Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/5 p. 10-15
  • ʼU Mātuʼa, ʼe ʼAoga Ki Takotou Fānau He Tokaga Makehe

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼU Mātuʼa, ʼe ʼAoga Ki Takotou Fānau He Tokaga Makehe
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Tokaga ʼAē ʼi Te ʼAho Fuli Talu Mai Te Kei Veliveli
  • Te Tokaga Makehe ʼAē ʼe ʼAoga
  • Koutou Manako Ki Te Temi ʼAē e Koutou Fakatahi Ai
  • Ko He Fakapale Koloaʼia
  • Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tanatou Kei Liliki
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tonatou Kei Liliki
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • ʼU Mātuʼa, Ke Koutou Fiafia ʼi Takotou ʼu Tamaliki
    Te Tule Leʼo—1996
  • ʼU Mātuʼa, Kotou Akoʼi Takotou Fānau ʼAki Te ʼOfa
    Te Tule Leʼo—2007
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/5 p. 10-15

ʼU Mātuʼa, ʼe ʼAoga Ki Takotou Fānau He Tokaga Makehe

“Ko tou ʼu foha ʼe hage anai ko he ʼu fuʼu oliveto liliki ʼi te takafoli ʼo tou laupapa.”—Pesalemo 128:3.

1. ʼE feala feafeaʼi koa te fakatatau ʼo he fakatuputupu ʼo he ʼu ʼakau pea mo te taupau ʼo te tamaliki?

ʼE LAHI te ʼu ʼaluʼaga, ʼe tuputupu ai te tamaliki ohage ko te ʼu ʼakau. Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ʼi te talanoa ʼo te Tohi-Tapu ki te ʼohoana ʼo te tagata ohage “ko he fuʼu vite ʼe ʼi ai tona ʼu fua” pea ʼe ina fakatatau tana fānau ki “he ʼu fuʼu oliveto liliki ʼi te takafoli ʼo [tona] laupapa.” (Pesalemo 128:3) ʼE ʼui atu anai e he tagata gāue kele ko he faigaʼi ke fakatuputupu ʼo he tegaʼi ʼakau mai he vaʼa ʼakau kei mata ʼe mole ko he meʼa ʼe faigafua, tāfito la mokā ʼe mole faʼa lelei te agaaga ʼo te temi pea mo te ʼu agaaga ʼo te kele. ʼE toe feiā aipe, ʼi te ʼu “ ʼaho fakamuli” ʼaenī ʼe maʼuhiga, ʼe faigataʼa ʼaupito te akoʼi ʼo he fānau ke nātou liliu ko he ʼu hahaʼi lalahi ʼe nātou faitotonu pea mo manavasiʼi ki te ʼAtua.—2 Timoteo 3:1-5.

2. ʼI te agamāhani, koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke fakatupu ai he taʼukai lelei?

2 Moʼo utu ʼo he taʼukai ʼe lelei, ʼe ʼaoga ki he tagata gāue kele ia he kele maʼuli, he laʼā māmāfana, pea mo te vai. ʼI tuʼa atu ʼo tana to pea mo tana fakamaʼa, ʼe tonu ke tokaga ʼo matehi te ʼu kiʼi manu ʼaē ʼe ʼolo ki te ʼōloto pea mo fai he tahi age ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE feala pe ke ʼi ai mo he ʼu temi ʼe faigataʼa ʼaupito lolotoga te temi ʼaē ʼe tuputupu ai, ʼo kaku ki te temi ʼo te taʼukai. ʼE ko he meʼa fakaʼofaʼofa mokā liliu te pulapula ʼo kovi! Kae, hili he gāue kinakina, ʼe ko he toe fiafia ʼe maʼu e te tagata to ʼakau mokā ʼe lelei te utu ʼo te taʼukai!—Isaia 60:20-22; 61:3.

3. E feafeaʼi te fakatatau ʼo te maʼuhiga ʼo te ʼakau pea mo te fānau, pea ko te faʼahiga tokaga feafeaʼi ʼaē ʼe tonu ke fai ki te fānau?

