Spiritism and Wei for Lukaotem Tru Spiritual Fasin
Iumi evriwan garem olketa spiritual and material need. Dastawe planti askem kaen kwestin olsem, Wanem nao purpose bilong laef, why nao pipol safa, and wanem nao happen long iumi taem iumi dae? Planti honest pipol askem olketa kwestin hia and narakaen kwestin olsem long olketa séance, wea olketa lukim pipol wea tok witim olketa spirit from olketa laek story witim spirit bilong pipol wea dae finis. Nem bilong diswan hem spiritism.
Olketa wea duim spiritism stap long planti kantri, and hipap tugeta olsem wan sekson and long olketa church. Olsem example, long Brazil, samting olsem 4,000,000 wea duim spiritism followim olketa teaching wea Hyppolyte Léon Denizard Rivail, wanfala French teacher and savveman from mek-19 century, raetem taem hem kolem hemseleva Allan Kardec. Kardec start for interest long spiritism long 1854. Bihaen, hem kwestinim pipol from planti difren ples wea tok witim olketa spirit and raetem olketa ansa long The Book of Spirits, wea olketa pablisim long 1857. Tufala nara buk wea hem raetem hem The Mediums’ Book and The Gospel According to Spiritism.
Insaed spiritism tu hem wei for duim samting saed long religion olsem voodoo, witchcraft, magic, or wei for worshipim Satan. Bat, olketa wea followim olketa teaching bilong Allan Kardec sei biliv bilong olketa hem difren. Planti taem buk bilong olketa talem toktok from Bible, and olketa kolem Jesus “datwan for lead and example for evri man.” Olketa sei teaching bilong Jesus hem “barava klinfala wei for talemaot law bilong God.” Allan Kardec tingim olketa raeting bilong spiritism olsem mek-thri wei wea God showimaot law bilong hem long olketa man, first tufala nao teaching bilong Moses and bilong Jesus.
Spiritism pullim planti bikos hem mekhae long love for neiba and waka wea helpem pipol. Wanfala biliv bilong olketa hem: “Kanduit kasem salvation sapos no garem kaenfala fasin.” Planti wea duim spiritism busy long waka for community, for helpem olketa hospital, skul and narafala organization go ahed. Kaen waka olsem hem fit for kasem praise. Bat, hao nao olketa biliv bilong olketa wea duim spiritism hem difren from olketa teaching bilong Jesus long Bible? Lukim tufala example: hope for olketa wea dae finis and reason why pipol safa.
Wanem Nao Hope for Olketa wea Dae Finis?
Planti wea duim spiritism biliv long reincarnation. Wanfala buk bilong olketa hem sei: “Reincarnation nomoa teaching wea satisfaem idea bilong mifala abaotem justice bilong God, hem nomoa teaching wea savve explainim future and strongim hope bilong mifala.” Olketa wea duim spiritism sei taem man hem dae, “soul” hem lusim body—olsem wanfala butterfly kamaot from haos bilong hem. Olketa biliv hao thru long reincarnation olketa soul hia kamap olketa man moa for aotem sin wea olketa duim taem olketa laef bifor. Bat olketa no rememberim olketa sin from bifor. The Gospel According to Spiritism hem sei “God tingim hem fitim for olketa forgetim olketa sin bifor.”
Allan Kardec sei: “For denyim reincarnation hem olsem for denyim toktok bilong Christ tu.” Bat, Jesus nating talem disfala word “reincarnation” and nating storyim idea olsem. (Lukim “Waswe, Bible Teachim Reincarnation?” long page 22.) Bat, Jesus teachim resurrection for olketa wea dae finis. Long ministry bilong hem long earth, hem resurrectim thrifala pipol—son bilong wanfala widow woman long Nain, dota bilong bigman bilong wanfala synagogue, and klos fren bilong hem Lazarus. (Mark 5:22-24, 35-43; Luke 7:11-15; John 11:1-44) Letem iumi lukluk long wanfala long olketa spesol samting wea happen hia and faendaot wanem Jesus minim taem hem sei “resurrection.”
