Oku Sanga Ukũlĩhĩso Wocili
CAKALA keteke 18 kosãi ya Cembanima kunyamo wo 1810 koñolosi. Ocimbaluku cimue ca tunda kofeka yo Londre, ca kala oku enda lovitangi vokalunga. Momo eteke liaco, vokalunga mua kala akimba alua lofela. Kuenje usongui wocimbaluku caco o tukuiwa hati, Pallas ka tẽlele vali oku kuama olonumbi vioku endisa ocimbaluku. Eci kua tekãva, kilu kueya alende. Kuenje ka va kuatele ocinyi ci va songuila. Noke veya oku sanjuka calua eci va mola ocinyi cimue. Pole, eci va pitilako, veya oku sumua omo okuti, ocinyi caco hacoko va yonguile. Momo ca kala ocinyi condalu yimue omanu va siakalẽle kohulo yokalunga. Pallas wa enda locimbaluku kohulo yokalunga. Kuenje wa li tusula vovawe. Noke ocimbaluku ca nyõleha. Kuenje kua fa ekũi liomanu lomunu umosi. Ca kala ocilunga cimue cinene.
Elivulu limue lia lombolola okuti, Pallas omo lioku lueya olonumbi vioku endisa ocimbaluku, wa pita lociluga cinene. Ocilunga caco, ca pitilevo la vamue vakuakuendisa ovimbaluku. Momo va kuama ocinyi cimue va muila kohulo yokalunga. Kuenje va simile okuti ci va kuatisa. Pole, ovingumba ovio via kapele ocinyi caco lonjongole yokuti, eci ocimbaluku ci litusula vovawe, ci nyõleha. Kuenje va punda ovina viomanu va endelamo.
Ovisonehua vi Kola vi ku Tuala Kepopelo
Poku sandiliya kuove ukũlĩhĩso wocili, o pondola oku liyaka lovitangi ndevi via pita la vana va linga ungende locimbaluku. Momo citava okuti, o kembiwa lolonumbi viesanda. Kuenje o pita lesumuo lialua. Nye o sukila oku linga oco o yuvule ovitangi? O sukila oku konomuisa oco o limbuke nda o kasi oku kuama onjila yocili. Vokuenda kueci ci soka 125 kanyamo, Utala ulo Wondavululi wa siata oku situlula ukũlĩhĩso Wovisonehua vi kola. ‘Ovisonehua viaco, vi ku lekisa eci o sukila oku linga oco o popeliwe.’—2 Timoteo 3:15-17.
Oco o lekise ekolelo kolonumbi Viembimbiliya, o sukila oku konomuisa ono yalio. (Osamo 119:105; Olosapo 14:15) Kuka kuate ohele yoku sonehela koseketa Yolombangi via Yehova. Momo ovo va siata oku kuatisa omanu valua oku kuata elomboloko liokuti, Embimbiliya Ondaka ya Suku. Oco o kuate elomboloko liolonumbi Viembimbiliya, tanga okalivulu losapi hati: Um Livro Para Todas as Pessoas.a Okalivulu kaco, ka lekisa okuti, olonumbi Viembimbiliya, viocili kuenda via tumiwa la Suku.
Ukũlĩhĩso Wovina Viavelapo
Ovina vipi via velapo vi sangiwa ‘vovisonehua vi kola’? Tu konomuisi atosi akuãimo.
Kuli Suku wa Velapo okuti, eye wa Lulika ovina viosi. (Efetikilo 1:1) Etu tu kasi komuenyo momo, Yehova eye ‘wa lulika ovina viosi’ kuenda wa tu ĩha omuenyo. (Esituluilo 4:11) Eli olio esunga lieci tu sukilila oku fendela Yehova. Ululiki wetu, eye Ono yukũlĩhĩso wosi. (Osamo 36:9; Isaya 30:20, 21; 48:17, 18) Eye o kuete onduko, kuenda o yongola okuti tu yi tukula. (Etundilo 3:15) Onduko yaco kelimi lio Heveru ya sonehiwa ndoco: YHWH. Vembimbiliya yi sangiwamo ci soka 7.000 kolonjanja. Tunde kosimbu, kelimi Liumbundu, ya siata oku tukuiwa hati, “Yehova.”—Osamo 83:18.
