Wanem Hem Minim for Lovem Neiba
“Iu mas lovem neiba bilong iu olsem iu lovem iuseleva.”—MATTHEW 22:39.
1. Hao nao iumi showimaot iumi lovem God?
WANEM nao Jehovah laekem olketa wea worshipim hem for duim? Jesus ansarem datfala kwestin long simpol toktok wea garem bigfala mining. Hem sei barava nambawan komand hem for lovem Jehovah witim full heart, soul, mind, and strong bilong iumi. (Matthew 22:37; Mark 12:30) Olsem iumi lanem long article bifor diswan, iumi showimaot iumi lovem God long wei for obeyim hem and followim olketa komandment bilong hem from hem lovem iumi firstaem. Olketa wea lovem God hapi for duim will bilong Hem, and olketa no ting long datwan olsem wanfala hevi.—Psalm 40:8; 1 John 5:2, 3.
2, 3. Why nao iumi shud ting raonem datfala komandment for lovem neiba, and olketa wanem kwestin nao kamap?
2 Jesus sei mek-tu nambawan komandment hem join witim datfala first komandment. Hem sei: “Iu mas lovem neiba bilong iu olsem iu lovem iuseleva.” (Matthew 22:39) Hem important tumas for iumi storyim datfala komandment distaem. Iumi stap long taem wea pipol garem love wea selfish, from olketa no garem stretfala tingting abaotem love. Aposol Paul storyim hao long “olketa last day,” pipol bae no lovem each other, bat lovem olketa seleva, lovem selen, and hapitaem. Plande pipol bae “no garem love wea olketa long famili shud garem for each other.” (2 Timothy 3:1-4) Jesus Christ talem finis hao “plande . . . bae givim each other long enemy and bae heitim each other. . . . Love bilong plande pipol bae gogo daon.”—Matthew 24:10, 12.
3 Nomata olsem, Jesus no talem hao love bilong evriwan nao bae gogo daon. Start from bifor kam samfala pipol stap wea showimaot love for Jehovah wea hem laekem and fit for kasem. Olketa wea barava lovem Jehovah bae trae for garem sem tingting olsem hem abaotem olketa narawan. So, hu nao olketa neiba bilong iumi wea iumi mas lovem? Hao nao iumi shud showimaot love long olketa neiba bilong iumi? Bible savve helpem iumi for ansarem olketa important kwestin hia.
Hu Nao Neiba Bilong Mi?
4. Olsem Leviticus chapter 19 hem storyim, olketa Jew mas showimaot love long hu?
4 Taem Jesus talem datfala Pharisee hao datfala mek-tu nambawan komandment hem for lovem neiba olsem man lovem hemseleva, Jesus hem point go long wanfala law wea God givim long olketa Israelite bifor. Datfala law hem stap long Leviticus 19:18. Long datfala sem chapter, Jehovah talem olketa Jew for tingim olketa wea no Israelite olsem neiba bilong olketa tu. Hem sei olsem long verse 34: “Man from difren ples wea stap witim iufala shud kamap olsem wantok bilong iufala; and iu mas lovem hem olsem iu lovem iuseleva, from iufala stap long kantri bilong Egypt olsem man from difren ples.” Dastawe, nomata olketa wea no Jew, especially olketa wea acceptim Jew religion, olketa Israelite mas lovem olketa.
5. Long tingting bilong olketa Jew, wanem nao hem minim for lovem neiba?
5 Nomata olsem, olketa leader bilong olketa Jew long taem bilong Jesus garem difren tingting. Samfala long olketa teachim hao olketa word “fren” and “neiba” hem minim olketa Jew nomoa. Olketa sei olketa mas heitim pipol wea no Jew. Olketa teacher hia talem hao pipol wea worshipim God mas ting daonem pipol wea no worshipim God. Wanfala buk hem sei “from olketa garem kaen tingting olsem, fasin for heit hem barava kamap big.”
6. Wanem tufala point nao Jesus talem taem hem story abaotem love for neiba?
6 Long Sermon bilong Jesus long maunten, hem storyim diswan and showimaot klia hu nao iumi shud lovem. Hem sei: “Iufala herem hao Law hem sei, ‘Iufala mas lovem neiba bilong iufala and heitim enemy bilong iufala.’ Bat mi talem iufala: Gohed for lovem olketa enemy bilong iufala and for prea for olketa wea persecutim iufala; mekem iufala savve showimaot iufala olketa son bilong Dadi bilong iufala wea stap long heven, from hem mekem sun bilong hem shaen long wicked pipol and long gudfala pipol, and hem mekem rain foldaon long pipol wea raeteous and wea no raeteous.” (Matthew 5:43-45) Long disfala scripture Jesus storyim tufala point. First point, Jehovah hem kaen long gud and nogud pipol. Mek-tu point, iumi shud followim example bilong hem.
7. Wanem nao iumi lanem from story abaotem kaenfala Samaritan?
7 Long narafala taem, wanfala Jew wea savve tumas long Law hem askem Jesus olsem: “Hu nao really neiba bilong mi?” Long ansa bilong Jesus hem talem story abaotem wanfala Samaritan wea wakabaot go pas and lukim wanfala Jew wea olketa man for steal killim hem and tekem evri samting bilong hem. Nomata olketa Jew no laekem olketa Samaritan, datfala Samaritan hem klinim garekil bilong datfala man and tekem hem go long wanfala resthaos mekem hem savve rest and kamap gud moa. Wanem nao iumi lanem from diswan? Iumi shud no lovem nomoa pipol wea iumi garem sem religion, kam from sem ples, or olketa wea garem sem kala skin olsem iumi.—Luke 10:25, 29, 30, 33-37.
Wanem Hem Minim for Lovem Neiba
8. Wanem nao Leviticus chapter 19 talem abaotem hao for showimaot love?
8 Love for neiba hem olsem love for God. Hem no wanfala feeling nomoa, bat hem samting wea iumi showimaot. Bae iumi lanem moa samting abaotem disfala komand for lovem neiba from Leviticus 19. Long datfala chapter iumi readim hao olketa Israelite kasem komand for letem olketa wea poor and olketa stranger for kasem samting from harvest. Hem barava no fitim olketa for steal, laea, or ravem narawan. Olketa Israelite shud no teksaed taem olketa judgem samting. Nomata olketa mas givim kaonsel taem need kamap, Law hem sei: “Iu mas no heitim brata bilong iu insaed heart bilong iu.” Olketa komand hia and olketa narawan join tugeta insaed disfala toktok: “Iu mas lovem narafala man olsem iu lovem iuseleva.”—Leviticus 19:9-11, 15, 17, 18.
9. Why nao Jehovah komandim olketa Israelite for stap difren from olketa nara nation?
9 Nomata olketa Israelite mas showimaot love long nara pipol, olketa mas stap difren from olketa wea worshipim olketa false god tu. Jehovah warnim olketa abaotem olketa danger and nogud samting wea man savve kasem from wei for kaban witim nogud pipol. Olsem example, Jehovah givim disfala komand for olketa Israelite abaotem olketa nation wea olketa bae tekovarem land bilong olketa. Hem sei: “And iu mas no arrangem marit witim olketa. Iu mas no givim dota bilong iu for son bilong hem, and dota bilong hem iu mas no tekem for son bilong iu. From hem bae stopem son bilong iu for followim mi, and olketa bae servem olketa nara god; and Jehovah bae kros fogud long iufala.”—Deuteronomy 7:3, 4.
10. Iumi mas careful for no duim wanem samting?
10 Long sem wei, olketa Christian careful for no fren witim pipol wea savve spoelem faith bilong olketa. (1 Corinthians 15:33) Iumi kasem disfala kaonsel: “No join tugeta witim olketa wea no biliv,” wea minim pipol wea no part long Christian kongregeson. (2 Corinthians 6:14) Olketa Christian kasem kaonsel tu for mas maritim nomoa “man wea followim Lord.” (1 Corinthians 7:39) Nomata olsem, iumi shud no ting daonem olketa wea no worshipim Jehovah. Christ dae for evriwan wea sin, and plande wea firstaem duim olketa nogud samting changem fasin bilong olketa and fren witim God.—Romans 5:8; 1 Corinthians 6:9-11.
11. Wanem nao best wei for showimaot love long olketa wea no worshipim Jehovah, and why nao olsem?
11 Best wei for showimaot love long olketa wea no servem God hem for followim example bilong Jehovah. Nomata hem heitim nogud fasin, hem showimaot loving-kaeness long evriwan long wei for givim chance long olketa for lusim nogud fasin and kasem laef olowe. (Ezekiel 18:23) Jehovah “laekem evriwan for repent.” (2 Peter 3:9) Will bilong hem nao for “evri difren kaen man mas sev and kasem stretfala savve abaotem truth.” (1 Timothy 2:4) Dastawe Jesus givim waka long olketa follower bilong hem for preach and teach and for “mekem pipol long evri nation for kamap disaepol.” (Matthew 28:19, 20) Taem iumi duim disfala waka, iumi showimaot iumi lovem God and neiba, and olketa enemy bilong iumi tu!
