“ Ove Uholwe Unene”!

1-2. Oityi matyitukwatesako atutyimono okuti Siovaa utuhole?

POVANYINGI vafenda Siovaa vamwe velitomba, vasoka okuti kavesilivila. Vamwe omokonda hamwe ankho vatombuwa, valingilwe onya. Okuti noove welitomba? Oityi matyikukwatesako utyimone okuti Siovaa ukuhole?

² Tyimwe matyikukwatesako okulilongesa etyi Ombimbiliya ipopia tyiyemba kweetyi Siovaa ahanda ovanthu vatekulwe. Omona wae Sesusi watekulile nawa ovanthu, ankho uvelinga onthilo. Otyipuka atekulile ovanthu tyilekesa okuti Tate yae uhole unene ovanthu vana velitomba, vasoka okuti kavesilivila. (Swau 5:19; Hemb. 1:3) Monthele ei matulilongesa (1) etyi Sesusi alingile ovanthu vetyimone okuti Siovaa uvehole, (2) etyi tuna okulinga tutyimone okuti Siovaa utuhole. — Ase. 2:7.

ETYI SESUSI ALINGILE OVANTHU VETYIMONE OKUTI HUKU UVEHOLE

3. Etyi ovanthu voko Ngalileya veya no ku Sesusi, oityi alingile?

³ Etyi nthiki imwe Sesusi akaivisa ko Ngalileya, ovanthu ovanyingi aveya no kwe evelongesa, vokwavela evehakula. Sesusi eveetehila-mo onkhenda, mokonda ankho ‘vayuvilwa vala komwongo, vakuva-kuva vala ngonongi mbehena omunthita.’ (Mat. 9:36;noutoi wokulilongesa m’Ombimbiliya yo Putu.) Ononkhalamutwe mbavo mbonongeleya ankho kavesukile navo, veveti ovanthu vokwahinganwa. (Swau 7:​47-49; okatoi kokulilongesa Mombimbiliya yo Putu.) Mahi Sesusi ankho usuka navo, uvelongesa, vokwavela uvehakula. (Mat. 9:35) Tyehe-otyo vala, opo Sesusi akwateseko ovanthu ovanyingi, atumu ovatumwa vae vakalongese ovanthu, evepe-tyo tyokuhakula ovanthu. — Mat. 10:​5-8.

4. Oityi tulilongesila kweetyi Sesusi alingile onkhenda ovanthu vatombuwa?

⁴ Otyipuka Sesusi alingile nawa ovanthu vana, evelingi onthilo, tyitulongesa okuti Siovaa uhole ovanthu vana vatombuwa, valingwa onya. Ine ufenda Siovaa mahi otyo usoka okuti kekuhole, soka umwe nawa kotyipuka Sesusi alingile onkhenda ovanthu veile kwe, ankho vahanda okulongeswa. Ine otyo usoka otyo, motyimono okuti Siovaa ukuhole unene.

5. Omukai Sesusi avasile ko Ngalileya, ankho oityi eli nokukondya natyo?

⁵ Sesusi ankho ulongesa umwe ovanthu aveho, mahi tupu ankho usuka na munthu na munthu. Etyi Sesusi eli nokwivisa ko Ngalileya, velivasile nomukai umwe ankho uvela-le omanima 12. (Malu. 5:25) Ovitumino ankho vipopia okuti omunthu una ouvela ngo womukai oo, wasila. Ine pena ou umuyama nae usila. Omukai oo ankho ukala vala aike, no kondywo yokufendela kaende, no kovipito viokukafenda kaende. (Lev. 15:​19, 25) Koitatu! Omukai oo wakondyele, ankho pahe wati vala nokwelitomba. — Malu. 5:26.

6. Oityi omukai una wokwavela alingile aveluke?

⁶ Omukai oo ankho wahanda ahakulwe na Sesusi, mahi ahaende-ko emuti nthyakule. Omokonda yatyi? Tyipondola ankho wankhia ohonyi, okuti hatyo walinga otyinkhe tyokuti Sesusi memupopi mokonda weya povanthu, ngwe ovitumino vipopia okuti wasila. Pahe ayombela, akwate kotyikutu tya Sesusi, mokonda ankho utyii okuti ine uyama-ko maveluka. (Malu. 5:​27, 28) Mokonda wayumbile onthumbi mu Sesusi, aveluka. Sesusi apulu olie wemuyama, omukai oo ati ame nekuyama Tatekulu. Pahe Sesusi alingi ñgeni?

7. Oityi Sesusi apopilile omukai ahakula? (Maluku 5:34)

⁷ Sesusi walingile onkhenda omukai una, ehemukandukila. Wetyimwene okuti ankho uli ‘nokuteketa, watila owoma.’ (Malu. 5:33) Sesusi apopi umwe nawa nae, emutulisa omutima, emuti: “Mona wange.” Ondaka oyo Sesusi apopia ilekesa okuti wemwetesila-mo okankhenda, umuhole. (Tanga Maluku 5:34.) M’Ombimbiliya petupu vali apa tuvasa papopia okuti Sesusi pokuhipulula nomukai omukwavo wemutile ‘mona wange,’ oyoo vala. Mokutala Sesusi wetyipopia tupu, omokonda omukai oo wehulilwa, wateketa. Soka vala otyipuka omukai oo akalele etyi eiva onondaka ombo. Ine Sesusi kemupopilile onondaka ombo, omukai oo ñgeno welivela vala onombei mokonda yokweya povanthu nokwayama ku Sesusi, mahi otyo ahakuka umwe. Sesusi wemukwatesileko, nae mwene etyimono okuti Tate yae Siovaa umuhole unene.