Yehova wa lulika omanu, oco va kale otembo ka yi pui Voluali Luokaliye palo posi. Eye wa va lulika lepondolo lioku lekisa ovituwa viespiritu ndevi viaye. Wa va ĩha uloño lolondunge vioku linga ovina vi va sanjuisa palo posi. (Efetikilo 1:26-28) Yehova ka lulikile oluali ndocitumãlo coku seteka omanu oco va ende kilu okuti, va kuata ukamba laye.
Eci Yehova a lulika omanu, voluali ka mua kaile evĩho. Evĩho lieya lika voluali eci ovangelo vamue va Yehova kuenda omanu va fetika oku endisa lãvi elianjo liavo. Kuenje va nõlapo oku litepa la Suku. (Esinumuĩlo 32:5) Adama la Heva va li nõlela ovo muẽle eci ciwa leci cĩvi. (Efetikilo 2:17; 3:1-5) Elinga liaco, olio lia nena olofa komanu vosi. (Efetikilo 3:19; Va Roma 5:12) Oco ovitangi via votuiwa la Satana vi tetuluiwe, Yehova wa nõlapo oku ecelela evĩho vokuenda kuotembo yimue. Pole, onjongole yaye yatiamẽla koluali kuenda kepata liomanu, ka ya pongolokele. (Isaya 45:18) Omanu vosi va pokola kokuaye, vaka kala otembo ka yi pui Voluali luokaliye palo posi.—Mateo 6:10; Esituluilo 21:1-5.
Yesu Kristu, hayeko Suku Tõlo. Pole, eye Omõla wa Suku. Yesu wa longisa olondonge viaye oku likutilila hati: “A Isietu o kasi kilu. Onduko yove yi sumbiwe.” (Mateo 6:9) Eye lalimue eteke a popele hati, wa velapo Suku. Pole, wa popia hati: “Isia wa mbelapo, ame ndi sule.”—Yoano 14:28.
Yesu o kuete ocikele ca velapo coku tẽlisa ocipango ca Yehova. Yehova wo tumile ‘voluali ndocinyi, okuti wosi u kolela ka kala vali vowelema.’ (Yoano 12:46) Ndomo upostolo Petulu a ci popia, ‘voluali ka muli onduko yikuavo ya eciwa komanu okuti tu popeliwa layo.’ (Ovilinga 4:12) Olondaka evi viocili muẽle. Momo tu popeliwa lika losonde ya peseka ya Kristu. (1 Petulu 1:18, 19) Eye, wa eca omuenyo waye ndocisembi coku yovola omanu kekandu kuenda kolofa tua piñala ku Adama la Heva. (Mateo 20:28; 1 Timoteo 2:6) Yesu wa kuatavo ocikele coku situlula ocipango ca Yehova.—Yoano 8:12, 32, 46, 47; 14:6; Ovilinga 26:23.
Yehova wa tumbika Usoma wokilu okuti u vialiwa la Yesu Kristu. Kuenda wa nõla omanu vamue palo posi oco va viale la Kristu vusoma waco. Esapulo Liusoma wa Suku, li sangiwa Vembimbiliya. Yehova wa eca ocikele ku Yesu coku tẽlisa ocipango caye palo posi ndeci ci kasi oku lingiwa kilu. (Mateo 6:10) Yehova lalimue eteke a kuatele onjongole yokuti, ku kala omanu vamue va enda kilu. Ocipango caye ceci okuti, omanu va kala palo posi otembo ka yi pui. Pole, omo liesino lia Adama la Heva, Yehova wa linga eliangiliyo likuavo. Eye wa nõla omanu vamue ‘va tunda kapata osi, lo kalimi aiñi aiñi, lo kovositue osi, kuenda kolofeka viosi,’ oco va viale la Kristu vusoma wokilu. (Esituluilo 5:9, 10) Uviali waco, ndopo uka “nyõla” ovosoma osi a palo posi a kasi oku nena uhukũi kuenda ovitangi vikuavo pokati komanu.—Daniele 2:44.
