THIWIWEC MI 49
Nyo andha Yehova bidwoko wang’ rwo para?
“Wubilwong’a, man wubicidho wubirwo ira de, e abiwinjowu.”—YER. 29:12.
WER 41 Akweyi Yehova, winj rwo para!
I ADUNDOa
1-2. Ang’o ma romo ketho waparu nia Yehova ubedwoko ngo wang’ rwo mwa?
“ANYONG’A bende negi giri i Yehova; man ebimio iri yeny ma adundeni yenyo.” (Zab. 37:4) Eno tie lembang’ola ma ber mire maa! Re nyo mito wapar nia Yehova bimiyo iwa ndhundhu gin ceke ma wabekwayu? Pirang’o penji maeno pire tie teki? Wakewec iwi lapor ma e: Nyamego moko ma jamusuma uberwo pi nicidho i Somo mi jurwey Injili mi Ker. Re oro ma dupa ukadhu ma julwong’e ngo. Umego moko m’aradu m’utie ku twoyo ma daru kero i kumjo ubekwayu Yehova nia ukey kume kara ecopo timo lee i cokiri. Re alokaloka mbe. Junyodo moko giberwo nia nyathin migi ubed i lemandha. Ento nyathinne uweko Yehova.
2 Saa moko nyo in de idaru kwayu piny moko i bang’ Yehova, re emiye ngo iri. Eno romo ketho iparu nia edwoko kende kende wang’ rwo mi jumange, kunoke nia nyo itimo racu moko. Nyamego moko ma nyinge Janiceb uwinjere tap kumeno. En ku won ot pare gibino kud ava ma lee mi citimo i Bethel, man girwo i bang’ Yehova pi lembene. Eyero kumae: “Abino kud andha nia jubilwong’owa i ng’ey nindo ma nok kende.” Re oro ma dupa ukadhu ma fodi julwong’ogi ngo. Emedo kumae: “Can umaka man wiya de unyothere. Apenjara ka nyo atimo ang’o ma rac i wang’ Yehova. Arwo athothi pi ninwang’u telowic pare man apenjara ka nyo pirang’o edwoko ngo wang’ rwo para.”
3. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?
3 Saa moko waromo penjara ka nyo andha Yehova winjo rwo mwa. Weg bedopwe moko mi rundi ma con de gibed gipenjiri kumeno. (Yob 30:20; Zab. 22:2; Hab. 1:2) Dong’ ang’o ma copo ketho ibedo kud andha nia Yehova bidwoko wang’ rwo peri? (Zab. 65:2) Pi nidwoko wang’ penji maeno, ukwayu walar wanwang’ dwokowang’ penji ma e: (1) Ukwayu wang’ey lembang’o iwi rwo? (2) Yehova ubekwayu ang’o i bang’wa? (3) Pirang’o saa moko romo kwayu wawil gin ma waberwo pire?
UKWAYU WANG’EY LEMBANG’O IWI RWO ?
4. Nimakere ku Yeremia 29:12, Yehova ung’olo nia ebitimo ang’o?
4 Yehova ung’olo nia ebiwinjo rwo mwa. (Som Yeremia 29:12.) Mungu mwa umaru jutic pare ma weg bedopwe, pieno ebiwinjo rwo mwa kwa. (Zab. 10:17; 37:28) Re eno ubenyutho ngo nia ebidwoko wang’ kwac mwa ceke. Saa moko romo kwayu wakur nitundo i ng’om ma nyen pi ninwang’u gin ma wabekwayu.
5. Kinde ma waberwo, Yehova neno ang’o? Kekor.
5 Yehova neno ka nyo kwac mwa urombo ku lembakeca pare. (Isa. 55:8, 9) Theng lembakeca parene moko utie nia ng’om bipong’ ku dhanu ma gin’i acel man ma gibijwigiri kud anyong’a i the bimobim pare. Ento Sitani paru nia dhanu copo kwo ma ber ka gibebimo wigi gigi. (Tha. 3:1-5) Pi ninyutho nia eno tie vupo, Yehova uweko dhanu gikegibim wigi gigi. Ku lembe ma rac, bimobim mi dhanu unyayu peko ma dupa ma wabeneno tin. (Ekl. 8:9) Wang’eyo nia Yehova bikabu ngo peko maeno ceke ndhundhu eni. Ka nwang’u etimo kumeno, nwang’u jumoko uciparu nia dhanu utie ku copo mi bimo wigi gigi ma ber man mi daru peko mi ng’om.