8. Oityi Maliya woko Brasil akondyele natyo?

⁸ Na hono, ovafendi va Siovaa vamona emone mokonda yomauvela. Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Maliyaa ukala ko Brasil, watyitwa tyalemana. Wati umwe oe wehena ovikalo, oe wehena enkhanya lyo kokumbili. Wapopia wati: “Kosikola vandeva vala mokonda yokwalemana. Vanthyeka vala otyo vanduka omanyina. Nombunga yange vamphenya vala.”

9. Oityi tyakwatesileko Maliya etyimono okuti Siovaa umuhole?

⁹ Oityi tyakwatesileko Maliya? Etyi akala Ombangi ya Siovaa, vomewaneno vemupamekele, etyimono okuti Siovaa umuhole unene. Ngwe wapopia wati: “Ovipuka vandingila ovinyingi, nokuvipopia vala hivivili-ale. Ndyipandula unene Siovaa wampha ombunga ei ikahi nawa, ovanthu venthyole.” Vomewaneno vakwatesileko Maliya, etyimono okuti Siovaa umuhole.

10. Oityi Maliya Mandalena akondyele natyo? (Tupu tala omalutalatu.)

¹⁰ Pahe matutale omunthu omukwavo Sesusi akwatesileko, Maliya Mandalena, wapolelwe ovilulu epandu-vali. (Luka 8:2) Mokutala, ovilulu ovio ankho vimulingisa vala evi viahatiwa ovievi. Pahe novanthu ankho vemwenda vala nkholo. Ankho usoka vala okuti petupu-ale ou umuhole, kesilivila-le. Maliya wakondyele unene. Mokutala o Sesusi wemupolele ovilulu ovio, pahe alingi omulanduli wae. Oityi vali Sesusi alingile akwateseko Maliya Mandalena etyimone okuti Huku umuhole?

11. Oityi Sesusi alingile Maliya Mandalena etyimone okuti Siovaa umuhole unene? (Tupu tala omalutalatu.)

¹¹ Etyi Maliya Mandalena apolwa ovilulu, nae ahimbika okweenda na Sesusi vaivise oviwa ovipe.b Mokonda yootyo, wakopele ovinyingi movipuka Sesusi alongesile ovanthu. Monthiki Sesusi atutiliswa, amoneka ku Maliya Mandalena avahipulula. Sesusi emutumu akapopile ovatumwa okuti watutila. Maliya Mandalena etyimono okuti Siovaa umuhole unene. — Swau 20:​11-18.

12. Ovipuka patyi Lidia alingilwe ankho vimusokesa okuti kesilivila?

¹² Ovanthu ovanyingi hono velitomba nga Maliya Mandalena. Vasoka okuti kavesilivila, petupu-ale ou uvehole. Omuhikwena umwe Ombangi utiwa o Lidia ukala ko Espanha, mee yae kahandele okumukutula, ankho uhanda okupola-po eimo. Pweetyi Lidia omututu, mee yae ankho umupenya vala. Wapopia wati: “Ankho nahanda-vo ñgeno pena omunthu unthyole. Mahi ankho ndyisoka okuti petupu-ale omunthu unthyole, mokonda mee ankho ukalela vala okumphenya.”

13. Oityi tyakwatesileko Lidia etyimono okuti Siovaa umuhole?

¹³ Etyi Lidia ahimbika okulilongesa Ombimbiliya ahasoko vali ngootyo. Mokonda yokulikwambela nokulilongesa, novipuka ovikwavo vakwavo ankho vemulingila, etyimono okuti Siovaa umuhole unene. Wati: “Omulume wange apeho umphopila okuti unthyole. Etyi amalingi, amphopila ovipuka oviwa ndyihole okulinga. Nomapanga ange otyo vehole okulinga otyo.” Tyipondola mewaneno lienyi muna ou welitomba, usoka okuti Siovaa kesukile-ale nae. Omunthu oo upondola okumulingila oupuka ouwa nae etyimono okuti Siovaa umuhole unene.

SIOVAA UKUHOLE

14. Omu mutyipopila 1 Samuwele 16:​7, kovanthu Siovaa usuka-ko natyi? (Tala okakasa kati: “Siovaa Uhole Ovanthu Vae Mokonda Yatyi?”)

