pule. E mata, e ‵tau mo tino pule o āva mai ki tino kolā e ‵tau o tausi ne latou? Ke na suke‵suke tatou ki ei i te suā mataupu.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te pogai ‵lei e ‵tau ei mo tatou o āva atu ki tino pule?
• Ne a manatu o Ieova mo Iesu e uiga ki tino kolā e se āva atu ki pulega kolā e tuku mai ne te Atua?
• Ne a fakaakoakoga ‵lei e maua ne tatou o tino kolā ne āva atu ki tino pule?
• Ne a mea e mafai ne tatou o fai māfai e foliga mai me e ‵se se tino telā e pule mai ki a tatou?
[Ata i te itulau e 8]
Ne āva malosi a Sala ki te pulega a Apelaamo kae ne fiafia a ia i ei
[Ata i te itulau e 9]
Ne seki āva atu a Mekala ki te pulega a Tavita e pelā me ko te ulu o te kāiga, penā foki loa mo te tupu
[Ata i te itulau e 11]
“E se tau eiloa o fai ne au se mea ki ei, me i a ia ko te tupu tela ne filifilia ne te Aliki!”
[Ata i te itulau e 12]
Kaia e se fakaasi atu ei ne koe ki a Ieova a mea kolā e manavase koe ki ei i au ‵talo?