3 Ko te maʼuli ʼo he tagata ʼe tuputupu pea mo manuʼia ʼe mahino ia, ʼe maʼuhiga age ia ʼi he taʼukai ʼe lelei ʼa he tagata ʼe gāue kele. Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai, ko te akoʼi ʼo te fānau ke iku ʼo lelei ʼe feala pe ke lahi age te temi pea mo te faiga ki te faʼahi ʼaia, ʼi he tokaga ki he pulapula ʼe mahu. (Teutalonome 11:18-21) Ko he tamasiʼi neʼe to ʼi he ʼōloto ʼo te maʼuli, kapau neʼe fakavai pea mo tokoni ki ai ʼaki te ʼofa pea mo tuku age he ʼu tuʼakoi haohaoa, ʼe feala ke tuputupu pea mo mātala ʼi te faʼahi fakalaumālie logo aipe peʼe maʼuli ʼi he malamanei kua puli ai te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Kae kapau ʼe gaohi koviʼi, ʼe vaivai anai te tamasiʼi pea ʼe feala pe ke mate ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Kolose 3:21; vakaʼi ia Selemia 2:21; 12:2.) ʼIo, ʼe ʼaoga ki te fānau he tokaga makehe!

Ko Te Tokaga ʼAē ʼi Te ʼAho Fuli Talu Mai Te Kei Veliveli

4. Ko te faʼahiga tokaga feafeaʼi ʼaē ʼe ʼaoga ki te fānau ‘talu mai tanatou kei veliveli’?

4 ʼE tonu ke tokakaga tuʼumaʼu te ʼu mātuʼa ki te tamasiʼi ʼaē neʼe hoki tupu. Kae, ʼe ʼaoga pe koa ki te tamasiʼi he tokaga ʼi te faʼahi fakasino ʼi te ʼaho fuli? Neʼe faitohi fēnei te ʼapositolo ko Paulo ki te kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē ko Timoteo: “Talu mai tau kei veliveli ʼe ke ʼiloʼi te ʼu tohi taputapu, ʼaē ʼe feala ke ke poto ai ki tou maʼuli.” (2 Timoteo 3:15) Koia ko te tokaga ʼaē neʼe fai e te ʼu mātuʼa ʼa Timoteo, talu mai tana kei veliveli, neʼe ko he fakatuʼutuʼu fakalaumālie. Kae ko te temi fea ʼaē ʼe kamata ai te kei veliveli?

5, 6. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo he kiʼi tamasiʼi ʼe kei fuafatuʼi e tana faʼe? (b) Koteā ʼaē ʼe fakahā ai ʼe tonu ke tokaga te ʼu mātuʼa ki te maʼuli ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼaē ʼe kei fuafatuʼi e tana faʼe?

5 Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼi henī (bréphos) ʼe toe faka ʼuhiga foki ki he kiʼi tamasiʼi ʼe kei fuafatuʼi e tana faʼe. Neʼe ʼui fēnei e Elisapeta, te faʼe ʼa Soane Patita, ki tona tēhina ko Malia: “Koʼeni ia, ʼi te temi pe ʼaē neʼe logo ai ʼoku taliga ki tau fakamālo, neʼe hopo fakafiafia ai te tamasiʼi [bréphos] ʼi toku ʼalo.” (Luka 1:44) Koia, māʼia mo te ʼu kiʼi toe ʼaē ʼe kei fuafatuʼi e tanatou faʼe ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu tamaliki, pea ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼe feala hanatou tali ki te ʼu meʼa ʼe fai ʼi tuʼa atu ʼi te fatu. Ko te tokaga ʼaē ki te tamasiʼi ʼaē ʼe mole heʼeki tupu, ʼaē ʼe lahi tona fakaloto mālohiʼi ʼi te temi nei, ʼe tonu koa ke ʼui ʼe kau ai mo te tokaga ʼaē ki te maʼuli fakalaumālie ʼo te tamasiʼi ʼaē ʼe mole heʼeki tupu?

6 Ko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke tokagaʼi, koteʼuhi ʼe fakamoʼoni ʼe feala ke lave lelei peʼe lave kovi te meʼa ʼaē ʼe logo ki ai te tamasiʼi ʼaē ʼe mole heʼeki tupu. Neʼe fakatokagaʼi e te tagata takitaki ʼo te foʼi mahōlō neʼe ʼi ai te ʼu fasi neʼe hage neʼe kua logo ia kiai kae tāfito te ʼu fasi ʼo te violon. ʼI tana fakahā te ʼu taʼaga musika ʼaia ki tana faʼe, ko he fafine faiva ʼi te musika, neʼe ʼui age e tana faʼe neʼe ko te ʼu taʼaga musika ʼaia neʼe ina gaoʼi ʼi tana faitamaʼi ʼo ia. ʼO toe feiā aipe, ʼe feala pe ke fua kovi ki te tamasiʼi ʼaē ʼe mole heʼeki tupu mokā ʼe fakamāmāhani ʼanatou ʼu faʼe ki te sioʼi ʼo te ʼu ʼata ʼaē ʼe hoko ai te ʼu felāveʼi fakasino. Koia neʼe talanoa ai te nusipepa ʼo te ʼu mahaki ki “te māhani ʼaē ʼa te kiʼi tamasiʼi ʼaē ʼe kei fuafatuʼi e tana faʼe ki te sio televisio.”