6. Pirang’o ukwayu wabed kud andha nia saa ceke Yehova bitimo iwa lembe ku mer man i ayi m’atira?
6 Yehova romo dwoko wang’ kwac ma rom i ayi m’ukoc. Ku lapor, kinde m’ubimo Hezekia ubino twoyo twoyo ma pek, ekwayu nia Yehova ukey kume. E ekeyo kume de andha. (2 Ub. 20:1-6) I thenge m’ucelo, kinde ma jakwenda Paulo ukwayu Yehova nia ukab ‘ukudho mi ring’kume,’ ma copere ubino twoyo moko m’ubed usende, elund ekabe ngo. (2 Kor. 12:7-9) Wakewec bende iwi lapor pa Yakobo giku Pethro ma gibino jukwenda. Ubimo Herode ugam umito eneg gin ario ceke. Cokiri urwo pi Pethro man copere pi Yakobo bende. Ento junego Yakobo, Pethro ke malaika ubodho i ayi mir udu. (Tic. 12:1-11) Waromo penjara kumae: ‘Pirang’o Yehova ubodho Pethro, ento ungo Yakobo?’ Biblia unyutho ngo thelembene.c Re watie kud andha nia yo pa Yehova “umbe ku gondiri nyanok de” i iye. (Poi. 32:4, NWT) Wang’eyo bende nia egam emaru Pathro giku Yakobo ceke. (Nyu. 21:14) Saa moko eromo dwoko wang’ rwo mwa i ayi m’ukoc ku ma waparu. Re calu ma cwinywa tek nia saa ceke ebidwoko wang’gi ku mer man i ayi m’ukwayere, wabicayu ngo ayi m’eng’iyo nidwoko ko wang’gine.—Yob 33:13.
7. Ukwayu waur ang’o, man pirang’o?
7 Mito ngo wapor lembe mwa ku mi jumange. Ku lapor, copere nia wakwayu Yehova ukonywa i ayi moko ma segi, re wang’ kwac mwane udwogo ngo. I ng’eye, wawinjo nia ng’atu moko mange de ukwayu lembe ma rom man ubeyenyo nen nia Yehova udwoko wang’ kwac parene. Nyamego moko ma nyinge Anna unwang’ere i wang’ lembe ma kumeno. Erwo kara kanser pa Matthew ma won ot pare ukey. I saa ma rom eno, nyimego moko ario m’uteng’ini de gibino nyego ku kanser. Anna urwo aketha cwinye pi Matthew man pi nyimego maeno. Kum nyimegone ukey, ento Matthew utho. Ku kwong’a, Anna upenjere ka nyo andha Yehova re m’ukeyo kumgi. Ka kumeno, dong’ pirang’o ekeyo ngo kum won ot pare ke? I andha, wang’eyo ngo gin m’ukeyo kum nyimegone. Gin ma wang’eyo utie nia Yehova bidaru peko mwa ceke man nia etie kud ava mi cero jurimbwa ma githo.—Yob 14:15.
8. (a) Nimakere kud Isaya 43:2, Yehova konyowa nenedi? (b) Rwo copo konyowa nenedi i saa mi peko? (Nen video ma thiwiye tie Rwo konyowa niciro peko.)
8 Yehova bikonyowa saa ceke. Calu Yehova utie Wegwa m’umaruwa, emito ngo enen nia wabesendara. (Isa. 63:9) Re ecero ngo nia peko ceke m’ubedo ve pii kunoke lebmac, kud unwang’wa. (Som Isaya 43:2.) Ento eng’olo nia ebikonyowa ‘nikadhu kud’ i igi, man ebiweko ngo peko mwa unurwa magwei. Yehova miyo iwa bende tego mi tipo pare ma leng’ pi nikonyowa niciro. (Luka 11:13; Filip. 4:13) Pieno, wacopo bedo kud andha nia saa ceke ebimiyo iwa gin ma tap ma watie ku yenyne pi niciro kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ire.d
YEHOVA UBEKWAYU ANG’O I BANG’WA?
9. Nimakere ku Yakobo 1:6, 7, pirang’o wacikara nibedo ku tegocwiny nia Yehova bikonyowa?
9 Yehova ubekwayu nia wagene. (Ebr. 11:6) Saa moko romo nen ve nia peko mwa cirere ngo. Waromo caku bedo kadok ku jiji ka nyo andha Yehova bikonyowa. Re Biblia ubetielo cwinywa nia ku tego pa Mungu, wacopo “por ku wi gang’kidi.” (Zab. 18:29) Pieno, kakare niweko jiji utur cwinywa, wacikara nirwo ku yiyoyic man tegocwiny ma nia Yehova bidwoko wang’ rwone.—Som Yakobo 1:6, 7.