Resurrection Bilong Lazarus
Jesus herem hao fren bilong hem Lazarus hem sik. Tufala day bihaen, hem talem olketa disaepol bilong hem: “Fren bilong iumi Lazarus hem go for rest, bat mi go long there for wekapem hem from sleep.” Olketa disaepol no minim Jesus, so hem talem stret: “Lazarus hem dae finis.” Jesus kasem grev bilong Lazarus fofala day bihaen hem dae. Nomata olsem, Jesus givim order for olketa tekawe datfala ston wea satem door bilong grev. Hem singaot: “Lazarus, kamaot!” Then, nambawan samting hem happen. “Disfala man wea dae finis, hem kamaot nao witim olketa kaleko wea olketa pasolem long leg and hand bilong hem, and wanfala kaleko wea raonem feis bilong hem. Jesus sei long olketa: ‘Aotem olketa kaleko and letem hem go.’”—John 11:5, 6, 11-14, 43, 44.
Hem klia hao, diswan hem no reincarnation. Jesus sei hao Lazarus wea dae finis hem sleep, no savve long eni samting. Olsem Bible talem, “tingting bilong hem finis evribit.” Hem “nating savve long eni samting.” (Psalm 146:4; Ecclesiastes 9:5) Lazarus wea resurrect hem no wanfala difren man wea garem soul wea kasem reincarnation. Hem garem sem fasin, hem sem age, and garem sem memory. Hem go bak long sem living wea hem garem bifor and stap moa witim olketa relative wea sorre taem hem dae.—John 12:1, 2.
Gogo, Lazarus hem dae moa. So, wanem nao purpose bilong resurrection bilong hem? Witim olketa nara resurrection wea Jesus duim, hem strongim trust bilong iumi long promis bilong God hao olketa faithful servant bilong hem bae laef bak from dae long taem wea Hem markem. Olketa mirakol hia wea Jesus duim barava strongim toktok bilong hem: “Mi nao resurrection and laef. Man wea showimaot faith long mi, nomata hem dae, bae hem laef bak moa.”—John 11:25.
Abaotem datfala resurrection long future, Jesus sei: “Hour bae kam wea evriwan wea stap long olketa memory grev bae herem voice bilong [mi] and kamaot, olketa wea duim gudfala samting long resurrection bilong laef, olketa wea duim nogud samting long resurrection bilong judgment.” (John 5:28, 29) Olsem Lazarus, datwan bae wanfala resurrection bilong pipol wea dae finis. Hem bae no wei for joinim bak olketa soul witim olketa body wea resurrect wea rotten and maet part bilong nara samting olsem animal or graon. For resurrectim olketa wea dae finis hem nating hard for Creator bilong heven and earth, wea garem barava bigfala paoa and wisdom.
Waswe, iu luksavve hao teaching bilong resurrection, olsem Jesus Christ teachim, hem showimaot deep love wea God garem for olketa man wanwan? Bat waswe long mek-tu kwestin wea iumi askem bifor?
Wanem Nao Reason Why Pipol Safa?
Planti wei wea pipol safa kamaot from samting wea narawan duim wea no garem wisdom, savve, or maet wicked. Bat, waswe long olketa sorre samting wea happen wea man no garem eni blame long hem? Olsem example, why nao olketa accident and natural disaster happen? Why nao samfala pikinini born nogud? Allan Kardec tingim olketa samting hia olsem panis. Hem raet: “Sapos iumi kasem panis then iumi mas bin duim rong samting. Sapos datfala rong samting hem no insaed laef bilong iumi distaem, then hem mas from taem wea iumi laef bifor.” Olketa wea duim spiritism lane for prea olsem: “Lord, Iu nao justice evribit. Mi mas fit for kasem datfala nogud samting wea Iu chus for sendem long mi . . . Mi acceptim olsem wei for kavarem laef bilong mi bifor and olsem wei for testim faith bilong mi and wei wea mi stap anda holy will bilong Iu.”—The Gospel According to Spiritism.
Waswe, Jesus teachim diskaen samting? Nomoa. Jesus savve gud hao Bible sei: “Taem and samting wea iumi no expectim hem kasem evriwan long olketa.” (Ecclesiastes 9:11) Hem savve hao samfala taem olketa nogud samting savve happen. Hem no minim olketa samting hia mas wei for panis for sin.
Tingim disfala samting wea happen long laef bilong Jesus: “Taem [Jesus] wakabaot go hem lukim wanfala man wea born kam blind. And olketa disaepol bilong hem askem hem: ‘Rabbi, hu nao sin, disfala man or dadi and mami bilong hem, dastawe hem born witim blind eye?’” Ansa wea Jesus talem barava teachim iumi samting: “Disfala man no sin or dadi and mami bilong hem tu, bat diswan hem for mekem olketa waka bilong God mas showaot klia. Bihaen hem talem evriting hia, hem spit long graon and mekem wanfala clay witim datfala spit, and putim diswan long eye bilong datfala man and sei long hem: ‘Go and swim long pool bilong Siloam.’ . . . So hem go and swim, and hem savve lukluk nao.”—John 9:1-3, 6, 7.
Toktok bilong Jesus showimaot hao datfala man and parents bilong hem no garem eni blame for wei wea hem blind. So Jesus no talem eniting for saportim idea hao man hia kasem panis for olketa sin wea hem duim long wanfala laef bifor. Tru, Jesus savve finis hao evri man kasem sin. Bat olketa kasem sin from Adam, no sin wea olketa duim bifor olketa born. From sin bilong Adam, evri man born kam witim wei for no perfect, and olketa savve sik and dae. (Job 14:4; Psalm 51:5; Romans 5:12; 9:11) For tok stret, hem nao samting wea Jesus kam for stretem. John Baptaesa talem hao Jesus hem “Lamb bilong God wea tekem awe sin bilong world!”—John 1:29.a
Lukim tu, hao, Jesus no sei God mekem datfala man for born kam blind mekem Jesus savve healim hem enitaem long future. For duim olsem bae nating showimaot kaenfala feeling! Waswe, wei olsem savve bringim praise long God? Nomoa. Bat, datfala mirakol wei for healim datfala man wea blind “mekem olketa waka bilong God mas showaot klia.” Olsem planti nara healing wea Jesus duim, diswan showimaot trufala love bilong God for olketa man wea safa and strongim hao man fit for trustim promis bilong Hem hao long taem wea fitim, hem bae finisim evrikaen wei for sik and safa.—Isaiah 33:24.
Waswe, hem comfortim iumi for luksavve hao Father bilong iumi long heven no kosim wei for safa, bat hem givim “gudfala samting long olketa wea askem hem”? (Matthew 7:11) Bae hem bringim bigfala glory long Most Hae taem olketa eye bilong olketa wea blind hem open, ear bilong olketa wea earpas open, and olketa wea cripple wakabaot, jamp, and ran!—Isaiah 35:5, 6.
Satisfaem Spiritual Need Bilong Iumi
Jesus talemaot: “Man mas laef, no long bred nomoa, bat long evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah.” (Matthew 4:4) Yes, olketa spiritual need bilong iumi satisfae taem iumi readim Word bilong God, Bible, and live followim. For askem samting long pipol wea tok witim olketa spirit hem no satisfaem spiritual need bilong iumi. Tru nao, samting wea Allan Kardec kolem firstfala wei wea God showimaot law bilong hem long olketa man, barava tambuim wei for ask olsem.—Deuteronomy 18:10-13.
Planti pipol, and olketa wea duim spiritism tu, luksavve hao God hem datfala Almighty Wan, stap for olowe, perfect evribit, kaenfala, gud, and raeteous. Bat Bible showimaot planti moa samting. Hem talem hao hem garem wanfala nem seleva, Jehovah, wea iumi mas honorim olsem Jesus hem duim. (Matthew 6:9; John 17:6) Hem showim hao God hem wanfala really person wea olketa man savve enjoyim klos wei for fren witim. (Romans 8:38, 39) Taem iumi readim Bible, iumi lanem hao God garem mercy and hem “no panisim iumi for fitim sin bilong iumi; and hem no bringim samting wea iumi fit for kasem from olketa rong bilong iumi.” (Psalm 103:10) Thru long Word bilong hem, Sovereign Lord Jehovah showimaot love, hae rul, and balance fasin bilong hem. Hem nao Wan wea leadim and protectim olketa man wea obey. For savve long Jehovah and Son bilong hem, Jesus Christ, “minim laef olowe.”—John 17:3.
Bible provaedem evri information wea iumi needim abaotem olketa purpose bilong God, and hem talem iumi wanem iumi mas duim for mekem hem hapi. Wei for lukluk gud long Bible hem provaedem olketa trufala ansa wea satisfaem olketa kwestin bilong iumi. Bible givim iumi tu instruction long wanem hem stret and no stret and provaedem strongfala hope. Hem promisim iumi hao klosap long future, God “bae aotem evri wata from eye bilong [olketa man], and dae bae nomoa, sorre and krae and pain bae nomoa tu. Evri samting bifor hem [bae] finis nao.” (Revelation 21:3, 4) Thru long Jesus Christ, Jehovah bae mekem olketa man kamap free from sin and wei for no perfect wea kam from Adam, and olketa man wea obey bae kasem laef olowe long wanfala paradaes earth. Long datfala taem, olketa physical and spiritual need bae barava satisfae evribit.—Psalm 37:10, 11, 29; Proverbs 2:21, 22; Matthew 5:5.
[Footnote]
a For minim moa samting abaotem start bilong sin and dae, lukim chapter 6 bilong datfala buk Savvy Wea Lead Go long Laef Olawe, wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.
[Box long page 22]
WASWE, BIBLE TEACHIM REINCARNATION?
Waswe, eni scripture long Bible saportim teaching bilong reincarnation? Lukim samfala scripture wea olketa wea biliv long disfala teaching iusim:
“From evriwan, olketa Profet and Law, talem profesi kam kasem taem bilong John . . . Hemseleva nao ‘Elijah wea olketa markem for kam.’”—Matthew 11:13, 14.
Waswe, John datfala Baptaesa hem Elijah wea born moa? Taem olketa askem hem: “Waswe, iu Elijah?” John ansa klia: “No moa.” (John 1:21) Bat profesi talem finis hao John bae kam bifor datfala Messiah “witim spirit and paoa bilong Elijah.” (Luke 1:17; Malachi 4:5, 6) So John datfala Baptaesa hem Elijah long wei wea hem duim waka wea olsem waka bilong Elijah.
“Sapos eniwan no born moa, hem kanduit lukim kingdom bilong God. Iufala no sapraes bikos mi talem iufala, Iufala pipol mas born moa.”—John 3:3, 7.
Bihaen, wanfala aposol raet: “Blessim God and Father bilong Lord bilong iumi, Jesus Christ! Thru long bigfala mercy bilong hem, iumi born moa long wanfala living hope thru long resurrection bilong Jesus Christ from dae.” (1 Peter 1:3, 4, Revised Standard Version; John 1:12, 13) Hem klia hao, taem Jesus storyim datfala wei for born moa hem minim wanfala spiritual experience wea olketa follower bilong hem bae kasem taem olketa laef yet, no wanfala reincarnation long future.
“Taem wanfala man hem dae finis, hem laef olowe: taem olketa day for mi stap long Earth hem finis, bae mi weit, from mi savve mi bae kam bak moa.”—Wanfala “Greek transleison” bilong Job 14:14 wea olketa talem long The Gospel According to Spiritism.
Datfala Revised Standard Version transleitim disfala verse: “Sapos wanfala man dae, bae hem laef moa? Evriday bilong service bilong mi bae mi weit, go kasem taem mi kamap free.” Readim olketa verse wea stap raonem datwan. Iu bae lukim hao olketa wea dae finis weit long grev for “kamap free.” (Verse 13) Taem olketa weit, olketa no stap. “Wanfala man wea dae finis hem finis evribit; and taem wanfala man hem dae, hem nomoa nao.”—Job 14:10, Bagster’s Septuagint version.
[Piksa long page 21]
Resurrection hope showimaot hao God barava interest long iumi wanwan
[Olketa Piksa long page 23]
God bae finisim evrikaen wei wea olketa man safa