Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w13 2/15 pp. 25-29
  • No Letem Eni Samting Stopem Iu for Kasem Glory

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • No Letem Eni Samting Stopem Iu for Kasem Glory
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • “MI NO LAEKEM OLKETA MAN FOR MEKHAE LONG MI”
  • “IUFALA LAEK FOR DUIM SAMTING WEA DADI BILONG IUFALA LAEKEM”
  • “DISWAN BAE MEKEM IUFALA KASEM PRAISE”
  • Waswe, Iu Showimaot Glory Bilong Jehovah?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Waswe, Bae Iu Showimaot Glory Bilong God?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Olketa Christian Showimaot Glory Bilong Jehovah
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Givim Glory lo Jehovah
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2025
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
w13 2/15 pp. 25-29

No Letem Eni Samting Stopem Iu for Kasem Glory

“Man wea garem hambol tingting bae kasem glory.”—PROV. 29:23.

WANEM NAO ANSA BILONG IU?

  • Hao nao Jehovah givim glory long iumi?

  • Wanem nao savve stopem iumi for no kasem glory from God?

  • Taem iumi no givap, hao nao datwan savve helpem olketa narawan for kasem glory from God?

1, 2. (a) Wanem nao datfala Hebrew word wea olketa transleitim “glory” hem savve minim? (b) Wanem nao olketa kwestin wea iumi bae ansarem long disfala study?

TAEM iu herem disfala word “glory,” wanem nao iu tingim? Waswe, iu tingim olketa nambawan samting wea God wakem? (Ps. 19:1) Waswe, iu tingim praise and glory wea pipol kasem from olketa barava rich, garem bigfala savve, or win long samting wea olketa duim? Long Bible, Hebrew word for “glory” savve minim hevi. Long bifor, olketa wakem olketa coin from gold or silver or nara metal. Man savve peim moa samting long coin wea moa hevi. Dastawe datfala Hebrew word for “glory” savve minim samting wea barava important or wea man barava tinghae long hem winim nara samting.

2 Plande taem pipol savve mekhae long man wea garem paoa or bignem. Bat wanem kaen man nao God mekhae long hem, or givim glory long hem? Proverbs 22:4 hem sei: “Man wea hambol and fraet long Jehovah bae kasem riches, glory, and laef.” Disaepol James hem sei: “Iufala mas hambol front long Jehovah and hem bae mekhae long iufala.” (Jas. 4:10) Wanem nao datfala glory wea Jehovah givim long iumi? Wanem nao maet stopem iumi for no kasem disfala glory? And wanem nao iumi savve duim for helpem olketa narawan kasem glory?

3-5. Hao nao Jehovah givim glory long iumi?

3 Man wea raetem psalm barava sure Jehovah bae givim glory long hem. (Readim Psalm 73:23, 24.) Hao nao Jehovah givim glory long olketa man wea obey? Hem givim glory long olketa taem hem showimaot hem hapi long olketa and blessim olketa long plande difren wei. Olsem example, Jehovah helpem olketa for savve long wanem hem bae duim, and letem olketa for fren gud witim hem.—1 Cor. 2:7; Jas. 4:8.

4 Narafala wei wea Jehovah givim glory long iumi hem wei wea hem letem iumi for preachim gud nius. (2 Cor. 4:1, 7) Taem iumi duim preaching waka iumi praisem Jehovah, wea datwan mekem iumi kasem glory from hem, and mekem olketa narawan for kasem gud samting. Long 1 Samuel 2:30, Jehovah promis for givim glory long olketa wea givim glory long hem. Jehovah givim glory long olketa wea duim preaching waka, and olketa kasem praise from olketa narawan long kongregeson tu.—Prov. 11:16; 22:1.

5 Olketa wea obeyim Jehovah bae garem wanem kaen future? Bible talem disfala promis: “Bae hem [Jehovah] mekhae long iu long wei for givim earth long iu olsem present. Taem wicked pipol finis, bae iu lukim.” (Ps. 37:34) Olketa wea worshipim God garem nambawan hope for kasem laef olowe.—Ps. 37:29.

“MI NO LAEKEM OLKETA MAN FOR MEKHAE LONG MI”

6, 7. Why nao staka no biliv Jesus hem datfala Messiah?

6 Waswe, eni samting savve stopem iumi for no kasem glory from Jehovah? Yes. Olsem example, maet iumi tinghae tumas long tingting bilong olketa wea no worshipim Jehovah. Samfala bigman long taem bilong Jesus olketa garem kaen tingting olsem. Aposol John hem sei olketa hia garem faith long Jesus, “bat olketa no talem eniwan bikos olketa fraet long olketa Pharisee, nogud olketa aotem olketa from sinagog. Olketa laekem olketa man for tinghae long olketa winim for God tinghae long olketa.” (John 12:42, 43) From olketa bigman hia wari tumas abaotem tingting bilong olketa Pharisee, olketa spoelem olketa seleva.

7 Jesus talem stret why staka pipol no biliv hem nao Messiah. (Readim John 5:39-44.) Nation bilong Israel weit for plande handred year finis for Messiah hem kam. Taem Jesus start for preach, maet samfala luksavve finis from profesi bilong Daniel, Messiah hem klosap for kam. Tu-thri month bifor datwan, plande long olketa Jew tingse John Baptaesa nao hem datfala Messiah. (Luke 3:15) Bat taem Messiah hem kam, olketa wea barava savve gud long Law no biliv long hem. Why nao olsem? Jesus storyim why olketa no biliv long hem. Hem sei long olketa: “Hard for iufala biliv long mi bikos iufala laekem olketa man for mekhae long iufala and iufala no laek duim samting wea bae mekem God tinghae long iufala.”

8, 9. Wanem nao savve mekem iumi start for laekem olketa man tinghae long iumi winim for Jehovah tinghae long iumi? Storyim example abaotem laet.

8 Iumi laekem Jehovah for tinghae long iumi, bat gogo, maet samting wea important long iumi nao hem for olketa man tinghae long iumi. For minim hao diswan savve happen, iumi savve comparem glory witim laet. Skae hem garem staka star wea savve givim laet. Maet iu savve tingim enitaem wea iu lukluk long skae long naet and iu lukim staka thousand star. Masbi iu ting olketa star hia luk naes tumas. (1 Cor. 15:40, 41) Bat long samfala big taon wea garem staka laet, hem hard for lukim olketa star. Why nao olsem? Waswe, datwan hem bikos olketa laet long road, stadium, and olketa building olketa luk naes and braet winim olketa star long skae? Nomoa! Olketa star bae no braet tumas long man wea stap long taon bikos hem klosap tumas long olketa nara laet hia. So for lukim klia olketa star, hem mas go farawe from olketa laet long taon.

9 Olsem tu, taem olketa man mekhae long iumi, datwan savve mekem iumi no tinghae long glory wea iumi savve kasem from Jehovah. Staka pipol no acceptim gud nius bikos olketa fraet nogud olketa fren and famili member no hapi long olketa. Nomata olketa wea worshipim Jehovah tu maet wari tumas abaotem tingting bilong nara pipol. Olsem example, maet wanfala young brata kasem assignment for preach long ples wea staka pipol savve long hem. Bat maet staka pipol long there no savve hem wanfala Jehovah’s Witness. Waswe, bae hem fraet and no preach long datfala ples? Maet narafala example hem samwan wea garem olketa goal for duim moa samting long waka bilong Jehovah, bat olketa narawan wea no garem spiritual tingting mekfani long hem. Waswe, bae hem letem tingting bilong olketa hia for spoelem hem? Or maet samwan hem duim bigfala sin. Waswe, bae hem haedem datwan bikos hem no laek lusim privilege bilong hem long kongregeson, or bikos hem no laek for mekem famili and olketa fren bilong hem sorre? Sapos hem tinghae long wei wea hem fren witim Jehovah, bae hem askem olketa elder for helpem hem.—Readim James 5:14-16.

10. (a) Wanem nao savve happen sapos iumi wari tumas abaotem tingting bilong nara pipol? (b) Sapos iumi hambol, wanem nao bae iumi kasem?

10 Maet iu waka hard for kamap gudfala Christian, bat wanfala brata evritaem kaonselem iu. Iu savve acceptim datfala kaonsel and kasem gud samting from datwan. Or maet iu les for followim datfala kaonsel bikos iu praod, iu no laek daon, or iu laek mek excuse for samting wea iu duim. Or tingim sapos iu waka long wanfala samting witim olketa nara brata and sista. Waswe, bae iu wari nogud narawan kasem praise for olketa gudfala idea and hard waka bilong iu? Sapos enitaem kaen samting olsem kasem iu, no forget, “man wea garem hambol tingting bae kasem glory.”—Prov. 29:23.

11. Taem olketa narawan praisem iumi, iumi shud feel hao, and why nao olsem?

11 Olketa elder and olketa brata wea laek for kasem samfala responsibility moa long kongregeson mas keakea nogud olketa laek ‘kasem praise from nara pipol.’ (1 Thess. 2:6; 1 Tim. 3:1) Wanem nao wanfala brata shud duim taem olketa narawan praisem hem for samting wea hem duim? Hem tru, bae hem no wakem wanfala ston post olsem King Saul hem duim for mekhae long hemseleva. (1 Sam. 15:12) Bat waswe, disfala brata hem luksavve Jehovah nao helpem hem dastawe hem fit for duim datwan, and sapos Jehovah no gohed blessim and helpem hem, hard for hem duim eni gudfala samting moa long future? (1 Pet. 4:11) Hao iumi feel taem narawan praisem iumi showimaot sapos iumi laekem glory from olketa man or from Jehovah.—Prov. 27:2.

“IUFALA LAEK FOR DUIM SAMTING WEA DADI BILONG IUFALA LAEKEM”

12. Why nao samfala Jew no laek herem toktok bilong Jesus?

12 Narafala samting wea savve stopem iumi for no kasem glory from Jehovah hem wei for laek duim nogud samting. Maet datwan savve stopem iumi for no laek herem truth. (Readim John 8:43-47.) Olsem example, Jesus talem samfala Jew olketa no laek herem toktok bilong hem bikos Devil nao dadi bilong olketa and olketa laek duim nomoa samting wea Devil laekem.

13, 14. (a) Wanem nao olketa savveman talem abaotem brain bilong iumi and hao iumi savve lisin? (b) Taem tufala man story long semtaem, hu nao bae iumi chus for lisin long hem?

13 Samfala taem iumi herem nomoa samting wea iumi laek for herem. (2 Pet. 3:5) Wei wea Jehovah wakem brain bilong iumi hem mekem iumi fit for no tingim samfala noise wea iumi no laek for herem. Stop lelebet distaem and trae for herem haomas difren saond nao iu savve herem. Maet iu sapraes long haomas saond nao iu savve herem. Why nao olsem? Nomata iu fit for herem evri difren saond hia, brain bilong iu mekem iu for tingim nomoa wanem iu need for herem. Bat taem pipol story, hem moa hard for brain bilong iumi duim datwan. Olketa savveman wea studyim diswan sei taem samfala man story long semtaem, iumi savve lisin long wanfala man nomoa. Diswan minim taem tufala man story kam long iu long semtaem, iu mas chusim which wan nao bae iu lisin long hem. Man wea iu chus for lisin long hem nao hem man wea iu laek for lisin long hem. Olketa Jew long taem bilong Jesus laek for duim samting wea Devil hem laekem, dastawe, olketa no laek for herem toktok bilong Jesus.

14 Iumi savve chus for herem samting wea wise or samting wea krangge. (Prov. 9:1-5, 13-17) So wanem nao bae iumi chusim? Wanem iumi chusim hem depend long hu nao iumi laek for mekem hem hapi. Sapos iumi olketa sheepsheep bilong Jesus, bae iumi herem toktok bilong hem and followim hem. (John 10:16, 27) Jesus sei olketa disaepol bilong hem “followim tru samting.” (John 18:37) “Olketa no heresavve long toktok bilong eni difren man.” (John 10:5) Olketa wea hambol for followim Jesus bae kasem glory from God.—Prov. 3:13, 16; 8:1, 18.

“DISWAN BAE MEKEM IUFALA KASEM PRAISE”

15. Why nao Paul sei olketa hard taem wea hem kasem hem mekem olketa long Ephesus kasem praise?

15 Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa narawan kasem glory from God? Iumi savve helpem olketa taem iumi no givap. Paul hem sei long olketa long Ephesus: “Nomata mi kasem olketa hard taem from mi helpem iufala, iufala no givap, bikos diswan bae mekem iufala kasem praise.” (Eph. 3:13) Why nao Paul sei olketa hard taem wea hem kasem hem mekem olketa long Ephesus for kasem praise? Taem Paul gohed helpem olketa brata nomata hem kasem olketa hard taem, datwan mekem olketa luksavve wei for worshipim God hem shud first samting long laef bilong wanfala Christian. Sapos Paul givap taem hem safa, maet olketa brata tingse wei for fren witim Jehovah, wei for duim ministry, and hope bilong olketa, hem no important tumas. Wei wea Paul no givap showim olketa brata hem bigfala privilege for kamap disaepol bilong Christ, nomata wanem hard samting kasem olketa.

16. Wanem hard samting nao kasem Paul long Lystra?

16 Wei wea Paul hem strong for preach and no givap long olketa hard taem hem barava helpem olketa brata. Acts 14:19, 20 storyim samting wea happen long Paul long Lystra. Acts hem sei: “Olketa Jew kam from Antioch and Iconium and mekem pipol for againstim Paul. Olketa sutim hem long ston and pullim hem go aotsaed long taon from olketa tingse hem dae nao. Bat taem olketa disaepol kam standap raonem hem, hem getap and go long taon. Long next day, hem go long Derbe witim Barnabas.” Masbi hem barava no isi for Paul wakabaot for 100 kilometer long next day bihaen olketa sutim hem long ston and hem klosap dae!

17, 18. (a) Hao nao Timothy savve long olketa hard taem wea Paul kasem long Lystra? (b) Hao nao wei wea Paul no givap hem helpem Timothy?

17 Waswe, Timothy stap long Lystra taem olketa sutim Paul long ston? Maet hem stap, bat buk bilong Acts no talem. Nomata olsem, Timothy savve long samting wea happen. Long mek-tu leta wea Paul raetem long Timothy hem sei: “Iu savve gud long teaching bilong mi, [and] wei bilong mi.” Timothy savve olketa sutim Paul long ston long Lystra, and hem savve tu olketa Jew raosem Paul from Antioch and samfala trae for sutim hem long ston long Iconium.—2 Tim. 3:10, 11; Acts 13:50; 14:5, 19.

18 Timothy savve Paul hem no givap nomata hem kasem olketa hard taem hia. Masbi Timothy hem lanem plande samting from example bilong Paul. Taem Paul visitim Lystra, hem herem hao Timothy hem showimaot nambawan example long kongregeson and “olketa brata long Lystra and Iconium savve talem olketa gud samting abaotem Timothy.” (Acts 16:1, 2) Gogo, Timothy hem fit for kasem samfala responsibility moa.—Phil. 2:19, 20; 1 Tim. 1:3.

19. Taem iumi no givap, hao nao datwan savve helpem olketa narawan?

19 Taem iumi gohed duim wanem God laekem, example bilong iumi savve helpem olketa young wan for duim samfala waka moa for Jehovah. Olketa young wan lukluk long samting wea iumi duim and luk followim hao iumi story witim pipol long ministry. And tu, taem olketa lukim hao iumi deal witim olketa hard samting wea kasem iumi, olketa lane from datwan. Paul sei hem no givap nomata plande hard samting kasem hem, mekem hem savve helpem olketa narawan for kasem laef olowe.—2 Tim. 2:10.

20. Why nao iumi shud gohed traem best for kasem datfala glory wea God givim?

20 Iumi garem staka gudfala reason for gohed “duim samting wea bae mekem God tinghae long [iumi].” (John 5:44; 7:18) Jehovah bae givim laef olowe long olketa wea traem best for kasem glory from God. (Readim Rome 2:6, 7.) And tu, wei wea iumi no givap savve helpem olketa narawan for gohed faithful and kasem laef olowe. So no letem eni samting stopem iu for kasem datfala glory wea God givim.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem