Omunene-nakwa Wetu Sesusi Una Okankhenda

1-2. (a) Omokonda yatyi Siovaa atuminine omona wae pano pohi? (b) Oityi matulilongesa monthele ei? (Ova Hembeleu 5:​7-9)

PALAMBA-LE omanima 2.000 okutuka apa Siovaa atuma omona wae pano pohi. Oityi emutuminine pano pohi? Wemutumine ayovole ovanthu konkhali no kononkhia, nokuhanya-ko ovilinga vya Satanasi. (Swau 3:16; 1 Swau 3:8) Siovaa ankho utyii okuti Sesusi okuya pano pohi matyimukwatesako okulinga omunene-nakwa una okankhenda, usuka novanthu. Sesusi wakala omunene-nakwa etyi ambatisalwa, menima 29 P.K.a

² Monthelei ei matulilongesa okuti, ovipuka Sesusi amwene pano pohi, viemukwatesileko okukala Omunene-nakwa una okankhenda. Okunoñgonoka ovipuka ovio matyitupepukila okulikwambela ku Siovaa, nokupameka oupanga wetu nae, namphila pamwe tupengesa. — Tanga Ova Hembeleu 5:​7-9.

OMONA WA HUKU WATUMINWE PANO POHI

3-4. Ovipuka patyi Sesusi asile-po keulu, ya ovipuka patyi akondyele navio pano pohi?

³ Ovanyingi pwoonthwe vailukile-ale, vasile-po-ale vavo nomapanga avo. Okwiluka katyapepukile. Mahi etyi Sesusi alingile otyinene vali. Oe oandyu yo tete Siovaa atunga, omunene vali konoandyu ononkhwavo. Siovaa ankho umuhole, mwene na Sesusi ankho utyihole tyokuundapa na Tate yae. (Ovii. 16:11; Omih. 8:30) Namphila Sesusi ali omunene keulu, omu mutyipopila Ova Filipu 2:​7, wetavelele okutunda keulu eya pano pohi okukala novanthu ovakwankhali.

⁴ Tusokei vala etyi Sesusi atyitwa. Ovo tate yae ankho vetupu-tyo. Otyo tutyitalela kweetyi vaavele mondywo ya Huku etyi Sesusi atyitwa. (Lev. 12:8; Luka 2:24) Ohamba ondingavivi Helonde yahandele okwiipaa Sesusi. Etyi ovo Susee na Maliya vetyiiva, avaende no ko Isitu opo Sesusi ahaipawe. (Mat. 2:​13, 15) Ovipuka ovio Sesusi akondyele navio kevimwene pweetyi eli keulu.

5. Oityi Sesusi amwene etyi eli pano pohi? Oityi tutila evi amwene viemukwatesileko okukala Omunene-nakwa ukahi nawa? (Tupu tala olutalatu.)

⁵ Pweetyi Sesusi eli pano pohi, wamwene ovanthu ovanyingi vamona ononkhumbi. Wanyimisile vavo, mokutala umwe puvo o tate yae Susee. Etyi Sesusi ahimbika okwivisa, wamwene ovanthu vokuna otyilunda, ovamphoki, novilema, na vana vanyimisa ovana vavo, eveetehila-mo okankhenda. (Mat. 9:​2, 6; 15:30; 20:34; Malu. 1:​40, 41; Luka 7:13) Etyi Sesusi eli keulu, wamwene-ale ovanthu ovanyingi vamona ononkhumbi, mahi etyi eya pano pohi amono umwe nawa otyipuka ovanthu vaihamenwa tyina vena ovitateka. (Isa. 53:4) Ovipuka Sesusi amwene etyi eli pano pohi, viemukwatesileko okutala oñgeni ovanthu vakala tyina vamona ononkhumbi. Mwene nae ankho ukahi vala ngovanthu ovakwavo, nae ankho uponwa, wiihamenwa, walilile.

SESUSI WALINGILE ONKHENDA OVANTHU

6. Etyi omuuli Isaiya apopile tyitulongesa-tyi tyayemba kokankhenda ka Sesusi? (Isaiya 42:3)

⁶ Etyi Sesusi eli pano pohi, walingile okankhenda ovanthu valingwa onya, vatombuwa. Etyi alingile atyifwisa-po etyi tyapopile omuuli Isaiya. Movihonekwa viova Hembeleu, ovanthu vokwamona pamwe vatiwa vafwa ovikuna viatapelelwa nawa, vafwa omiti ominene. (Ovii. 92:12; Isa. 61:3; Sele. 31:12) Mahi vana vokwehena apa vapamena, valingwa onya, vatiwa vekahi ngolumbungu lwateka, vekahi ngokanyanga kokandiyelo katwima vala omwihi, kehena vali ovilinga. (Tanga Isaiya 42:3; Mat. 12:20) Siovaa watumine omuuli Isaiya ahoneke onondaka ombo alekese okuti Sesusi malingi okankhenda ovanthu valingwa onya, vatombuwa.