7. (a) Neʼe feafeaʼi te tokaga ʼa te ʼu mātuʼa tokolahi ki te maʼuli ʼo tanatou kiʼi tamasiʼi ʼaē ʼe kei fuafatuʼi e tana faʼe? (b) Koteā te ʼu fealagia ʼe maʼu e te kiʼi tamasiʼi?

7 ʼI tanatou mahino ʼaē ki te ʼaoga ʼo te ʼu uga ʼaē ʼe lelei ki te kihiʼi tamaliki, ʼe tokolahi te ʼu mātuʼa ʼe nātou kamata lautohi, mo fai palalau, pea mo hiva ki tanatou tamasiʼi ʼi tana kei nofo ʼi te fatu ʼo tana faʼe. ʼE feala hakotou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaenī. Logope e lagi mole mahino takotou tamasiʼi ki te ʼu palalau, ʼe ʼaoga anai ki ai tokotou leʼo mālū pea mo ʼofa. ʼI tana ʼosi tupu, ʼe kamata mahino anai ki ʼakotou ʼu palalau, pea ʼe mahino ia, ʼe koutou punamaʼuli anai ʼi tana mahino vave. ʼI tona taʼu lua peʼe tolu, ʼe ako e he tamasiʼi he lea faigataʼa ʼuhi pe ko tana logo kiai. ʼE toe feala pe foki ke akoʼi e he kiʼi tamasiʼi te “lea maʼa” ʼo te moʼoni.—Sofonia 3:9.

8. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ʼi tana ʼui ʼaē neʼe ʼiloʼi lelei e Timoteo te ʼu tohi taputapu “talu mai tana kei veliveli”? (b) Koteā te meʼa neʼe hā ʼaki ai neʼe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo Timoteo?

8 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Paulo ʼi tana ʼui ʼaē ‘neʼe ʼiloʼi e Timoteo te ʼu tohi taputapu talu mai tana kei veliveli’? ʼE mahino mai ia ʼi tana ʼu palalau, neʼe foaki age kia Timoteo te ako fakalaumālie talu mai tana kei meamea, kae neʼe mole hoki kamata pe ʼi tana kua lahilahi. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼalutahi mo te faka ʼuhiga ʼo te kupu faka Keleka bréphos, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki he kiʼi toe neʼe hoki tupu pe. (Luka 2:12, 16; Gāue 7:19) Neʼe maʼu e Timoteo te ako fakalaumālie mai tana faʼe ʼaē ko Enise pea mo tana kui fafine ko Loisi talu mai te temi ʼaē neʼe kei meamea ai. (2 Timoteo 1:5) ʼE mahino ia ko te palalau ʼaenī, ‘kapau ʼe ke loto ke lelei he fuʼu ʼakau, ʼe tonu ke ke tokaga lelei kiai ʼi tana kei muko,’ ʼe faka ʼuhiga ia kia Timoteo. Neʼe ‘akoʼi ia ia ʼi te ala ʼaē ʼe lelei kia ia,’ pea ko te meʼa neʼe hoko ai, neʼe liliu ko he tagata kaugana lelei ʼa te ʼAtua.—Tāʼaga Lea 22:6; Filipe 2:19-22.

Te Tokaga Makehe ʼAē ʼe ʼAoga

9. (a) Koteā te meʼa ʼe mole tonu ke fai e te ʼu mātuʼa, pea koteā tona tupuʼaga? (b) ʼAki te tuputupu ʼo te tamasiʼi, koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke fai e te ʼu mātuʼa, pea ko te faʼifaʼitaki fea ʼaē ʼe tonu ke nātou mulimuli kiai?