¹⁴ Siovaa katale kolupe ngeetyi ovanthu valinga. (Tanga 1 Samuwele 16:7.) Ovanthu mouye omu vahumba vana vena onombongo, vokwatanga unene. Mahi Siovaa hatyo-ko alinga ngootyo. (Isa. 55:​8, 9) Wehelitombe mokonda vala kukahi nga vakwenyi. Siovaa ukuhole unene. M’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ankho vasoka okuti kavesilivila. Vamwe ovo Iliya, na Noemii na Ana. Tyina ulilongesa ovanthu ovo, tala etyi Siovaa alingile tyilekesa okuti ankho uvehole unene. Mwene noove upondola okusoka kovipuka Siovaa ekulingila vilekesa okuti ukuhole. Okuti walinga, upondola okukatanga momikanda vietu evi vipopia okuti Siovaa ukuhole.c

15. Siovaa ankho ‘uhole unene’ Ndaniyele mokonda yatyi? (Ndaniyele 9:23)

¹⁵ Wahalimbwe-ko okuti Siovaa ukuhole mokonda yeetyi umufenda. Etyi omuuli Ndaniyele ena omanima alamba po 90, nthiki imwe ‘epwila unene,’ asoyo. (Ndan. 9:​20, 21) Oityi Siovaa alingile emupameke? Wemutumine oandyu Ngambiliyeli imupopile okuti “uholwe unene,” omalikwambelo ae Siovaa weeiva. (Tanga Ndaniyele 9:23.) Huku ankho uhole Ndaniyele mokonda yatyi? Omokonda ankho umutavela, ulinga etyi tyaviuka, kayekele-po okumufenda. (Isek. 14:14) Siovaa otyipuka otyo wetyipaka Mondaka yae Ombimbiliya opo tyitupameke. (Loma 15:4) Noove Siovaa utehela omalikwambelo ove, ukuhole mokonda ulinga etyi tyaviuka, kuyeke-po okumufenda. — Mik. 6:​8, outoi; Hemb. 6:10.

16. Oityi matyikukwatesako okumona okuti Tate yove Siovaa ukuhole?

¹⁶ Tate yove Siovaa ukuhole. Etyi ahanda okukukwatesako, hakutala evi upengesa. (Ovii. 130:3; Mat. 7:11; Luka 12:​6, 7) Okusoka kotyipuka otyo tyakwatesako-ale ovanthu ovanyingi ankho velitomba. Tala etyi tyapopia omukulu umwe Ombangi utiwa o Michelle ukala ko Espanha, ankho ukalela vala okupenywa nomulume wae. Wati: “Tyina momutwe mwameya olusoke lwokuti hisilivila, ndyihinangela okuti Siovaa unthyinda ponkhondo, unthyole, undyakulila.” (Ovii. 28:9) Omukwavo utiwa o Lauren ukala ko África do Sul, wati: “Ine Siovaa wandyeta no kwe, wankhwatesako ndyikale epanga liae, wampha otyilinga tyokulongesa ovanthu Ondaka yae, opo naina unthyole.” — Ose. 11:4.

17. Oityi matyikukwatesako ukale nonthumbi yokuti evi ulinga vihambukiswa Siovaa? (Oviimbo 5:12) (Tupu tala olutalatu.)

¹⁷ Yumba-ko onthumbi yokuti, evi ulinga Siovaa uvihole. (Tanga Oviimbo 5:12.) Ndaviti wapopia okuti okuhumbwa na Siovaa ondyakulilo onene, tyiyakulila ovanthu va Huku. Okusoka okuti evi ulinga vihambukiswa Siovaa, Siovaa ukuyakulila, opo tyokusoka okuti kekuhole, momutwe kamatyitetela-mo. Oityi matyikwavela onthumbi yokuti evi ulinga Siovaa uvihole? Ngeetyi twelilongesa, mwene o Siovaa wetyipopia Mondaka yae. Tupu ovakulu vewaneno, nomapanga ove, novanthu ovakwavo vomewaneno mavekupopila okuti Siovaa ukuhole unene. Tyina vamekupopila ovipuka ovio, oityi una okulinga?

18. Omokonda yatyi otyiwa okupandula evi vakwenyi vekupopila?

¹⁸ Tyina vakwenyi vekuti vekuhole, vapandula ovipuka oviwa ulinga, wahatie hamwe vekuselula vala. Pandula otyo vekupopila. Wahalimbwe-ko okuti evi vapopia ovio umwe vilekesa okuti Siovaa ukuhole unene. Michelle twapopia-le wati: “Ndyili nokulilonga-tyo tyokutavela tyina vakwetu vamphandula. Pamwe ndyisoka okuti vanthyelula vala, mahi ndyityii okuti Siovaa uhanda ndyipandule etyi vamphopila.” Ovakulu vewaneno vakwatesako Michelle etyimono okuti Siovaa umuhole. Pahe omukokoli-ndyila, tupu ulingila peumbo ovilinga vyo Mbetele.

19. Ove una onthumbi okuti Siovaa ukuhole mokonda yatyi?

¹⁹ Sesusi wetupopila okuti Tate yetu wo keulu utuhole unene. (Luka 12:24) Tuyumbei-ko onthumbi yokuti Siovaa utuhole. Otyipuka otyo twehetyilimbwei! Tupu tukwateseiko vakwetu navo vetyimone okuti Siovaa uvehole!