OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/6 kam. 15-20
  • Lekisa Ohenda Kuava Va Yi Sukila

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Lekisa Ohenda Kuava Va Yi Sukila
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Eca Ekuatiso Kuenda Oku Lekisa Ohenda
  • Isia Umue wa Lekisa Ohenda
  • Ohenda ya Lekisiwa Lomõla
  • Ohenda ya Lekisiwa la Ndatembo
  • Ohenda ya Lekisiwa Lovilinga
  • Ohenda yi Lekisiwa Lutima Wosi
  • Lekisa Ohenda Kuava va yi Sukila
  • Kuatisiwa Lohenda Ya Yehova
    Utala Wondavululi—2002
  • Ecelela Elimi Liove Oku Laviwa ‘Locisola Ka Ci Pui’
    Utala Wondavululi—2010
  • “Ove Wukãi Wocili”
    Setukuli Ekolelo Liavo
  • Atosi Avelapo Velivulu Lia Ruti
    Utala Wondavululi—2005
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2002
w02 1/6 kam. 15-20

Lekisa Ohenda Kuava Va Yi Sukila

‘Li kuateli ohenda pokati.’​—⁠SAKARIYA 7:⁠9.

1, 2. (a) Momo lie tu sukilila oku lekisa ohenda? (b) Apulilo api tuka konomuisa lutate?

ONDAKA YA Yehova Suku yi tu vetiya oku sola “ohenda.” (Mika 6:⁠8) Eci ci tu ĩhavo esunga lieci tu sukilila oku lekisa ohenda. Ocili okuti, “ukuahenda olisumuluisa eye muẽle.” (Olosapo 11:17) Olondaka evi viocili. Oku lekisa ohenda locisola, ci nena ukamba wocili la vakuetu. Nda tua lekisa ovituwa viaco, tuka kuata ukamba wocili la vakuetu.​—⁠Olosapo 18:⁠24.

2 Embimbiliya li tusapuila hati: “U o kuama esunga lohenda, eye o sanga omuenyo lesumbilo.” (Olosapo 21:21) Nda tu amamako loku lekisa ohenda, tuka kuata ukamba wocili la suku, kuenda tuka tambula asumũlũho omuenyo ko pui. Oco hẽ, ndamupi tu pondola oku lekisa ohenda? Helie tu lekisila ohenda? Anga hẽ ohenda ya litepa lekuatiso lieciwa ndeci komanu ka tua kũlĩhĩle?

Oku Eca Ekuatiso Kuenda Oku Lekisa Ohenda

3. Ndamupi ohenda ya litepa lekuatiso lieciwa lomanu?

3 Ekuatiso liomanu kuenda oku lekisa ohenda komunu umue, ovina vimue via litepa calua. Ndeci, kuli omanu vamue okuti, ndaño va siata oku eca ekuatiso ku vakuavo, ekuatiso liaco ka va lieci omo liohenda va kuete. Omo liaco, nda tu yongola oku lekisa ohenda komunu umue, umue, tu sukila oku lekisa ocisola cocili kokuaye. Ohenda ndomo ya lomboluiwa Vembimbiliya ci tava okuti yi tiamisiwila kukamba wa lekisiwa tunde osimbu pokati komanu. (Efetikilo 20:13; 2 Samuele 3:8; 16:17) Handi vali pokati kavo ci tava okuti pa kala ukamba uwa u tunda koku lekisa ohenda. (Yehosua 2:​1, 12-14; 1 Samuele 15:6; 2 Samuele 10:​1, 2) Oco tu kũlĩhe ciwa oku litepa ku kasi pokati kolondaka evi, tu sokisi ovolandu avali a sangiwa Vembimbiliya atiamẽla ku umue ukuahenda kuenda umue wa siata oku kuatisa vakuavo.

4, 5. Ndamupi ovolandu avali Embimbiliya a tukuiwa ndeti a lekisa oku litepa ku sangiwa pokati koku lekisa ohenda kuenda oku eca ekuatiso?