9 ʼE hage te fānau ko te ʼu fuʼu ʼakau mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe kehekehe ʼonatou ʼu agaaga, peʼe kehekehe te faʼahiga tokaga ʼe tali e nātou. ʼE fakaʼapaʼapa anai te ʼu mātuʼa popoto ki te ʼu agaaga kehekehe ʼaia pea ʼe nātou faiga anai ke ʼaua naʼa nātou fakatatau he tamasiʼi ki he tahi tamasiʼi. (Vakaʼi ia Kalate 6:4.) Kapau ʼe tonu ke tuputupu takotou fānau ke nātou liliu ko he ʼu hahaʼi lalahi, ʼe tonu ke koutou tokagaʼi te ʼu agaaga kehekehe ʼo nātou, ʼo fakatuputupu te ʼu faʼahi ʼaē ʼe lelei kae līaki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe kovi. Koteā anai ka koutou fai mokā ʼe koutou fakatokagaʼi he vaivaiʼaga peʼe ko he aga ʼe fakamāmāhani kiai ʼe mole lelei, ohage la ki te heʼe agatonu, peʼe ko he holi ki te ʼu koloā, peʼe ko te manatu pe ʼaē kia ia? Koutou fakatonutonuʼi ʼaki te ʼofa, ohage ko te fakatonutonuʼi e Sesu te vaivaiʼaga ʼo tana kau ʼapositolo. (Maleko 9:33-37) Ko te potu tāfito, ke koutou fakamālo ki te tamasiʼi takitokotahi ki tana ʼu faiga pea mo tana ʼu aga ʼaē ʼe lelei.

10. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki te fānau, pea e feafeaʼi hona foaki?

10 Ko te faʼahi tāfito ʼaē ʼe ʼaoga ki te fānau, ko he tokaga ʼe fai age kia nātou takitokotahi ʼaki te ʼofa. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te temi ke ina foaki kia nātou liliki te taʼi tokaga makehe ʼaia, māʼia la mo te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo tona minisitelio ʼaē neʼe maʼumaʼua ʼaupito ai. (Maleko 10:13-16, 32) ʼU mātuʼa, koutou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaia! ʼO mole koutou manatu pe kia koutou, kae ke koutou toʼo he temi ke koutou nonofo fakatahi ai mo takotou ʼu fānau. Pea ʼaua naʼa koutou ufiufi ʼi te fakahā age kia nātou he ʼofa mamahi. ʼAofi ia nātou ʼaki ʼokotou ʼu nima, ohage ko tona fai e Sesu. Koutou ʼuma mamahi kia nātou. ʼI te temi ʼaē neʼe fehuʼi age ki te ʼu mātuʼa ʼo te ʼu fānau ʼaē ʼe nātou faitotonu peʼe koteā he tokoni ʼe feala ke nātou fai ki ʼihi ʼu mātuʼa, koʼeni te ʼu tali neʼe lahi tona fai: ‘Ke lahi ʼaupito tokotou ʼofa,’ ‘ke lahi te temi ʼe koutou nonofo fakatahi mo nātou,’ ‘koutou fakatuputupu he fefakaʼapaʼapaʼaki,’ ‘koutou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou,’ ‘koutou tuku keheʼi te ʼu fai akonaki kae ke koutou fakahā he takitaki,’ pea mo ‘koutou ʼiloʼi papau te meʼa ʼaē ʼe moʼoni.’

11. (a) ʼE tonu ke faka ʼuhiga feafeaʼi e te ʼu mātuʼa tanatou foaki ʼo he tokaga makehe ki tanatou fānau? (b) Ko te temi fea ʼaē hoki feala ai ke fakafiafia ai te ʼu mātuʼa ki he felogoi maʼuhiga mo tanatou ʼu fānau?