Love for Olketa Christian Brata
12. Wanem nao aposol John talem abaotem wei for lovem brata bilong iumi?
12 Aposol Paul hem raet olsem: “Iumi shud duim gud samting long evriwan, bat main wan nao long olketa wea garem sem faith olsem iumi.” (Galatians 6:10) Iumi olketa Christian mas showimaot love long olketa spiritual brata and sista bilong iumi. Hao important nao disfala love? Aposol John hem strongim disfala point taem hem sei: “Eniwan wea heitim brata bilong hem, hem man for killim dae man . . . Sapos eniwan hem sei: ‘Mi lovem God,’ bat hem heitim brata bilong hem, hem laea nao. Hard for man lovem God wea hem no savve lukim, sapos hem no lovem brata bilong hem wea hem savve lukim.” (1 John 3:15; 4:20) Long hia John barava tok stret. Jesus Christ iusim toktok, “man for killim dae man” and “man for tok laea” taem hem storyim Satan. (John 8:44) Iumi nating laekem eniwan for kolem iumi long tufala nem hia!
13. Long olketa wanem wei nao iumi savve showimaot iumi lovem olketa Christian brata and sista bilong iumi?
13 “God nao teachim” olketa tru Christian “for lovem each other.” (1 Thessalonians 4:9) Iumi mas showimaot love “no long toktok or mouth nomoa, bat long samting wea iumi duim and long truth.” (1 John 3:18) Love bilong iumi shud “no garem hypocrite fasin.” (Romans 12:9) Love muvim iumi for kaen, garem fasin for kea, forgive, and long-safaring, bat hem no mekem iumi jealous, tok praod, bighed, or selfish. (1 Corinthians 13:4, 5; Ephesians 4:32) Hem muvim iumi for “servem each other.” (Galatians 5:13) Jesus talem olketa disaepol bilong hem for lovem each other long sem wei wea hem lovem olketa. (John 13:34) Dastawe, wanfala Christian shud willing for dae for olketa nara Christian brata and sista sapos need kamap.
14. Hao nao iumi savve showimaot love insaed long famili?
14 Love shud barava showaot insaed long Christian famili especially midolwan hasband and waef. From marit hem barava klos wei for fren, Paul hem sei: “Olketa hasband mas lovem waef bilong olketa olsem body bilong olketa seleva.” Hem sei tu: “Man wea lovem waef bilong hem lovem hemseleva.” (Ephesians 5:28) Iumi lukim hao Paul talem moa datfala sem kaonsel long Ephesians 5:33. Wanfala hasband wea lovem waef bilong hem bae no deal long nogud wei witim waef bilong hem olsem olketa Israelite duim long taem bilong Malachi. (Malachi 2:14) Hem bae lukaftarem waef bilong hem. Hem bae lovem hem olsem Christ lovem kongregeson. Love bae muvim waef tu for respectim hasband bilong hem.—Ephesians 5:25, 29-33.
15. Taem pipol lukim samting wea love nao muvim olketa brata for duim, wanem nao samfala talem and duim?
15 Hem barava klia, diskaen love nao hem mark wea showimaot hu nao olketa tru Christian. Jesus hem sei: “Sapos iufala lovem each other, evriwan bae savve iufala nao olketa disaepol bilong mi.” (John 13:35) Wei wea iumi lovem each other hem pullim pipol kam long God bilong iumi wea iumi lovem. Olsem example, wanfala report abaotem wanfala Witness famili long Mozambique hem sei: “Mifala nating lukim eni samting olsem bifor. Long wanfala aftanun, big wind start for kamap then barava big rain and hailston foldaon. Datfala strong wind barava distroem leaf haos bilong mifala and blowim aot kapa from ruf. Taem olketa brata kam from olketa kongregeson wea stap klosap for buildim bak haos bilong mifala, olketa neiba sapraes and sei: ‘Religion bilong iufala hem barava gud tumas. Olketa church bilong mifala nating savve helpem mifala olsem.’ Mifala showim olketa John 13:34, 35 long Bible. Distaem plande long olketa neiba bilong mifala studyim Bible.”
Love for Olketa Man Wanwan
16. Hao nao wei for lovem man wanwan and for lovem wanfala grup hem difren?
16 Hem isi for lovem evri neiba olsem wanfala grup. Bat for garem love for man wanwan hem no isi. Olsem example, samfala pipol givim selen long olketa aid organization nomoa and tingse datwan nao wei for showimaot love for neiba. Hem isi for sei iumi lovem neiba bilong iumi, bat hem no isi for showimaot love for wanfala wakfren wea no laekem iumi, wanfala barava nogud man wea iumi stap klosap long haos bilong hem, or wanfala fren wea mekem iumi feel nogud.
17, 18. Hao nao Jesus showimaot love long olketa man wanwan, and wanem nao muvim hem for duim datwan?
17 Jesus hem showimaot olketa fasin bilong God long perfect wei, and from hem nao iumi lanem wei for lovem man wanwan. Nomata hem kam long earth for aotem sin bilong world, hem showimaot love for man wanwan—wanfala woman wea barava sik, man wea garem leprosy, and wanfala pikinini. (Matthew 9:20-22; Mark 1:40-42; 7:26, 29, 30; John 1:29) Long sem wei, iumi showimaot love for olketa neiba bilong iumi long wei wea iumi deal witim olketa man wanwan wea iumi meetim evriday.
18 Bat iumi mas no forgetim hao love for God nao muvim iumi for lovem olketa neiba. Nomata Jesus helpem olketa wea poor, healim olketa wea sik, and feedim olketa wea hangre, evri samting hia wea hem duim, and wei wea hem teachim pipol tu, hem for helpem pipol for fren bak witim Jehovah. (2 Corinthians 5:19) Jesus duim evri samting for givim glory long God, hem no forgetim hao hem stand for hem and showimaot fasin bilong God wea hem lovem. (1 Corinthians 10:31) Taem iumi followim example bilong Jesus, iumi tu savve showimaot love for neiba and long semtaem iumi no part bilong disfala barava nogud world.
Hao Nao Iumi Showimaot Iumi Lovem Neiba Olsem Iumiseleva?
19, 20. Wanem nao hem minim for lovem neiba olsem iumiseleva?
19 Jesus hem sei: “Iu mas lovem neiba bilong iu olsem iu lovem iuseleva.” Hem wei bilong iumi man for lukaftarem iumiseleva and for garem balance wei for lovem iumiseleva. Sapos nomoa, datfala komandment bae no garem eni mining. Disfala wei for lovem iumiseleva wea no ova tumas hem difren from love wea selfish wea aposol Paul storyim long 2 Timothy 3:2. Hem balance wei for ting abaotem iumiseleva. Wanfala Bible savveman storyim diswan olsem ‘balance wei for lovem iumiseleva wea minim iumi no tingse iumi winim nara pipol, bat long narasaed, iumi no ting daonem iumiseleva.’
20 For lovem olketa narawan olsem iumiseleva hem minim iumi ting long olketa narawan long sem wei wea iumi laekem olketa for ting long iumi and deal witim olketa long sem wei wea iumi laekem olketa for deal witim iumi. Jesus hem sei: “Sapos iufala laekem olketa man for duim gudfala samting long iufala, iufala nao mas firstaem duim gudfala samting long olketa.” (Matthew 7:12) Tingim hao Jesus no talem iumi for gohed tingim nogud samting wea olketa narawan duim long iumi bifor and for ting for duim sem samting go bak long olketa. Bat iumi mas tingim hao nao iumi laekem olketa narawan for deal witim iumi and then iumi deal witim olketa long sem wei. And tu, iumi lukim hao Jesus no sei for iumi duim diswan long olketa fren and olketa brata nomoa. Maet wei wea hem iusim datfala toktok “olketa man,” hem for showimaot hao iumi shud duim diswan long evriwan wea iumi deal witim evriday.
21. Wanem nao iumi showimaot taem iumi lovem olketa narawan?
21 Wei for lovem neiba bilong iumi bae stopem iumi for duim nogud samting. Aposol Paul hem raet: “Law wea sei, ‘Iu mas no duim adultery, Iu mas no killim man dae, Iu mas no steal, Iu mas no kavet,’ and eni nara komandment wea stap, hem join tugeta insaed wanfala toktok nomoa, wea hem nao, ‘Iu mas lovem neiba bilong iu olsem iu lovem iuseleva.’ Love hem no duim nogud samting long neiba.” (Romans 13:9, 10) Love bae muvim iumi for lukaotem olketa wei for duim gud samting for olketa narawan. Taem iumi lovem narafala pipol, iumi showimaot iumi lovem tu datwan wea wakem man long image bilong Hem, Jehovah God.—Genesis 1:26.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Hu nao iumi shud showimaot love long olketa, and why nao olsem?
• Hao nao iumi savve showimaot love long olketa wea no servem Jehovah?
• Hao nao Bible storyim love wea iumi shud garem for olketa brata bilong iumi?
• Wanem nao hem minim for lovem neiba olsem iumi lovem iumiseleva?
[Piksa long page 27]
“Hu nao really neiba bilong mi?”
[Piksa long page 29]
Jesus showimaot love long olketa man wanwan