4 Ulandu umue watiamẽla koku lekisa ohenda, u lombolola ocitangi upostolo Paulu a liyaka laco kumue lomanu vakuavo eci va kala vocimbaluku ca nyolẽha. Ovo va pita lovitangi vo kalunga ko Melita. (Ovilinga 27:37–28:⁠1) Ndaño okuti omanu vo kocifuka co Melita ka va kuatele ekisikika lioku eca ekuatiso kolongende, ovo handi va yekisa omanu ka va kũlĩhĩle, kuenda va ‘va kuatela ohenda yimue yi likasi.’ (Ovilinga 28:​2, 7) Ndaño okuti va yekisa ciwa akombe, pole, ohenda yaco va yi lekisa ño kakombe onjanja yaco. Omo liaco, eli lia kala ño ekuatiso limue ovo va eca komanu.

5 Handi vali, oco tu limbuke etepiso li kasipo tu konomuisi ndomo Soma Daviti a yekisa ciwa Mefivosiete, omõla wekamba liaye Yonatão. Daviti wa sapuila Mefivosiete hati: ‘Oka lialia komesa yange vokuenda kuomuenyo wove wosi.’ Poku lombolola esunga lieci Daviti a lingila eliangiliyo liaco eli, eye wa sapuila Mefivosiete hati: “Ku ka kuate usumba, omo hu lingila ohenda oku panduila ocisola ca soyove Yonatão.” (2 Samuele 9:​6, 7, 13) Daviti, wa lekisa ohenda yocili poku yekisa ciwa ukombe, kuenje ohenda yaco ka yi sokisiwa loku eca ekuatiso limue ño komunu. Owu wa kala uvangi umue wesunguluko liaye koku lekisa ukamba wocili. (1 Samuele 18:3; 20:​15, 42) Cimuamue haico ci kasi loku pita lolondingupange via Suku koloneke vilo, momo via siata oku eca ekuatiso komanu vosi. Pole, ovio via siatavo oku lekisa ohenda komanu vana va kuete ukamba wocili la Suku.​—⁠Mateo 5:45; Va Galatia 6:⁠10.

6. Ovituwa vipi viohenda via siata oku lekisiwa pokati komanu vana va pokola Kondaka ya Suku?

6 Oco tu limbuke atosi akuavo atiamẽla koku lekisa ohenda, tu konomuisi ovolandu atatu atiamẽla kocituwa eci. Lekuatiso liondaka eyi, tuka limbuka okuti ohenda yi lekisiwa komanu (1) yi limbukiwila kovilinga, (2) yi lekisiwa lutima wosi kuenda (3) yi lekisiwa komanu vana va sukila ekuatiso. Omo liaco, ulandu waco u lombolola ndomo tu pondola oku lekisa ohenda koloneke vilo.

Isia Umue wa Lekisa Ohenda

7. Nye ukuenje wa Avirahama a lombolola ku Betuele kuenda ku Lavane? Pole, ondaka yipi ukuenje a votola?

7 Kelivulu Liefetikilo 24:​28-67, kuli ulandu watiamẽla kukuenje wa Avirahama una wa tukuiwa ale vocipama catete. Noke yoku lisanga la Rebeka, eye wa lalekiwa oku iñila vonjo ya Betuele, isia ya Rebeka. (Ovinimbu 28-32) Eci ukuenje a iñila vonjo, wa lombolola esunga lieci eyilila oku sandiliya ufeko oco a likuele lomõla wa Avirahama. (Ovinimbu 33-47) Eye wa lombololavo hati, eci a muila ufeko ocipãla wa sima okuti, eyi ondimbukiso yimue ya Yehova. Omo liaco, “nda petamako, nda fendela Yehova, nda sivaya Suku ya cime cange Avirahama, una wa ndekisa onjila yocili yoku sanga ku vangandi a cime cange ukãi womõlaye.” (Ocinimbu 48) Ukuenje wa Avirahama ka kuatele atatahãi momo wa kũlĩhĩle okuti eci aka sapula ulandu waco ku Betuele, kuenda komõlaye Lavane, ovo vaka tava okuti, upange waco wa sumũlũisiwa la Yehova. Noke, ukuenje weya oku popia hati: “Nda wa tavi oku linga cime cange ohenda yocili, sapuiliko; nda hacoko sapuilikovo; oco niamẽle kondio pamue kepĩli.”​—⁠Ocinimbu 49.