11 ʼE feala pe ko he meʼa fakafiafia te foaki ʼo te taʼi tokaga makehe ʼaia. Neʼe fēnei te faitohi ʼa te tāmai neʼe maui mālie tana fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia: “ ʼI te kei liliki ʼama ʼu tamaliki tagata e lua, neʼe ko he meʼa fakafiafia kia māua te teuteuʼi ʼo nāua ki te moe, ki te lautohi age ʼaē kia nāua, te fakakafuʼi ʼo nāua pea mo te faikole mo nāua.” Ko te ʼu taʼi lakaga ʼaia ʼe tuku ai he faigamālie ki he felogoi pea ʼe feala pe ke fakaloto mālohi ki te ʼu mātuʼa ʼo feiā pe mo te fānau. (Vakaʼi ia Loma 1:11, 12.) Neʼe fakalogo e te taumatuʼa te faikole ʼaē ʼo tanā tamasiʼi ʼe taʼu tolu ke tapuakina e te ʼAtua ia “Wally.” Neʼe faikole maʼa “Wally” ʼi te po fuli, pea neʼe lahi te lotomālohi ʼo te taumatuʼa ʼi tanā mahino ʼaē neʼe talanoa ki te ʼu tēhina ʼo Malawi, ʼi te lakaga ʼaia neʼe nātou tau mo te fakataga. Neʼe ʼui fēnei e te fafine ʼohoana: ‘ ʼI toku taʼu fā, neʼe tokoni mai taku faʼe ke ʼau fakamaʼumaʼu fakaʼatamai te ʼu vaega, pea neʼe ina hivaʼi mai te ʼu katiko, kae ʼau lolotoga tuʼu ʼi te hekaʼaga ʼo holoholoʼi te ʼu pa kae fufulu ia e taku faʼe.’ ʼE feala koa hakotou fakakaukauʼi age te ʼu temi ʼaē ʼe feala ke koutou fakafiafia ai ʼaki he ʼu felogoi maʼuhiga mo takotou fānau ʼaē ʼe kei tūpulaga?

12. Koteā ʼaē ʼe foaki fakapotopoto anai e te ʼu mātuʼa Kilisitiano ki tanatou ʼu fānau, pea koteā la te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe feala ke fakaʼaogaʼi?

12 ʼE fakatuʼutuʼu e te ʼu mātuʼa Kilisitiano fakapotopoto he polokalama ako ʼe fai tuʼumaʼu. Logope e lagi koutou fakaʼaogaʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo te fai ʼo te ʼu fehuʼi, ʼe feala koa hakotou fakaliliu te ʼu felogoi ko he ʼu lakaga fakafiafia ʼo koutou faigaʼi ke ʼalutahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ako mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tokotou famili, kae tāfito kia nātou ʼaē ʼe tūpulaga age? ʼE feala ke koutou fakapipiki kiai te ʼu fai paki faka Tohi-Tapu, te fakamatala ʼo te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu, peʼe ko te fakalogo ʼo he fakamatala ʼa he tamasiʼi neʼe fakaʼui age ki ai ke ina teuteuʼi. ʼO mulimuli pe ki takotou fealagia, koutou fakaliliu te Tohi-Tapu ko he meʼa ʼe lelei ʼe holi kiai takotou fānau. (1 Petelo 2:2, 3) Neʼe ʼui fēnei e te tāmai: “ ʼI te kei veliveli ʼo te fānau, neʼe ma gatolo ʼo mātou fai te ʼu gaoʼi ʼo te ʼu meʼa faka hisitolia ʼe hā ai te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe leleiʼia e tamā fānau te faʼahi ʼaia.”

13. Koteā te maʼuhiga ʼo te ʼu akoako ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga, pea koteā te meʼa ʼe feala ke koutou fakahā lolotoga te ʼu akoako ʼaia?

13 ʼE toe fakatupu pe foki e te ʼu akoako ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga te ʼu felogoi maʼuhiga koteʼuhi ʼe nātou teuteuʼi te kau tūpulaga ki te ʼu ʼaluʼaga ʼe hoko moʼoni. Ko te fānau ʼa Kusserow—ʼaē ko te toko 11 neʼe nātou nonofo agatonu fuli lolotoga te fakataga ʼaē neʼe fai e te kau Nasi—neʼe ʼi ai te tahi neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo tana ʼu mātuʼa: “Neʼe nā fakahā mai te aga ʼaē neʼe tonu ke fai pea mo te faʼahiga puipui ʼo mātou ʼaki te Tohi-Tapu. [1 Petelo 3:15] Neʼe mātou fai te ʼu akoako ʼaoga, ʼo mātou fai te ʼu fehuʼi pea mo tali kiai.” He koʼe koa ʼe mole koutou fai feiā? ʼE feala ke koutou akoako te ʼu faʼahiga palalau ʼi te minisitelio, pea ʼe fai anai e te tāmai peʼe ko te faʼe ohage ko ia ʼaē ʼe palalau ki ai ʼi te fai faka mafola. Peʼe ko te ʼu akoako ʼaia ʼe feala ke faka ʼuhiga ki he ʼu fakahala ʼe hoko moʼoni. (Tāʼaga Lea 1:10-15) Neʼe fakamahino fēnei e te fafine: “Ko te fakahāhā ʼo te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼe feala ke ina fakatuputupu te ʼu faiva ʼo te tamasiʼi ʼo feiā mo tana falala.” “ ʼI te ʼu fakahāhā ʼaia ʼe feala ke koutou faʼifaʼitaki he kaumeʼa ʼe ina fakatoʼo he foʼi suluka ki takotou tamasiʼi, peʼe ko he meʼa ʼinu peʼe ko he toloke.” ʼE feala ke tokoni te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia ke mahino takotou tamasiʼi peʼe feafeaʼi anai hana tali ki te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia.