7-8. Oityi Sesusi alingile tyafwisa-po etyi tyapopile Isaiya?

⁷ Mateusi wapopia okuti onondaka mba Isaiya mbokwati, “kamakatyatyaula olumbungu lwateka, nii kamakanyima otyinyanga tyokandiyelo nkhele tyitwima omwihi,” mbafwiswa-po mu Sesusi. Ovipuka vimwe vihuvisa Sesusi alingile, wevilingilile ovanthu vatombuwa vekahi ngolumbungu lwateka, vana vehena omu vapamena vekahi ngokanyanga kokandiyelo katwima. Povanthu ovo, pati umwe nomulume ankho wepwila motyilunda. Tyipondola omulume oo ankho kasoko-ale okuti nthiki imwe mahakulwa, akala vali no vavo nomapanga ae. (Luka 5:​12, 13) Tupu Sesusi wahakulile omulume umwe wati umwe oe ompholo, oe wahapopi. Tyipondola omulume oo ankho tyimwiihama okutala vakwavo veli nokutomphola, mahi ngwe otyo evetala vala eheveivite-ale. (Malu. 7:​32, 33) Mahi ovio, havio vala Sesusi alingile.

⁸ Pononthiki mba Sesusi ova Sundaa ovanyingi ankho vasoka okuti, ovanthu vana vokwavela, no vokwalemana, novamphoki, nonompholo, vakala tupu ngootyo omokonda vena etyi valinga tyapenga, okuti havo, ovo tate yavo. (Swau 9:2) Mokonda yootyo vapopia, ovanthu ovo ankho vasoka okuti kavesilivila. Mahi ngeetyi omuuli Isaiya apopile, Sesusi wevehakulile, avetyimono okuti Huku wesuka navo. Otyo Sesusi alingile tyitulongesa-tyi?

9. Ngeetyi tyipopia Ova Hembeleu 4:​15, 16, oityi tutila Omunene-nakwa wetu ulinga onkhenda ovanthu?

⁹ Tanga Ova Hembeleu 4:​15, 16. Tutyii okuti apeho Sesusi metulingi okankhenda. Omunthu wokankhenda ukahi ñgeni? Omunthu wokankhenda tyina atala mukwavo uli nokumona ononkhumbi, nae tyimwiihama. Mo Ngeleku, otyo umwe ondaka oyo ipopia. Ovipuka vihuvisa Sesusi alingile vilekesa okuti tyina amona vakwavo veli nokumona ononkhumbi, nae tyimwiihama. Sesusi ketyilingile vala tyokuti ndyilinga ñgeni. Ankho wesuka umwe navo, etyi ankho ahanda okuvekwatesako. Tusokei vala pweetyi ahakula omulume wokuna otyilunda. Sesusi ankho upondola vala okupopia ondaka, omulume oo ahakuka. Mahi hatyoko alingile. Waile umwe komulume oo, emuyame, emuhakula. Tyipondola omulume oo, wakalele omanima omanyingi tyehena nawike umuyama. Etyi pahe Sesusi ati pokuhakula omulume wokwahamono-po, emupolo pokati kovanthu, ekemuhakulila pokamphengi. Etyi ova Faliseu veli nokupopia omukai walingaile ononkhali welivela, watalalekele onomphai mba Sesusi nononkhuka mbae, embusekuna nonohuki mbae, Sesusi emwaamena. (Mat. 8:3; Malu. 7:33; Luka 7:44) Sesusi kalingile onya vokuvela no vokwalingaile ononkhali, mahi wevelingile okankhenda. Noonthwe tuyumbei-ko onthumbi yokuti metulingi okankhenda.

EONGANO LIHETEKELA OMUNENE-NAKWA WETU

10. Oityi eongano likahi nokulinga likwateseko vokwahamono-po nonompholo? (Tupu tala omalutalatu.)

¹⁰ Onthwe valanduli va Sesusi tulikwatesila tulinge nga Sesusi, tulinge ovanthu volwembia, vokankhenda, vesuka na vakwavo. (1 Pet. 2:21; 3:8) Namphila onthwe twehetyivili okuhakula onompholo novamphoki, mahi tupondola okuvekwatesako vanoñgonoke Siovaa, avakala noupanga wapama nae. Otyo omikanda vietu vikahi nokulingilwa momalaka onompholo alamba po 100. Novamphoki valingilwa omikanda vanoñgonoke Siovaa. Omikanda ovio vialingwa-le momalaka alamba po 60. Tupu veli nokulingilwa onovindiu, mbati umwe omo mwiivala ovanthu vatyo veli movindiu, omo tupu mwiivala omunthu omukwavo upopia etyi tyili nokulekeswa-mo. Otyo tyili nokulingwa momalaka alamba po 100. Otyipuka otyo eongano lili nokulinga tyili nokukwatesako onompholo no vokwahamono-po okukala omapanga a Siovaa na Sesusi.

11. Oityi eongano lya Siovaa likahi nokulinga tyilekesa okuti liesuka novanthu aveho nga Sesusi? (Ovilinga 2:​5-7, 33) (Tupu tala omalutalatu.)