8. Ndamupi Betuele a tambulula ondaka mua kongeliwile Rebeka?

8 Yehova wa lekisa ciwa ohenda yaye ku Avirahama. (Efetikilo 24:​12, 14, 27) Betuele hẽ wa tava oku kuama onjila yimuamue poku ecelela Rebeka oco a ende lukuenje wa Avirahama? Anga hẽ citava okuti ohenda ya Suku yi lekisiwa lekuatiso liomanu? Ocili hẽ okuti, ukuenje wa Avirahama wa linga ño olivova ungende waye? Ukuenje wa Avirahama wa sanjukile calua eci a yeva Lavane la Betuele oku popia hati: “Ondaka [eyi] ya tunda ku Yehova.” (Ocinimbu 50) Ovo va limbuka okuti, Yehova eye okasi oku ecelela ondaka yaco, kuenje vonjanja yaco, haico va tava kondaka yaco. Noke, Betuele wa lekisa ohenda yaye poku popia hati: “Ota, Rebeka haiyu, kuende laye, a linge ukãi womõla a cime cove ndeci ca popiwa la Yehova.” (Ocinimbu 51) Omo liaco, Rebeka weya oku tava oku enda lukuenje wa Avirahama, kuenje noke weya oku linga ukãi wa Isake una wa soliwile calua.​—⁠Ovinimbu 49, 52-58, 67.

Ohenda ya Lekisiwa Lomõla

9, 10. (a) Nye Yakoba a pinga komolaye Yosefe oku linga? (b) Ndamupi Yosefe a lekisa ohenda ku isiaye?

9 Yakoba onekulu ya Avirahama, wa kuatisiwavo lohenda. Kelivulu Liefetikilo kocipama 47, ku sangiwa ulandu umue watiamẽla ku Yakoba una wa kala kofeka yo Egito okuti oloneke viaye ‘vio ku fa via kala ocipepi.’ (Ovinimbu 27-29) Eye wa sakalalele calua omo akala loku lavoka oku fila ocipãla lofeka yina Suku a likuminyile ku Avirahama. (Efetikilo 15:18; 35:​10, 12; 49:​29-32) Omo okuti Yakoba ka yonguile oku kendiwila ko Egito, wa tuma oku kapa ovihemba ketimba liaye oco ka lika vole. Helie wa kala vali lepondolo lioku tẽlisa onjongole yaco yoku ci linga nda hamõlayeko Yosefe?

10 Ulandu u lombolola hati: “[Yakoba] wa kovonga omõlaye Yosefe, wa popia laye hati, Nda nda sanga ohenda kokuove, kapa eka liove pemehi liocikalo cange. Likuminya locili oku ndinga ciwa. Ku ka ñende ve Egito, puãi ñende apa pali olosekulu viange. Ngambate kofeka ye Egito, nuale kovilangu viavo loku ñendako.” (Efetikilo 47:​29, 30) Yosefe wa tava oku tẽlisa ohuminyo eyi, noke eci papita ño otembo yimue haico Yakoba a fa. Yosefe kumue lomãla vakuavo va Yakoba, veya oku “nena [etimba lia isiavo] vofeka ya Kanana, kuenje vo kenda veleva li kasi vusenge wa Makapela kutundilo wa Mamier. Eleva liaco Avirahama wa li landa kumue lusenge ha li lingi ovilangu.” (Efetikilo 50:​5-8, 12-14) Omo liaco, Yosefe wa lekisa ohenda ku isiaye.

Ohenda ya Lekisiwa la Ndatembo

11, 12. (a) Vonepa yipi Ruti a lekisa ohenda ku Naomi? (b) Ndamupi ohenda Ruti a lekisa ‘noke’ ya velelepo okuti eyi a lekisa ‘tete’ yi sule?