10. Kemii lapor m’unyutho kite ma wacopo timo ko lembe nimakere ku rwo mwa.
10 Yehova ubekwayu nia watim lembe nimakere ku rwo mwa. Ku lapor, umego moko romo kwayu nia Yehova ukonye enwang’ nindo moko mi yom i tic pare kara ecopo cidho i coko ma dit mir adhura. Yehova romo dwoko wang’ rwo maeno nenedi? Eromo miyo tegocwiny ni umegone kara ecidh ewec ku jadit tic pare. Re asu bikwayu nia etim lembe moko kokoro, niwacu eai ecidh i bang’ jaditne. Romo kwayu bende nia epenje wang’ udul. Saa mange ke romo kwayu giwiliri ku jaratic mange. Man ka copere, eromo ng’iyo nia juthum sente pare pi nindo m’ebibedo mbe i iye.
11. Pirang’o ukwayu warwo areri pir adieng’acwiny mwa?
11 Yehova ubekwayu nia warwo thiri thiri pir adieng’acwiny mwa. (1 Thes. 5:17) Yesu unyutho nia wang’ kwac mwa moko bidwogo ngo ndhundhu. (Luka 11:9) Pieno, cwinyi kud utur! Rwo areri niai kud i adundeni. (Luka 18:1-7) Ka wabemedara nirwo pi gin moko, nwang’u wabenyutho ni Yehova nia etie gin ma pire tek man nia watie ku yiyoyic nia ecopo konyowa.
PIRANG’O SAA MOKO ROMO KWAYU WAWIL GIN MA WABERWO PIRE?
12. (a) Penji acel ma kani m’ukwayu wakepenjara ko iwi rwo mwa, man pirang’o? (b) Wacopo ng’eyo nenedi nia kwac mwa ubemiyo woro ni Yehova? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “Nyo kwac para ubenyutho nia abeworo Yehova?”)
12 Tek wang’ kwac mwa moko ubedwogo ngo, ukwayu wakepenjara ku penji adek ma e: Mi kwong’o, ‘Nyo aberwo pi gin m’acikara nirwo pire?’ Wang’ ma pol, waparu nia wang’eyo gin ma tap ma watie ku yenyne. Re copere nia gin ma wabekwayune bikonyowa ngo ve ma wabeparu. Ka waberwo pi lembe moko, copere nia ayi moko ma ber m’usagu mi yiko lembene unuti, m’ukoc ku ma wabemito. Saa mange ke nyo lembene urombo ngo ku yeny pa Yehova. (1 Yoh. 5:14) Wakedwog iwi lapor mi junyodo ma waweco pigi malu. Gikwayu nia Yehova ukony nyathin migi ubed i lemandha. Eno romo nen ni kwac m’atira. Re Yehova diyowa ngo adiya nia watim ire. Ebemito nia ng’atuman m’i kindwa, uketho i iye awiya mwa, ung’ii en gire nitimo ire. (Poi. 10:12, 13; 30:19, 20) Pieno mito junyodone girwo nia Yehova ukonygi nimulo adunde nyathin migine kara eno ucwale nimaru Mungu man nidoko jarimbe.—Rie. 22:6; Efe. 6:4.
13. Nimakere ku Juebrania 4:16, Yehova konyowa i saa ma kani? Kekor.
13 Penji mir ario ni e: ‘Nyo eni tie saa m’ukwayu Yehova udwok iye wang’ kwac para?’ Waromo paru nia ukwayu wang’ rwo mwa udwogi ndhundhu. Re i andha, Yehova ung’eyo saa ma ber nisagu mi konyowa. (Som Juebrania 4:16.) Tek wang’ kwac mwa ubedwogo ngo ndhundhu, waromo paru nia dong’ Yehova bidwoko ngo wang’e zoo de. Re moko nyo fodi ebekuro saa ma tap. Ku lapor, wakewec kendo iwi umego m’aradu m’ubekwayu nia kume ukey. Ka nwang’u Yehova ukeyo kume i ayi mir udu, nwang’u Sitani uciyero nia ebetimo ni Yehova kende kende pilembe kume key. (Yob 1:9-11; 2:4) M’umedo maeno, Yehova udaru ketho saa m’ebidaru iye remokum ceke. (Isa. 33:24; Nyu. 21:3, 4) Nitundo ma saane biromo, ukwayu ngo wakur nia ebikeyo kumwa i ayi mir udu. Pieno, umegone romo kwayu nia Yehova umii ire tego man kwiyocwiny mir adunde pi niciro remo pare man kara emedere nitimo ire ku bedopwe.—Zab. 29:11.