¹¹ Eongano lya Siovaa lili umwe nokututumba likwateseko ovanthu vatyo aveho. Etyi Sesusi aya keulu waavelele omphepo ikola ovalongwa vae, avetyivili okupopia omalaka ovanthu veya motyipito tyo Pendekosite, avevepopila oviwa ovipe. (Tanga Ovilinga 2:​5-7, 33.) Sesusi oe ukahi nokululika eongano lya Siovaa. Eongano lialinga-le omikanda momalaka alamba po 1000, no momalaka umwe ana apopiwa vala novanthu vehehi. Amwe pomalaka oo apopiwa novanthu vokukala ko América do Norte no América do Sul. Namphila vehehi, mahi eongano lialinga-le omikanda momalaka alamba po 160 apopiwa novanthu ovo, veive oviwa ovipe. Tupu omikanda vietu vialingwa momalaka alamba po 20 apopiwa novanthu vatiwa ova Romani. Ovanyingi vokupopia omalaka oo veli umwe nokutavela otyili.

12. Ovipuka patyi ovikwavo eongano lya Siovaa lihole okulinga?

¹² Eongano lya Siovaa kalikwatesako vala ovanthu okunoñgonoka oviwa ovipe, mahi tupu likwatesako vana vatumbukilwa novihuna. Ovanyingi Ponombangi mba Siovaa vehole okukakwatesako vakwavo. Tupu eongano lihole okutunga onondywo omu ovanthu va Siovaa veliongiyila valongeswe Ondaka yae.

OMUNENE-NAKWA WETU MEKUKWATESAKO

13. Ovipuka patyi Sesusi alinga etukwateseko?

¹³ Sesusi omunthita wetu omuwa, una evi etwavela vitukwatesako tukale noupanga omuwa na Siovaa. (Swau 10:14; Efe. 4:7) Pamwe mokonda yeevi tukondya navio, tupondola okukala ngokandiyelo katwima, ngolumbungu lwateka. Pamwe tuunga-unga mokonda twavela unene, pamwe twalinga otyipuka tyimwe tyapenga, okuti hatyo mewaneno muna ou twehelivilile nae. Tupondola ngavio vala tukalela okusoka, kweevi matukamona komutwe wandyila atulimbwi-ko. Mahi wahalimbwe-ko okuti Sesusi weete evi uli nokukondya navio, utyii oñgeni vikukalesa. Ngwe una okankhenda, mekukwatesako. Mekwavela omphepo ikola ikwavele ononkhono tyina wasoya. (Swau 16:7; Titu 3:6) Tupu Sesusi wekwavela ovakulu vewaneno, novanthu ovakwavo vali mewaneno vekupameke, vekukwateseko. — Efe. 4:8.

14. Tyina tweihamenwa okutyi tuna okuhinangela?

¹⁴ Ine waponwa okuti hatyo weihamenwa, soka kotyilinga Tyomunene-nakwa wetu Sesusi. Hinangela okuti Siovaa wemutumine pano pohi etuyovole, tupu wemutumine opo anoñgonoke ovitateka ovanthu vakondya navio. Ine waponwa mokonda yeetyi walinga tyapenga, Sesusi kamasete mekukwatesako. — Hemb. 4:​15, 16.

15. Popia-po etyi vomewaneno valingile vakwateseko umwe wapolelwe mewaneno.

¹⁵ Sesusi ulongesa ovanthu vae vetyivile okukwatesako vana vayeka-po Siovaa. (Mat. 18:​12, 13) Tala vala etyi tyaendele nomukulu umwe utiwa o Stefano.b Wapolelwe mewaneno, etyi pakala omanima 12 nthiki imwe ati, hono ndyende keliongiyo. Wapopia wati: “Ankho nahanda umwe okukondoka meongano, mahi tyemphwilisile. Ovakulu vewaneno avatomphola naame, avamphameka. Pamwe ankho ndyisoka okuti hisilivila-le, tyikale-po vala, Siovaa kamandyevela-le. Mahi ovakulu vewaneno avamphopila okuti ovo Siovaa na Sesusi vahanda ndyikondoke umwe. Etyi pahe nakondoka, atuho vomeumbo vomewaneno avetuyakula nawa. Etyi pakala, omukai wange ahimbika okulongeswa Ombimbiliya. Pahe atuho tufenda Siovaa.” Omunene-nakwa wetu uhambukwa unene tyina atala ava valingaile ononkhali vakwateswako vakondoke mewaneno.

16. Oityi upandulila Omunene-nakwa wapewa?

¹⁶ Etyi Sesusi eli pano pohi, wakwatesileko ovanthu ovanyingi. Na hono tutyii okuti metukwatesako mweetyi twesukisa. Mouye omupe Sesusi makakwatesako ovanthu aveho, avakakala tyehena onkhali. Tupandula unene Huku yetu Siovaa utuhole unene, wetwavela Omona wae una okankhenda, opo alinge Omunene-nakwa wetu!