14. He koʼe koa ko te ʼu fai palalau mo takotou fānau ʼaki te ʼofa pea mo te manavaʼofa ʼe maʼuhiga ʼaupito?

14 Lolotoga te ʼu felogoi mo takotou tamasiʼi, koutou faigaʼi ke koutou palalau ki ai ohage ko tona tohi ʼaki te manavaʼofa e te tagata faitohi te ʼu palalau ʼaenī: “Foha, ʼaua naʼa galo ia koe taku lao, pea ke taupau e tou loto taku ʼu fakatotonu, heʼe hilifaki atu anai kia koe te ʼu ʼaho loaloaga pea mo te ʼu taʼu ʼo te maʼuli pea mo te tokalelei.” (Tāʼaga Lea 3:1, 2) ʼE mole koa la lave anai ki te loto ʼo takotou tamasiʼi mokā ʼe koutou fakamahinohino ʼaki te ʼofa ʼe koutou fakamaʼua te talagafua koteʼuhi ko te potu ʼaia ʼe ina fakatupu anai ia ia te tokalelei pea mo te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho—ʼi tona fakahagatonu, ko te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou pea mo tokalelei ʼa te ʼAtua? Koutou fakatokagaʼi te agaaga ʼo takotou tamasiʼi ʼi takotou fakamahinohino age ki ai te Folafola ʼa te ʼAtua. Koutou fai te faʼahi ʼaia ʼi te faikole, pea ʼe tapuakina anai e Sehova takotou ʼu faiga. Ko te ʼu taʼi fai palalau ʼaia ʼaki te ʼofa pea mo te manavaʼofa ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼe nātou toe fakatupu ai foki te ʼu fua pea mo te ʼu tapuakina heʼegata.—Tāʼaga Lea 22:6.

15. ʼE lava feafeaʼi ke tokoni te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia?

15 Tatau aipe mo kapau ko te ʼu taʼi felogoi ʼaia ʼe mole hoko lolotoga te ʼu temi ako ʼaē neʼe koutou fakatuʼutuʼu, ʼaua naʼa koutou lotonoa. Koutou fakalogo fakalelei, ʼo mole gata ʼaki pe te meʼa ʼaē ʼe ʼui atu e takotou tamasiʼi, kae ke toe kau ai foki mo tana faʼahiga fakahā atu ʼo tana manatu. ʼE fēnei te ʼui ʼa te tagata poto: “Koutou tokaga fakalelei ki takotou tamasiʼi. ʼE mole tonu pe ke koutou logo kae ʼe tonu foki ke koutou mahino. ʼE feala ki te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou faiga mālohi feiā ke fai he fetogi maʼuhiga ʼi te maʼuli ʼo tanatou ʼu fānau.” ʼE felāveʼi te tamaliki ʼo te temi nei mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te faleako pea mo te tahi ʼu koga meʼa. ʼI takotou ʼuhiga tāmai pea mo faʼe, koutou faigaʼi ke palalau te tamasiʼi, pea mo koutou tokoni age ki ai ke ina maʼu te manatu ʼa te ʼAtua. Kapau ʼe mole koutou ʼiloʼi papau peʼe feafeaʼi te fakatokatoka ʼo te fihifihia, koutou kumi ki te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi ʼaē ʼe foaki e “te tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mateo 24:45) ʼAki te ʼu faiga fuli ʼaia, koutou foaki he tokaga makehe fuli ʼe ʼaoga moʼo fakatokatoka ʼo te fihifihia.

Koutou Manako Ki Te Temi ʼAē e Koutou Fakatahi Ai

16, 17. (a) He koʼe koa ʼe ʼaoga tāfito ki te kau tūpulaga he tokaga pea mo he ako makehe ʼi te temi nei? (b) Koteā te meʼa ʼe ʼaoga ke ʼiloʼi e te ʼu fānau mokā fakatonutonuʼi nātou e tanatou ʼu mātuʼa?