14. Lembe ma Janice ukadhu kud i iye ubemiyo iri ponji ma kani?
14 Kawoni wakedwog iwi lapor pa Janice, m’ugam urwo pi nicitimo i Bethel. I ng’ey oro abic kan enyang’ i kite ma Yehova udwoko ko wang’ rwo pare. Eyero kumae: “Yehova utiyo ku saa maeno pi niponja man nikonya niteng’ini i thenge mi tipo. Abino ku yeny mi dwoko genogen para tek i wiye, mi lilo wang’ ponji para ma segi, man mi nwang’u anyong’a mir adunde m’ujengere ngo iwi lembe m’abekadhu kud i iye.” I ng’eye, julwong’e giku won pare i tic mi twodiri. Janice uyero pi lembe m’ekadhu kud i iye kumae: “Yehova udwoko wang’ rwo para, kadok ebino ngo i ayi m’aparu. Eting’o ira kare moko pi nineno kite m’edwoko ko wang’ rwo para, ento atie ku foyofoc lee pi mer man bero m’enyutho ira.”
Tek ibenwang’u nia Yehova ubedwoko ngo wang’ rwo peri moko, kepim nirwo pi piny mange (Nen udukuwec mir 15)f
15. Pirang’o saa moko romo kwayu wawil gin ma waberwo pire? (Nen bende cal.)
15 Penji mir adek ni e: ‘Nyo ukwayu arwo pi piny mange?’ Etie ber nikwayu gin ma tap i rwo mwa. Ento ka saa moko wajik ungo kende kende iwi gin ma tap ma wabemito, eno bikonyowa ning’eyo nia yeny pa Yehova utie ang’o. Wakewec iwi lapor pa nyamego m’aradu m’ubino rwo pi nicidho i Somo mi jurwey Injili mi Ker. Ebino mito ecidh i somone pi nicikonyo i kabedo ma yeny utie lee i iye. Pieno kakare niberwo kwa kara julwong’e i somone, eromo kwayu Yehova ukonye nineno ayi mange mi timo lee i tic pare. (Tic. 16:9, 10) E i ng’eye eromo penjo jaliew mi twodiri pare ka nyo yeny mi juyab yo utie i cokiri moko ma ceng’ini kude. Kunoke eromo kiewo ni biro mi filial pi ning’eyo kaka ma yeny mi jurwey lembanyong’a mi Ker utie lee i iye.e
16. Icopo bedo ku tegocwiny iwi lembang’o?
16 Calu ma waponjo, wacopo bedo ku tegocwiny nia Yehova bidwoko wang’ rwo mwa ku mer man i ayi m’ukwayere. (Zab. 4:3; Isa. 30:18) Saa moko wang’ rwo mwa romo dwogo ngo i ayi ma wabemito. Ento Yehova winjo rwo mwa kwa. Emaruwa lee mandha. Man ebiwenjowa tak de ngo. (Zab. 9:10) Pieno mediri ‘nigene i nindo ceke,’ ma nwang’u ibekonjo adundeni i wang’e nikadhu kud i rwo.—Zab. 62:8.
WER 43 Rwo mi foyofoc
a Thiwiwec maeni bikoro nia pirang’o wacopo bedo ku tegocwiny nia saa ceke Yehova bidwoko wang’ rwo mwa ku mer man i ayi m’ukwayere.
b Juloko nying’ moko.
c Nen thiwiwec m’uwacu: “Bed ku genogen nia saa ceke Yehova timo lembe i atira” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 2, 2022, udu. 3-6.
d Pi ninyang’ lee iwi kite ma Yehova konyo kowa niciro peko ma wabekadhu kud i iye, nen video ma thiwiye tie Rwo konyowa niciro peko, i jw.org.
e Pi ninwang’u telowic iwi gin m’ukwayu itim pi nicikonyo i therithwar mi filial mange, nen buku Dilo m’ubetimo yeny pa Yehova, wic mir 10, udu. 6-9.
f KORO I CAL: Nyimego ario giberwo i wang’ nipong’o karatasi mi kwayu pi Somo mi jurwey Injili mi Ker. I ng’eye julwong’o ng’atu acel, m’ucelo julwong’o ngo. Kakare ma nia nyamego ma julwong’o ngone uwek cwinye utur, eberwo i bang’ Yehova ukonye nineno ayi mange m’ecopo timo ko lee i tic pa Mungu. Pieno, ebekiewo barua ni biro mi filial pi ninyutho nia etie ayika nicikonyo kaka ma yeny utie lee i iye.