Omunu ka kuete ocilelembia ka ci fi. Elongiso eli Liembimbiliya, li lombolola ciwa ekalo liomunu kuenda elavoko liaye. Elongiso liaco, liecelelavo oku kuata elomboloko lieci cipita lomanu poku fa.
Elivulu liatete Liembimbiliya li tu sapuila ndoco: “Yehova Suku wa tunga omunu leve lioposi, yu wo fuimĩla ofela yomuenyo vanyulu aye, kuenje omunu wa kuata omuenyo.” (Efetikilo 2:7) Ove hẽ o kuete elomboloko liolondaka evi? Vetimba liomunu ka muli ocilelembia okuti eci a fa camamako lomuenyo. Eye wa tungiwa ‘leve lioposi.’ Kuenda wa tambula ofela yomuenyo ya tunda ku Suku.—Efetikilo 3:19; Ukundi 9:5, 10.
Ava va fa vaka pinduiwa. Eci otembo yilo yevĩho yi pitila kesulilo, “vosi va kasi vayambo vaka yeva ondaka [ya Yesu kuenje], va tundamo. Ava va linga ciwa, va tundila epinduko liomuenyo, ava va linga cĩvi, va tundila epinduko liekanga.” (Yoano 5:28, 29; Ovilinga 24:15) Eliangiliyo liepinduko, lika tumbulula omuenyo womanu va fa. Kuenje vaka kala voluali luokaliye palo posi ndeci Suku a yonguilile epata liomanu.
Konomuisa Lutate Ovisonehua Eteke Leteke
Ove hẽ wa limbuka ndomo ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku u pondola oku ku kuatisa? Koloneke vilo viohali, ukũlĩhĩso waco u pondola oku ku teyuila ‘kovilongua viesanda’ vi kasi oku vetiyiwa la Satana Eliapu. Eye ‘o likembisa ndungelo wocinyi’ kuenda omanu vaye, va likembisavo “ndoloñuatisi viesunga.” (1 Timoteo 6:20; 2 Va Korindo 11:13-15) Omo liaco, ukũlĩhĩso Wembimbiliya, u pondola oku ku teyuila kovilongua ‘viesanda viomanu vana va yanduluka Yehova.’—Mateo 11:25; Yeremiya 8:9.
Koloneke viupostolo Yoano, kua kala valua va enda oku kemba omanu lovilongua viesanda. Eye, wa lungula Akristão vo kocita catete hati: “Ko ka tavi kaspiritu osi, puãi seteki aspiritu nda a Suku nda ndati.” (1 Yoano 4:1) Konomuisa ulandu ulo. Sokolola ndeci okuti wa tambula esapulo limue li pondola oku ku kuatisa. Anga hẽ o tava ño esapulo liaco, omo okuti li tunda kono yimue wa kolela? Sio, kutava kesapulo liaco. Osimbu kua li tavele handi, o sukila oku konomuisa ono yaco kuenda ulandu waco.
Yehova poku tu ĩha Embimbiliya mu sangiwa alongiso ocili, wa tu ĩha epuluvi lioku kũlĩhĩsa ndomo tu kuama olonumbi viocili. (1 Va Tesalonike 5:21) Omanu vamue vakuavitima via sunguluka kocita catete, va pandiyiwa. Momo va ‘konomuisa ovisonehua eteke leteke,’ oco va limbuke nda ovina va kala oku lilongisa viocili. (Ovilinga 17:11) Kuamavo ongangu yavo. Ecelela okuti Embimbiliya li linga “ocinyi ci tuila” vonjila yi tuala kepopelo. (2 Petulu 1:19-21) Nda wa ci linga, oka kuata “ukũlĩhĩso wa Suku” u tuala kelomboloko lia velapo.—Olosapo 2:5.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Okalivulu kaco ka sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 4]
Ondaka ya Suku yi kasi ndocinyi
[Elitalatu kemẽla 5]
Onduko ya Suku helie?
[Elitalatu kemẽla 5]
Omanu va kuete elavoko lie?
[Elitalatu kemẽla 6]
Anga hẽ Yesu eye Suku Tõlo?
[Elitalatu kemẽla 6]
Omanu va fa va kasi pi?
[Elitalatu kemẽla 7]
Epinduko liava va fa, olio elongiso lia velapo li sangiwa Vembimbiliya