11 Kelivulu lia Ruti, ku lombolola ndomo Ruti wokofeka ya Moavi una wa kala ocimbumba a tata lohenda yocili ndatembo yaye Naomi una wa kalavo ocimbumba. Eci Naomi a nõlapo oku tiukila Kombeteleme yo ko Yuda, Ruti wa lekisa ohenda kuenda wa amamako oku popia hati: “Oku wenda lamevo haiko ngenda, oku o ka sikila haiko ha sikilavo. Omanu vove va linga omanu vange, Suku yene o lingavo Suku yange.” (Ruti 1:16) Noke, Ruti weya oku lekisa ohenda yaye eci a lekisa onjongole yoku linga ukãi wa Boasi manji ya Naomi.a (Esinumuĩlo 25:​5, 6; Ruti 3:​6-9) Eye wa sapuila Ruti hati: “Kesulilo wa linga ohenda ya piãla, yina yokefetikilo yi sule. Omo kua vanjiliyile amalehe, pamue u osuke, ndaño u ohuasi.”​—⁠Ruti 3:⁠10.

12 Ohenda Ruti a lekisa ‘tete,’ yatiamẽla kotembo yina eye a siapo omanu vaye okuti noke weya oku kala la Naomi. (Ruti 1:14; 2:11) Ndaño okuti elinga liaco Ruti wa li lekisa ‘noke,’ pole ohenda yaye weya oku yi lekisa vali poku kuata onjongole yoku kuela Boasi. Kuenje Ruti weya oku cita pomangu ya Naomi okuti ka kuatele vali epondolo lioku cita omo lioku kuka. Handi vali, Ruti weya oku kuela pole eci a cita omõla, akãi voko beteleme veya oku kaluka hati: ‘Naomi wa cita omõla.’ (Ruti 4:​14, 17) Ocili okuti, Ruti wa kala ‘ukãi umue uwa,’ kuenje weya oku sumũlũisiwa la Yehova omo lioku linga kukululu ya Yesu Kristu.​—⁠Ruti 2:12; 3:11; 4:​18-22; Mateo 1:​1, 5, 6.

Ohenda ya Lekisiwa Lovilinga

13. Ndamupi Betuele la Yosefe kuenda Ruti va lekisa ohenda yavo?

13 Ove hẽ wa limbuka ndomo Betuele la Yosefe kuenda Ruti va lekisa ohenda yavo? Ovo ka va yi lekisile lika lolondaka viwa, pole va yi lekisa lovilinga. Betuele ka popele lika hati, “Rebeka haiyu,” pole wa “tuma Rebeka.” (Efetikilo 24:​51, 59) Yosefe ka popele lika hati, “ndinga ndeci wa popia,” pole eye kuenda vamanjaye ‘va linga ndeci va va sapuila.’ (Efetikilo 47:30; 50:​12, 13) Ruti ka popele lika hati: “Oku wenda lamevo haiko ngenda,” pole, wa siapo epata liaye kuenje wa kuama Naomi. Omo liaco, “kavali kavo va enda ño toke va pitila ko Beteleme.” (Ruti 1:​16, 19) Ko Yuda, Ruti wa tava oku “linga cosi ndatembo yaye o tukuila.” (Ruti 3:⁠6) Ocili okuti, ohenda ya Ruti leyi ya vakuavo, ya lekisiwila kovilinga.

14. (a) Ndamupi olondingupange via Suku koloneke vilo via siata oku lekisa ohenda yavo lovilinga? (b) Ovilinga vipi viohenda wa siata oku muila pokati Kakristão vana va kasi vimbo liove?

14 Koloneke vilo, ci sanjuisa calua oku mõla ndomo olondingupange via Suku vi kasi loku lekisa ohenda yavo lovilinga. Sokolola handi vana va siata oku eca olondaka vioku kuatisa omanu va vela, kuenda va manji vana va sumua. (Olosapo 12:25) Kuli handi Olombangi vialua via Yehova okuti via siata oku eca ekuatiso liavo ku vamanji vana va kuka poku enda lavo kolohongele viekongelo Vonjango Yusoma. Manji umue o tukuiwa hati Ana, okuti wa kuata ci soka 82 kanyamo wa kala luveyi wo vakepa. Eye wa eca olopandu viaye ku vakuavo poku popia hati: “Oku enda enda kolohongele viekongelo, esumũlũho limue li tunda ku Yehova. Ndeca olopandu ku Yehova omo a nyiha vamanji vakuacisola va ndi kuatisa.” Oco hẽ cimuamue haico o kasi oku lingavo vekongelo liove? (1 Yoano 3:​17, 18) Nda oco o kasi loku linga, ivaluka okuti ohenda yove yi soliwe calua.

Ohenda yi Lekisiwa Lutima Wosi

15. Ovolandu api atatu atiamẽla koku lekisa ohenda tua komuisa Vembimbiliya?

15 Esapulo Liembimbiliya tua konomuisa ndopo, li lekisavo okuti omunu o kuete oku lekisa ohenda lutima waye wosi, pole ka ci tava okuti o kisikiwa. Betuele wa tava kukuenje wa Avirahama, kuenda Rebeka wa kuamavo onjila yimuamue. (Efetikilo 24:​51, 58) Yosefe wa lekisa ohenda pole lomue wo vetiya oku ci linga. (Efetikilo 50:​4, 5) Ruti ‘wa yonguile muẽle oku enda la Naomi.’ (Ruti 1:18) Eci Naomi a pinga ku Ruti oco a ende ku Boasi, lohenda yocili, covetiya oku popia hati: “Cosi o nukuila ndi ci linga.”​—⁠Ruti 3:​1-5.

16, 17. Ndamupi Betuele, la Yosefe kuenda Ruti va lekisa ohenda yimue yi likasi? Pole, nye ca va vetiya oku lekisa ocituwa caco?

16 Ohenda Betuele a lekisa ku Yosefe, kuenda ku Ruti yi kuete elomboloko limue lia velapo. Ocili okuti, Avirahama la Yakoba kuenda Naomi, ka va kuatele epondolo lioku tetulula ovitangi viosi via kala loku va sakalaisa. Noke yovina viosi, Betuele wa kala lepondolo lioku linga eci a yongola, momo ka kua kalele ekisika lalimue okuti olio liuvetiya oku eca omõlaye ukãi. Kuenje, eye wa kala lepondolo lioku sapuila ukuenje wa Avirahama hati: ‘Si yongola oku tuma ocipãla omõla wange onalavayi yocili.’ (Efetikilo 24:​18-20) Cimuamue haicovo ca pita la Yosefe okuti, wa nõlapo oku tẽlisa epingilo lia isiaye. Ndaño okuti isiaye wa fa ale okuti ka pondola vali oku u kisika oku ci linga, eye handi wa tẽlisa ohuminyo yaco. Naomi wa lekisavo okuti, Ruti ka kisikiwile oku kala ko Moavi. (Ruti 1:⁠8) Ruti eye muẽle wa tava oku kuela Boasi ndaño okuti wa kala ‘umalẽhe’.

17 Betuele, la Yosefe kuenda Ruti, va lekisa ohenda yocili omo va vetiyiwa oku linga eci ca kala vutima wavo. Ovo va limbukile ocikele coku lekisa ocituwa eci ku vana va kuatele lavo ukamba wocili ndomo Soma Daviti eya oku linga noke poku kuatisa Mafivosiete.

18. (a) Akulu vekongelo va sukila oku lekisa ocituwa cipi poku ‘songuila ocunda’? (b) Ndamupi ukulu umue wekongelo a lombolola eci catiamẽla koku kuatisa vamanjaye Akristão?

18 Omanu va Suku va limbukiwila kohenda va kuetele vakuavo oku kongelamo akulu vekongelo vana va kasi loku lava ocunda ca Suku. (Osamo 110:3; 1 Va Tesalonike 5:12) Akulu vaco vekongelo, va kuete ocikele coku pokola kolonumbi va tambula eci va nõliwa. (Ovilinga 20:28) Upange wavo woku lava ocunda ca Suku va u tẽlisa lohenda kuenda ekuatiso ovo va eca vekongelo ka va lieci ‘lekisika,’ pole va lieca lutima wa sunguluka. (1 Petulu 5:⁠2) Akulu vekongelo va songuila ocunda momo va kuete ocikele caco kuenda va kuete onjongole yoku linga upange waco. Ovo va lekisa ohenda kolomeme via Kristu, momo va sukila oku linga upange waco kuenda ovo va yongola oku ci linga. (Yoano 21:​15-17) Ukulu umue wekongelo wa popia hati: “Ndi sole calua oku pasuisa vamanji kolonjo viavo, pamue ndi vangula lavo vo telefone oco va limbuke okuti nda siata oku va ivaluka olonjanja viosi. Oku kuatisa vamanji ci ndi nenela esanju liocili.” Akulu vekongelo vana va kuete ombili yatiamẽla koku lava ekongelo, va tava kolondaka evi.

Lekisa Ohenda Kuava va yi Sukila

19. Ovolandu api Embimbiliya atiamẽla kohenda a lomboluiwa lutõi wocili vocipama cilo?

19 Vulandu Wembimbiliya tua konomuisa ndopo, tua lilongisamo okuti ohenda yi lekisiwa komanu vana ka va kuete epondolo lioku tẽlisa eci va yongola. Oco ocitumbulukila ca Avirahama camameko, eye wa sukilile ekuatiso lia Betuele. Oco Yakoba a tualiwe kofeka yo Kanana, wa sukilile ekuatiso lia Yosefe. Handi vali, oco Naomi a kuate umue kapiñala, eye wa sukilile ekuatiso lia Ruti. Cikale Avirahama ale Yakoba la Naomi, lomue pokati kavo wa tẽlisa eci a sukilile oku linga okuti ka tambuile ekuatiso. Cimuamue haico koloneke vilo okuti, ohenda te yi lekisiwa vali enene ku vana va sukila ekuatiso. (Olosapo 19:17) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Yakoba una wa “popela osuke ya vilikiya, losiwe ka ya kaile loñuatisi,” kuenda wa kuatisavo una ‘wa kala loku nyolẽha.’ Yovi ‘wa sanjuisavo utima wocimbumba’ kuenda ‘wa kuatisa omeke locilema.’​—⁠Yovi 29:​12-15.

20, 21. Velie va sesamẽla olondaka vietu viohenda? Pole, nye omunu lomunu pokati ketu a sukila oku linga?

20 Ocili okuti, vekongelo Liakristão mu sangiwa omanu valua va ‘sukila ekuatiso.’ Ovitangi va kasi oku pita lavio, vi tunda koku siala ulika, koku pua epandi, kovisimĩlo viokuti omunu ka silivila vali, kesumuo, kovoveyi, ale kolofa via umue o soliwe calua. Ndaño lovitangi viaco, vosi va soliwe calua va siata oku tambula ekuatiso va sukila, kuenda va pondola oku sanjukila ohenda tua siata oku lekisa kokuavo lepandi liocili.​—⁠1 Va Tesalonike 5:⁠14.

21 Omo liaco, tu amamiko loku kuama ongangu ya Yehova Suku una ‘ukuahenda ya piãla.’ (Etundilo 34:6; Va Efeso 5:⁠1) Tu pondola oku kuama ongangu yaye poku lingila cimue ciwa ku vana va sukila ekuatiso. Handi vali, osimbu tu amamako oku sumbila Yehova lesanju liocili, tuka ‘likuatela ohenda pokati’.​—⁠Sakariya 7:⁠9.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla kueci ca kongeliwa volohuela via tukuiwa ndeti, tanga velivulu Estudo Perspicaz das Escrituras Volume 1 kemẽla 463, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

Ndamupi O Tambulula?

• Ndamupi ohenda ya litepa lekuatiso omanu va siata oku eca ku vakuavo?

• Ndamupi Betuele la Yosefe kuenda Ruti va lekisa ohenda?

• Locituwa ce tu sukilila oku lekisa ohenda?

• Helie o sukila olondaka vietu viohenda?

[Elitalatu kemẽla 15]

Ndamupi Betuele a lekisa ohenda?

[Elitalatu kemẽla 17]

Ruti a lekisa ca kala esumũlũho ku Naomi ocisola

[Alitalatu kemẽla 19]

Ekuatiso lieciwa komanu, li limbukiwila kovilinga vi lekisiwa lutima wosi

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link