16 ʼE lahi age te ʼaoga ʼo he tokaga makehe ki te kau tūpulaga tāfito ʼi te temi nei koteʼuhi ʼe tou maʼuʼuli ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli,” pea ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe ko “he ʼu temi maʼuhiga ʼaupito.” (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:3-14) ʼE ʼaoga tatau ki te ʼu mātuʼa ʼo feiā mo te tamaliki ia te taupau ʼaē ʼe foaki mai e te poto moʼoni ʼaē “ ʼe ina taupau ke maʼuʼuli ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu.” (Tagata Tānaki 7:12) Koteʼuhi ʼe fakapipiki ki te poto faka lotu te fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo te ʼatamai mālama ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼe ʼaoga ki te tamaliki he ako tuʼumaʼu ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua. Koia, koutou ako te Tohi-Tapu mo takotou fānau ʼaē ʼe kei tūpulaga. Koutou talanoa age kia nātou ʼo ʼuhiga mo Sehova, ʼo koutou fakamatalatala fakalelei tana ʼu fakamaʼua, pea ke koutou fakatupu he sio fakatomuʼa fakafiafia ki te fakahoko ʼo tana ʼu fakapapau lalahi. Koutou palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia ʼi te loto fale, pea mokā ʼe koutou haʼeʼele mo takotou fānau—ʼio, ʼi te temi fuli pe ʼe faigamālie ai te faʼahi ʼaia.—Teutalonome 6:4-7.

17 ʼE ʼiloʼi e te ʼu tagata gāue kele, ʼe tahi ʼalu pe te mātala ʼo te ʼu ʼakau. ʼE ʼaoga ki te ʼu ʼakau he tokaga makehe. ʼO toe feiā aipe, ʼe kehekehe te fānau fuli pea ʼe ʼaoga kia nātou he tokaga makehe, he ako makehe ʼo feiā pea mo he fakatonutonu makehe. Ohage la, ko he sio fakaʼita ʼa he tāmai peʼe ko he faʼe e lagi feʼauga moʼo fakagata te aga kovi ʼa he tamasiʼi, kae ʼe lagi ʼaoga anai ki he tahi age tamasiʼi he fakatonutonu ʼe mālohi ake. Kae ʼe ʼaoga ki te tamaliki fuli ke nātou ʼiloʼi te tupuʼaga ʼo takotou mole leleiʼia ʼihi faʼahiga palalau peʼe ko niʼihi faʼahiga aga, pea ʼe tonu ai ke felogoi te ʼu mātuʼa ke fai tuʼumaʼu aipe te taʼi fakatonutonu ʼaia. (Efesi 6:4) ʼE maʼuhiga tāfito ke foaki e te ʼu mātuʼa Kilisitiano he takitaki lelei ʼe ʼalutahi mo te Tohi-Tapu.

18, 19. Koteā te maʼua ʼo te ʼu mātuʼa Kilisitiano ki tanatou fānau, pea koteā te fua ʼe hilifaki kiai mokā ʼe fai leleiʼi te gāue ʼaia?

18 ʼE tonu ke fai e te tagata gāue kele te to ʼakau pea mo tona gāueʼi ʼi tona temi tonu. Kapau ʼe fakatuatuai peʼe mole tokaga ki tana pulapula, ʼe siʼisiʼi anai te taʼukai peʼe mole ina maʼu anai hana meʼa. ʼIo, ʼe fakatuputupu e takotou ʼu tamaliki ʼaē ʼe kei tūpulaga te “ ʼu ʼakau” ʼe ʼaoga kiai he tokaga makehe ʼi te temi nei, ka mole ko te māhina peʼe ko te taʼu ʼaē ka tuʼu mai. ʼAua naʼa koutou lītuʼa ki te ʼu faigamālie maʼuhiga ʼaia moʼo uga tanatou tuputupu fakalaumālie ke ʼalutahi mo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo toʼo kehe te ʼu manatu ʼa te mālama ʼaē ʼe feala ke ina fakavaivai ia nātou pea mo fakatupu ai tanatou mamate ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koutou taupau lelei te ʼu hola pea mo te ʼu ʼaho ʼaē ʼe koutou faiga tāfito ai ke koutou fakatahi mo takotou fānau, koteʼuhi ʼe vave te fakalaka ʼo te ʼu temi ʼaenī. Koutou gāue mālohi ke koutou fakatuputupu ʼi takotou fānau te ʼu kalitate faka lotu ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli fiafia ʼi te ʼuhiga kaugana agatonu ʼa Sehova. (Kalate 5:22, 23; Kolose 3:12-14) ʼE mole ko te gāue ʼaia ʼa he tahi kehe age; ʼe ko takotou gāue ʼaia, pea ʼe feala ke tokoni atu te ʼAtua ki te fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia.

19 Koutou foaki ki takotou fānau he tofiʼa fakalaumālie koloaʼia. Koutou ako te Folafola ʼa te ʼAtua mo nātou, pea mo koutou fakafiafia fakatahi ʼi te ʼu temi mālōlō. Koutou ʼave takotou ʼu kiʼi fānau ki te ʼu fono faka Kilisitiano, pea mo koutou ʼolo mo nātou ki te gāue faka mafola ʼo te Puleʼaga. Koutou fakatupu ʼi takotou fānau ʼofaina te ʼuhigaʼi tagata ʼaē ʼe leleiʼia e Sehova, pea tahi foki ʼaē meʼa ʼe lahi anai te fiafia ka nātou fakatupu ia koutou ki ʼamuli. ʼIo, “ ʼe mahino papau ia, ko te tāmai ʼa he tahi ʼe agatonu ʼe fiafia anai ia; ko ʼaē ʼe liliu ko te tāmai ʼa he poto ʼe fakafiafia anai ia te ia. ʼE fakafiafia anai tau tāmai pea mo tau faʼe pea ʼe fiafia anai ia ia ʼaē neʼe ina fānauʼi koe.”—Tāʼaga Lea 23:24, 25.

Ko He Fakapale Koloaʼia

20. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou liliu ko he ʼu mātuʼa ʼe felogoi lelei mo tanatou ʼu fānau?

20 Ko te taupau ʼo he fānau ʼe ko he gāue faigataʼa pea mo loaloaga. Ko te taupau ʼo te ʼu ‘fuʼu oliveto liliki ʼaia ʼi te takafoli ʼo tou laupapa’ ke nātou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo nātou maʼu te ʼu fua ʼo te Puleʼaga ʼe lau ia ko he polokalama gāue ʼe fai ia taʼu e 20. (Pesalemo 128:3; Soane 15:8) ʼE tau liliu te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼo faigataʼa age mokā kaku te fānau ki tonatou taʼu hogofulu tupu, ko te temi ʼaia ʼe lahi te ʼu faigataʼaʼia ʼe tau kia nātou pea ʼe fakatokagaʼi ia te ʼu mātuʼa ki te maʼua ʼaē ke lahi age tanatou ʼu faiga ke nātou tokoni ki tanatou fānau. Kae ke feala ke fua manuʼia te faʼahi ʼaia, ʼe mole ʼi ai he tahi age fakatuʼutuʼu—ʼe tonu ke koutou nonofo tokaga, mo agalelei, pea mo koutou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. Koutou manatuʼi ʼe ʼaoga moʼoni he tokaga makehe ki takotou fānau ʼaē kei tūpulaga. ʼE feala ke koutou fakahā age ʼaki he tokaga fakamalotoloto pea ʼaki he ʼofa ki te ʼuhiga ʼo nātou. Moʼo tokoni kia nātou, ʼe tonu ke koutou foaki age kia nātou te temi, te ʼofa, pea mo te faʼahiga tokaga ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni kia nātou.

21. Koteā te fakapale ʼe tou maʼu, mokā ʼe tou foaki he tokaga makehe ki te fānau?

21 Ko te fakapale ki ʼakotou ʼu faiga ʼaē ki te tokaga ki te fua maʼuhiga ʼaē neʼe tuku atu e Sehova ʼe feala pe ke laka maumau ʼi he taʼukai matamatalelei ʼo he tagata gāue kele. (Pesalemo 127:3-5) Koia, ʼu mātuʼa, koutou haga foaki ki takotou fānau he tokaga makehe. Koutou fai feiā ke fua lelei kia nātou pea ki te kolōlia ʼo tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼaē ko Sehova.

ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?

◻ ʼE feala feafeaʼi koa te fakatatau ʼo he fakatuputupu ʼo he ʼu ʼakau pea mo te taupau ʼo te tamaliki?

◻ Koteā te faʼahiga tokaga ʼaē ʼe tonu ke maʼu e he tamasiʼi talu mai tana kei veliveli?

◻ Koteā te tokaga makehe ʼe ʼaoga ki te fānau, pea e feafeaʼi hona foaki?

◻ Koteā te tupuʼaga ʼo te foaki ʼo he tokaga makehe ki takotou fānau?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae